Crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić u svojoj knjizi " Čudesnost marijanskih hodočašća " opširno je predstavio povijest svetišta Gospe Maslinske.
Crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić u svojoj knjizi " Čudesnost marijanskih hodočašća " opširno je predstavio povijest svetišta Gospe Maslinske.
Crkveni povjesničar Farlati tvrdi da ju je papa Grgur XI. ubrojio u popis svetih djevica. Litanije svetih iz Dalmacije, koje sadrže i njezino ime, jedini su dokaz te predaje.
Niz dragocjenih i impresivnih, široj javnosti malo poznatih podataka, uz nadbiskupa Puljića, u filmu znalački i stručno otkrivaju crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić, upravitelj zadarskog svetišta sv. Šimuna don Josip Lenkić, dr. Marijana Kovačević s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru i dr. Dario Tokić s katredre Sv. Pisma Novog
Luteranski reformator, teolog, filozof i crkveni povjesničar.
Koludrice su predvođene časnom majkom Anastazijom Čizmin izvele prigodni recital s pjevanim programom, a zatim je crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić održao predavanje na temu " Četrdesetogodišnji jubilej zadarskih koludrica ", a o temi " Kulturno-konzervatorski pregled kompleksa Svete Marije " govorio je prof. Miljenko Domijan, glavni konzervator za nepokretnu baštinu u Ministarstvu kulture RH.
Biskup Bogović je svoje obraćanje započeo interesantnom usporedbom i skokom iz 11. u 21. stoljeće, pošto je kao crkveni povjesničar do preuzimanja biskupske dužnosti počeo s istraživanjem povijesti upravo 11. stoljeća a danas se u 21. stoljeću slavi 10. obljetnica uspostave Gospićko-senjske biskupije.
»Je li Koncil mogao učiniti više?« - upitao se talijanski crkveni povjesničar.
1724. umro je kanonik i crkveni povjesničar Tomo Kovačević.
Na otvorenju izložbe o novom velebnom sakralnom zdanju govorili su trnjanski župnik Alojzije Žlebečić, predsjednik ocjenjivačkog suda akademik Velimir Neidhart prof. arhitekture te dr. Juraj Kolarić, koji se kao crkveni povjesničar osvrnuo na liturgijsko-sakralno značenje prostora.
Ovih nekoliko rečenica koje je biskup izgovorio pred priređivačem i lektorom ove knjige prof. Beženom, određuju njegovu poziciju, njegova prava i obaveze, da kao crkveni povjesničar i moralist, perom pravednika i glasom odvjetnika javnom morala, opisuje sve što se u našem okruženju u posljednjih 10 godina od osnutka Gospićko-senjske biskupije i njegova ustoličenja za crkvenog velikodostojnika dogodilo.
Sv. Stošija potiče da opredijeljenje za Krista ne živimo samo kroz molitvu i liturgijska slavlja nego i izvan crkve i svog doma kao što je to ona činila rekao je crkveni povjesničar dr. Eduard Peričić u petak 24. rujna u sjemeništu Zmajević u Zadru stručno izlažući povijesni kontekst štovanja i dolaska relikvija sv. Stošije, zaštitnice zadarske nadbiskupije, u Zadar, a povodom 1200. godišnjice prijenosa moći sv. Stošije iz Carigrada u Zadar.
Evo kako je to izrazio crkveni povjesničar, dr. Juraj Kolarić:
Prije svega, taj izvještaj ne poznaje glasoviti crkveni povjesničar Euzebije iz Cezareje, Pafnucijevo ime ne pojavljuje se među potpisnicima saborskih dokumenata, a i sama istočna Crkva nigdje se, gdje se raspravlja o tome predmetu, ne poziva na taj izvor sve do 14. st.
Stjepan Krasić (Čitluk, 1938), akademik, teolog, crkveni povjesničar, paleograf i arhivist, redoviti je profesor crkvene povijesti i metodologije znanstvenoga rada na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga u Rimu.
Nakon sabora Katolička će crkva kao naručitelj, a likovni umjetnici kao stvaraoci i izvođači isticati, kako kaže crkveni povjesničar Hubert Jedin, kontroverzne stvarnosti, kao što su sveci, Bogorodica, euharistija i ini sakramenti, služeći se kontroverzom samom slikom koja prikazuje svete sadržaje (u čašćenju koje su protestanti vidjeli idolatriju, a koncilski oci, na tragu Drugoga nicejskog sabora iz 8. stoljeća, tek upućivanje na pralikove koje ona sličnošću posadašnjuje te na taj način poučava i utvrđuje puk u vjeri).
