Vučac s istim značenjem se može naći i u Akademijinu rječniku pa u Belle, Ivekovića, Degena, Stullija te u Gundulićevim stihovima.

U Akademijinu rječniku (1952.) jedan prinosnik kaže: Rakno je ogrtač ženski od proste vunene tkanine tamnih boja, nalik na struku, ali je kraći i na krajevima nema resa.

Uz to što je kao obrađivač predano radio na Akademijinu Rječniku, objavio je nekoliko jezikoslovnih radova (u Jeziku, Filologiji, Radu JAZU).

Pero Budmani u Akademijinu rječniku kaže da se " svaka zvjerka što gamiže, shvata i kao kolektivno ime ".

Odgovor ćemo naći u imenici čêst čije je značenje, prema Akademijinu rječniku, fortuna i felicitas, dok u rječniku Jakova Mikalje imamo čest dobra, srića uz latinski prijevod prosperitas te čest zla uz latinsku riječ infelicitas.

S Petrom Skokom kontrolirao je rad na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika.

I ovih će dana najaviti ponovno: Internetom do boljeg znanja hrvatskoga (Večernji list 2. VI. 2007.) Slavko Goldstein hvali otvorenost toga Anićeva Rječnika jerbo to nije samo rječnik svih hrvatskih rieči, nego i srbskih zabilježenih u Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika još u XIX. stoljeću po njegovu prvom uredniku Ä

Pero Budmani u Akademijinu rječniku zaključuje da kuvijerta " može biti ima - ije - samo u južnome govoru; tad bi u zapadnome glasilo kuvirta ".

U Akademijinu Rječniku zabilježeno je da se nekoliko vrsta snijega zove po vremenu kada pada, povezano s drugim istodobnim pojavama: »Snig, koji pada u veljači, kad škvrljci doselu k nama zovemo škvrljinjak; koji pada o sv. Josi, toga zovemo rodinjak, a zato ga tako zovemo, što onda k nama doselu rode.« Dakle, tim su snjegovima ime dale ptice.

Ono što je Pero Budmani uočio u Akademijinu rječniku: " zar je cherna i kijernja iz primorskoga jezika romanskoga ", to je Skok potvrdio da konsonant/k/za/c/pred/e/dokazuje jasno da je kijernja došla u južnoslavenska usta ne direktno od Grka, nego od Romana u Dalmaciji (Naša pomorska i ribarska terminologija na Jadranu, Split, 1933.).

U animalističkoj knjizi Životinja i čovjek Nikola Visković upućuje da termin zoofilija uz to što označuje prijateljstvo prema životinjama i namjeru njihove zaštite (u ovom značenju srodan je terminu biofilija), njegovo drugo značenje, koje je, primjerice, zabilježeno u Akademijinu Rječniku pod riječju životinjstvo, određeno je definicijom u horizontu očekivanja teologa Antona Kadčića (1729.): ' pristajanje puteno čovika s živinom oli živine s ženom oli napokon i đavlom '.

Etimologiju riječi krilat prvi je pokušao protumačiti Pero Budmani u Akademijinu rječniku.

U Akademijinu rječniku ima samo značenje fractura (mjesto gdje je što slomljeno; izlomljeno granje).

Budmani u Akademijinu rječniku daje čakavski oblik luminarje (f. pl. ili n.) - prozori podignuti na krovu.

U Akademijinu rječniku nalazimo samo pl. kostumi (mores) te primjere iz rukopisa pisanog ćirilicom 1520. godine u Dubrovniku koje je izdao M.

Stjepan Musulin voditelj je Odsjeka za jezik, iz kojega će nastati današnji Institut, a kojemu je jedan od glavnih zadataka organizirati rad na Akademijinu rječniku.

Budmani u Akademijinu rječniku navodi da se u Dubrovniku govori gavitio, gen. gavitjela, od tal. gavitello (plovak).

U Akademijinu rječniku to je " njeko debelo uže na lađi ", te imamo primjer iz tršćanske novine Naša sloga (1870.): Škote potezat i lancane vezivat.

U Akademijinu rječniku rabi se uobičajena fraza - " postanje tamno ".

Analiza će pokazati da su neke riječi starije od navoda u Akademijinu rječniku ili da su u Tadijanovića upotrijebljene u drugom značenju.

Riječ tisuća nije rusizam, upotrebljavali su ju prema velikome Akademijinu rječniku mnogi stari hrvatski pisci koji nemaju rusizama (Ranjina, Lucić, Hektorović, Marulić, Vetranović, Frankopan, Krnarutić, Bandulavić, Kašić, Ančić i dr.).

Budmani u Akademijinu rječniku kao izvor navodi tal. gavone.

Dakle, prema Akademijinu Rječniku (Zagreb, 1882) izraz bošnjački jezik bio bi novijeg podrijetla, dok bi bosanski imao veću tradiciju u značenju svega što pripada Bosni pa i jeziku u njoj.

Tako brzoglasa - u tom značenju - nema, logično, ni u Šuleka ni u Akademijinu rječniku.

Pero Budmani u Akademijinu rječniku kategoričan je: " ja te riječi nijesam nigda čuo u Dubrovniku ".

Riječ teza (s kratkosilaznim akcentom na prvom slogu u Splitu) začudo se ne nalazi u Akademijinu rječniku, premda je spominju mnogi rječnici naših mjesnih govora.

Međutim, u Akademijinu rječniku Pero Budmani vrlo pomnjivo dijeli u tri natuknice kapusta, kombost i kupus, pri čemu za ovaj posljednji izričito tvrdi " riječ je romanska... može biti došla preko njemačkog jezika ".

Da pomenemo dva istorijska: Tomislav U Akademijinu Rječniku Maretić je malo pesimista.

Nema ga u Akademijinu rječniku, a čak ni u specijaliziranim djelima kao što je Schläuche und Fässer (Bern, 1955.) u kojem J.

U Akademijinu rječniku kaže se da je čopula čun od jednoga panja izduben (monoxilus linter), te upućuje na golica (cymbula), što je lađica, uprav panj izdubljen.