Ponovna nalaženja pojedinih primjeraka unutar godine pokazuju da glavate želve duže borave u Jadranu što upućuje na neku vrstu njihove pripadnosti ovom području.

Za glavate želve koje žive u Jadranu to znači putovanje do plaža na grčkim otocima.

Glavate želve koje žive u Sredozemlju, razmnožavaju se svake 2 do 3 godine.

Na izložbi izložene su i dvije ogromne morske kornjače - glavate želve.

Mužjak glavate želve Kiki danas je u Safari parku Nacionalnog parka Brijuni dobio novi dom, to jest bazen.

Potkraj svibnja južina je uz lapadsku obalu s otpadom izbacila još jedan leš glavate želve, životinje sa svjetske liste ugroženih vrsta.

Sada se u njemu mogu vidjeti morski organizmi, proslaviti dječji rođendan i uživati a ujedno puno naučiti jer su vodiči kroz akvarij obučeni da vam održe zanimljivu nastavu o podmorju.Osim toga brinu se i liječe pronađene ozlijeđene i bolesne kornjače Glavate želve koje su u nas zaštićena vrsta.

Ronioci Centra za ronjenje i sportove na vodi Abyss tijekom ronjenja 300 metara od Grebena pronašli su leš odrasle glavate želve.

Kao prvi primjer navedenog možemo uzeti isticanje glavate želve Terrya kao zaštitnog znaka festivala.

Odabirom glavate želve, nekoć najrasprostranjenije vrste kornjače na Jadranu, kao logotipa festivala željeli smo skrenuti pozornost na problem ugroženosti i izumiranja različitih životinjskih vrsta.

U sklopu Akvarija posjetili smo i Centar za zbrinjavanje i oporavak nastradalih kornjača (vrsta: glavate želve).

Međunarodni tim znanstvenika svoje istraživanje fokusirao je na glavate želve koje se gnijezde na otoku Boavista na zapadnoj strani afričkog kontinenta.

Danas smo bili u Aquariju na Verudeli povodom jednog događaja koji se zbio u 19.00 h. Bilo je to puštanje u more male kornjače Glavate Želve u more.

Te kornjače su inače zaštićena vrsta.Vlasnici i djelatnici Aquarija nerijetko dobiju od ribara bolesne ili povrijeđene Glavate želve, koje oni liječe i čuvaju za vrijeme oporavka u Aquariju, da bi ih onda obilježili i puštali u more.

Glavate želve su svežderi i jedu različite vrste hrane na različitim dubinama.

' Glavate želve su svežderi koji jedu gotovo sve na što naiđu, a plastika se jako dugo zadržava na dnu.

U poslijepodnevnim satima, prije uplovljavanja u luku na Golom, u moru smo vidjeli lijepi primjerak glavate želve, kornjače debelih mora, velike pola metra.

Godišnje se u mreže ulovi i do 2500 primjeraka glavate želve.

Zbog oklopa uginule zaštićene morske kornjače, glavate želve, koji su Dubrovački muzeji odlučili izvući iz starog porta i iskoristiti za restauraciju namještaja, nastala je prava zbrka u čije se raščišćavanje uključilo i Ministarstvo kulture.

Prvi hrvatski centar za spašavanje morskih kornjača u Puli dobio je dva nova ' pacijenta ', glavate želve Laru i Leonarda.

Stručnjaci su rekli da se kornjače-glavate želve dave u plastičnim vrećicama?

Broj populacija glavate želve (Caretta caretta) diljem svijeta je u padu.

Važno je znati što više o Jadranskome moru kako bismo u njemu mogli zaštitili glavate želve ", objašnjava Romana Gračan, suradnica u objavljenom znanstvenom radu.

Međunarodni tim mikologa i ekologa proučavajući atlantske glavate želve (Caretta caretta) došao je do zaključka kako je vrsta ugrožena ne samo zbog djelovanja čovjeka, nego i zbog gljivične infekcije koja napada jaja tih morskih kornjača.

Junak naše priče spada u vrstu glavate želve koja je ime dobila po snažnoj i velikoj glavi.

Osim glavate želve (Caretta caretta), koja je jedini stalni stanovnik Jadrana, u našem moru obitavaju još dvije vrste; zelena želva (Chelonia mydas), i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea) koja tek povremeno zalazi u Jadran.

Nije na odmet znati i da je Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju.

Španjolski znanstvenici ponudili su rješenje kojim bi se značajno mogla smanjiti stopa slučajnog ulova glavate želve, prekrasne morske kornjače koja i u Jadranu postaje sve ugroženija.

U PULI SPAŠENE ČETIRI GLAVATE ŽELVE

Tako zelene želve, koje su jedina vrsta biljojednih morskih kornjača, imaju zupčastu čeljust koja im omogućava lako kidanje morske trave i algi, glavate želve su razvile jake čvrste čeljusti prilagođene lomljenju tvrdih ljuštura rakova i školjaka, dok precizna čeljust nalik na škare sedmoprugim usminjačama olakšava hranjenje mekanim meduzama.