U svojoj knjizi »Kršćanstvo na hrvatskom prostoru« uglednik crkveni povjesničar akademik Franjo Šanjek već nakon predgovora ukratko, pod naslovom »Povijest Crkve u Hrvata« ili »Povijest Hrvatske Crkve« daje odgovor na Vaše pitanje pa piše: »U znanstvenim krugovima i u suvremenim sredstvima javnoga priopćavanja upotrebljavaju se pojmovi ' povijest Crkve u Hrvata ' (češće) i ' povijest Hrvatske Crkve ' (rjeđe)«, pa pita: Koji od ta dva pojma određenije izražava povijesne činjenice?
BERVALDI, Josip - crkveni povjesničar i arheolog
Vjerujem da se sada sva trojica u nebeskoj domovini toga sjećaju, navodi mons. dr. Eduard Peričić, crkveni povjesničar.
Također, nisam niti crkveni povjesničar niti teolog, niti sam upućen u povijest svećeničke mode, tako da ne znam od kada u papâ, kardinalâ i biskupâ datira običaj nošenja upravo zlatnih križeva (premda sam o povijest križa kao simbola ponešto pisao u tekstu O Ustavu RH, križu i Marku 16,15 - 18), ali moram otvoreno priznati da mi onako iz spomenute sasvim prizemne, sasvim laičke točke gledišta nekako nije baš sasvim jasno kojim je to psihološkim procesima bilo uvjetovano i racionalizirano, kakvi su tu socio-politički čimbenici imali udjela, kako je, naime, nekome u nekom trenutku sinulo da oko vrata objesi podeblji lančić sa zlatnim križem, pa još i urešenim dragim kamenjem.
Ono što je mali Jakovina danas u svjetovnim medijima, to je kao njegov sijamski brat fra Jeleč kao crkveni povjesničar.
Starac Šimun je došao u hram, primio Isusa u svoje ruke i u njemu je prepoznao mesiju, otkupitelja, tako o sv. Šimunu priča crkveni povjesničar mons. Eduard Peričić.
Crkveni povjesničar Wilhelm Nestle izrazio je to ovako: " Krščanstvo je religija koju je osnovao Pavao; ona je zamjenila Kristovo Evanđelje s Evanđeljem o Kristu ".
Dr. Ivo Ostojić Knežić rođen je 1946. godine u Povljima na otoku Braču, u poznatoj i cijenjenoj obitelji, iz koje među ostalim potječu i svećenici don Ivan Ostojić (poznati crkveni povjesničar, autor znamenitih monografija o benediktincima u Hrvatskoj i Splitskom kaptolu) te don Zdravko Ostojić (uz ostalo i utemeljitelj Hrvatske katoličke misije u Parizu).
Među njima posebno mjesto ima crkveni povjesničar dr. Mile Bogović, inače gospićko senjski biskup.
Crkveni povjesničar Marko Medved istaknuo je, a što je i Dobrila zapisao, kako je cilj ove disertacije: " Na temelju djela pisaca kršćanske starine ukazati na neutemeljenost nauka protestantske teologije o sakramentu ispovjedi. " Medved je obrazložio promjene u sakramentu ispovjedi kroz povijest, dodajući kako Dobrilinu disertaciju treba promatrati u povijesnom kontekstu, jer je nastala prije ekumenskih ideja.
Najstariji mu je brat Josip bio svećenik i poznati crkveni povjesničar.
Zato mi je neobično drago da je obnovljen jedan od ukupno petnaest pilova na takozvanu Marijinu putu postavljenih još u 17. stoljeću kazao je crkveni povjesničar A.
Nakon pozdrava autora o samoj je knjizi govorio crkveni povjesničar mr. Bobovec.
Autor ovoga Martirologija najvjerodostojnijom drži onu koju je u listu Zvona (1992.) napisao ugledni crkveni povjesničar, danas biskup Gospićko-senjske biskupije prof. dr. Mile Bogović.
Crkveni povjesničar Baronije pripovijeda da je 494. godine neki arijanski krivovjerac u kupalištu izrekao najstrašnije psovke protiv presvetog Trojstva tako da su se prisutni koji su to čuli posve zgražali.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com