U studenome iste godine Provance je doživijela jednu od najtežih nesreća u svojoj povijesti - izbila je epidemija kuge koja se širila nevjerovatnom brzinom.

Djelovanje inkvizicije i progon heretika, epidemija kuge, Dante piše Božanstvenu komediju.

U doba kad je Europom velika epidemija kuge (" Crna smrt ") koja je ubila 30 - 60 % stanovnika, praznovjerni su građani Basela u Švicarskoj optužili Židove da su otrovali bunare i tako izazvali bolest.

U to doba u Splitu je vladala epidemija kuge te su građani, prestrašeni tom bolešću, odlazili pred sliku i molili se.

Jezovita epidemija kuge 1340 - ih godina te njeno izbijanje svako nekoliko godina tijekom 14. stoljeća, uzrokouje određene promjene u europskoj umjetnosti, između ostalog i u nadgrobnom kiparstvu i općenito obilježavanju grobova.

Zbog 41 epidemija kuge nekoliko je puta Istra u potpunosti opustošena.

Ipak, stvari su se drastično promenile čim je kontrola nad reprodukcijom počela da prerasta u pretnju za ekonomsku i društvenu stabilnost, kao što se to dogodilo posle demografske katastrofe koju je izazvala Crna smrt, apokaliptička epidemija kuge, koja je između 1347. i 1352. pokosila više od trećine evropskog stanovništva. (Ziegler 1969: 230)

Mnogobrojni romanski toponimi koji su na području cijele Puljštine preživjeli do duboko u sr. vijek svjedoče o gustoj naseljenosti, koja je prekinuta nizom epidemija kuge i drugih bolesti u XIII XIV.st., nakon kojih su mnogobrojna sela ostala prazna.

Nakon niza upravo nevjero jatnih katastrofa, kojima su njegove zemlje bile izložene u desetljeću 1338 - 1348 (najezda skakavaca, loša žetva, poplave, potres i napokon velika epidemija kuge u kojoj je 1348/1349. stradalo i do jedne četvrtine zapadnoeuropskog stanovništva), izbila je među Albertovim podanicima, slično kao i drugdje na Zapadu, antižidovska histerija.

U vrijeme najvećeg uspona Rabu je veliki udarac zadala epidemija kuge, koja je u dva navrata, godine 1449. i 1456., pokosila veliki dio stanovništva.

Da bi zebnja bila veća, s istoka zajedno s neprijateljima prodire epidemija kuge.

Iako ova epidemija kuge koja je zahvatila mnoge krajeve europskog kontinenta nije zabilježena kao posebno opasna i s teškim posljedicama, ta je pošast bila izuzetno teška i s pogubnim posljedicama za grad i čitav otok Korčulu.

Kada je 1855. izbila epidemija kuge, došlo je do« zamjene »pa je stara, dotrajala crkvica Sv. Roka preseljena na novu, sadašnju lokaciju, bivšu crkvu Sv. Ivana Krstitelja.

Bilo je to razdoblje čestih epidemija kuge i kolere u Istri, pa ne čudi da su Rakotuljani upravo Svetog Roka, zaštitnika od tih bolesti uzeli i za zaštitnika svoje župe.

U fazi znatnog pada broja stanovnika zbog epidemija kuge i ratova malobrojno je stanovništvo znalo rušiti napuštene kuće i na ovim djelovima napraviti male vrtove za prehranjivanje obitelji.

U sr. vijeku područje je pripadalo Puli, vjerojatno je na mjestu današnje Premanture postojalo naselje napušteno nakon epidemija kuge u XV. i XVI.st.

U opasnim razdobljima, kada bi vladala epidemija kuge, za ulazak u Labin trebalo je pokazati liječničko uvjerenje koje bi potvrdilo da je čovjek zdrav.

Ukoliko su bjesnjeli ratovi ili je harala epidemija kuge, porečki su biskupi bježali iz Poreč, tražeći utočište u ljetnoj rezidenciji.

