žȗt prid. <odr. -ī, komp. žȕćī>

DEFINICIJA

koji je boje voska, limuna, cvijeta maslačka, ljutića, sumpora, zlata

SINTAGMA

žuta groznica pat. teška tropska želučana bolest;
žuta knjižica pov. iskaznica kojom prostitutka dokazuje da ima dozvolu za pružanje usluga i da obavlja redovne medicinske preglede;
žuta kuća lokal. duševna bolnica;
žuta majica pobjednička odjeća u biciklističkim trkama;
žuta pjega anat. najosjetljivije mjesto u oku gdje je vid najoštriji (macula lutea);
žuti karton sport sudački znak za izricanje javne opomene igračima, trenerima u nogometu, rukometu, odbojci i dr.;
žuti tisak (štampa) novine koje se bave privatnim životom poznatih ljudi i ugađaju lošem ukusu

FRAZEOLOGIJA

još je žut oko kljuna suviše je mlad; žutokljunac;
klati se kao žuti mravi progoniti se kao neprijatelji;
žuti žutuju rumeni putuju blijed i mršav čovjek otporniji je i dugovječniji od gojaznog;
žuto za žuto situacija kad neimaština prisiljava čovjeka da prodaje uspomene u zlatu da se prehrani (za žuto kukuruzno brašno)

ONOMASTIKA

pr. (nadimačka): Žȕčko (140, Zagreb, Pregrada, Zagorje), Žúćak (Slavonski Brod, Karlovac, Kutina), Žȕćko (Pregrada, Zagorje), Žútak (Dugo Selo), Žutèlija (100, Biograd, Benkovac, S Dalmacija), Žȗtī (280, Novi Marof, Zagreb i okolica), Žútić (370, Gvozd, Gračac, Banovina, Slavonija), Žùtina (Garešnica, Čazma, Bjelovar), Žùtinić (Daruvar, Zagreb)

ETIMOLOGIJA

prasl. *žьltъ (rus. žëltyj, polj. żółty), lit. geltas ≃ lat. helvus: mednožut

PRIMJERI U REČENICAMA