Prilike su od XV.st. dodatno otežavali ratovi s Osmanskim Carstvom te mletačko-austr. sukobi koji su u Istri dovodili do pustošenja, stradanja ljudi, prekida trgovine, pojave epidemija kuge, kolere i drugih bolesti, povećanja urbarijalnih davanja za potrebe rata i utvrđivanja kaštela.

Na aversu ružičaste novčanice od 200 kuna prikazan je lik znamenitog hrvatskog narodnog tribuna Stjepana Radića (1871. - 1928.), dok su na reversu tri simbola povijesne slave grada Osijeka: zgrada glavnog zapovjedništva, tloris osječke tvrđe i zavjetni spomenik Sv. Trojstva kao nebeske zaštite od nekadašnjih katastrofalnih epidemija kuge, tzv. pestis Syrmiensis.

Možda zato što smo reagirali na ne naročito originalnu, ali snažnu figuru štakora, koja u urbanoj kolektivnoj svijesti simbolizira mrak, bolest i zlo još od srednjevjekovnih epidemija kuge.

U našoj je domovini prije 150 i više godina pa sve dalje u povijest često u nekim krajevima i mjestima harala epidemija kuge i kolere.

Povodi za osnivanje bratovština su najčešće bile velike nepogode, kojih je u srednjem vijeku bilo napretek, od epidemija kuge, vjerskih i dinastičkih ratova, požara, gladi, potresa i poplava, kad je ljude obuzimao strah i kad su jedino zajedničkim naporom mogli ublažiti teškoće koje bi ih zadesile. [ 2 ] Prve bratovštine prihvatale su se njegovanja zaraženih kugom i njihovim pokapanjem, održavanjem ubožnica i skloništa za nemoćne, stare i siročad, dakle karitativnim radom. [ 2 ] Za tako velike zadatke, po mjerilima onog vremena trebalo je imati ime nekog moćnog sveca zaštitnika, pa su oni uzimali imena Duha Svetoga, Blažene Djevice Marije, sv. Antuna, sv. Lazara, sv. Roka... [ 2 ] Uz to još je nekoliko faktora utjecalo na procvat bratovština u 13. st.; mistični pokreti (Flagelanti) i pojava franjevaca i dominikanaca koji su osnivali nadbratovštine, koje su imale pravo osnivati svoje filijale. [ 3 ]

Grad je u to vrijeme pogodilo i nekoliko epidemija kuge, koje su uz ratna stradanja pridonijele gospodarskom i populacijskom nazadovanju Poreča i Istre u cjelini.

Zbog seoba stanovnika prema moru i na plodnija područja, naselja su se često gasila, jednako kao i zbog epidemija kuge, koja je nekoliko puta poharala Mljet, odnoseći i po dvije trećine ukupnog stanovništva.

Zabilježena prva velika epidemija kuge u Poreču.

Godine 1608. Šibenik tiska svoj statut koji je nastao početkom XIV st. 1649. godine pojavljuje se najveća epidemija kuge koja je pokosila tri četvrtine gradskog stanovništva.

Cijela P. došla je pod vlast Venecije, koja je nakon katastrofalnih epidemija kuge (XIV XV.st.) sustavno naseljavala izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije i drugih svojih posjeda na tada napušteno zemljište.

Na povratku on otkriva ilegalni uvoz europskoga radioaktivnoga otpada zbog čijega se djelovanja na podzemne vode u hrvatskim gradovima od Straduna do Kalelarge pojavljuje najezda štakora, s njima, dakako, i epidemija kuge.

Nedaleko njega spomenik je Pićancima nastradalima u II svjetskom ratu (10), a na nešto sniženom terenu uz park nalazi se crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge (11) kojoj je kamen temeljac postavio biskup Gašpar Bobek (1631. - 1634.) u jeku jedne od najvećih epidemija kuge.