Tijekom drugog Splitgraphica održan je niz izložbi s konceptom dijaloga među umjetnicima različitih umjetničkih preokupacija, grafičkih tehnika ili pak generacija: Kristina Restović Ivan Kožarić (galerija Konzervatorskog zavoda), Sandra Mateljan Marko Pogačnik (Etnografski muzej), Nikola Skokandić Janice Wong (galerija Konzervatorskog zavoda), skupne izložbe dijalog talijanske i japanske grafike (Muzej grada Splita) i hrvatskih i američkih fotografa (Fotoklub Split).

Na studiju Povijesti umjetnosti pojedini kolegiji prezentiraju teme iz slikarstva, skulpture, arhitekture, različitih grafičkih tehnika, te iz primijenjenih umjetnosti, poput zlatarstva, povijesnih tekstila, namještaja, keramike, odnosno, porculana i drugih dekorativnih predmeta.

Četvrti Splitgraphic 2009. osmišljen je kao dijalog i sučeljavanje različitih grafičkih tehnika propitivanja medija grafike u suvremenim umjetničkim tendencijama, te su osim skupne izložbe organizirane i tri samostalne izložbe (Dijalog Nevenke Arbanas i Maje Franković, izložba Brite Weglin i izložb Dušana Džamonje).

Za ljubitelje i ljubiteljice slikarstva, kiparstva ili grafičkih tehnika, u božićnom duhu biti će održana i humanitarna aukcija radova renomiranih hrvatskih umjetnika/ca, koju će voditi i svima poznati voditelji: Jasna Nanut te Mario Kovač te Vam omogućiti jedinstvenu priliku za kupovinu vrijednih radova po povoljnim cijenama, uz degustaciju vrhunskog vina i glazbu mladih DJ-a i muzičara.

Promatrajući radove uočavamo kako su djeca u likovnim tehikama koje su čvršće izražavali relistično svijet oko sebe (grafika, glina), valjda shvaćajući da tu ruka sluša oko, odnosno da je u glini moguće modelirati pojavnosti koje nas okružuju, kao i u crtežu nacrtati, a onda nekom od grafičkih tehnika i reproducirati iste.

Akademski slikar-grafičar Pavle Hegeduš, profesor i predavač grafičkoga dizajna na Školi za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti, imao je u ponedjeljak, 24. svibnja 2004, u Galeriji likovnih umjetnosti predavanje pod naslovom Grafički duh, duh grafike od litografije do weba, kojim je pojasnio pojam grafike u kontekstu grafičkih tehnika i njegovo proširenje na sveukupno umjetničko i kreativno djelovanje kao što su grafički dizajn i primijenjena umjetnost.

Potaknuti činjenicom o dosta slabu poznavanju grafičkih tehnika i neubrajanju grafičkih listova među prizvode umjetničkih djela, djelatnici Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku odlučili su osmisliti program koji bi uz različite oblike prezentacije grafičke umjetnosti (izložba, predstavljanje, predavanje, radionica) edukativno djelovao na javnost.

Cilj cijeloga projekta popularizacija je i bolja valorizacija grafike kao jedne od umjetničkih disciplina te prezentacija postupna i kreativna procesa nastajanja grafičkoga lista koji započinje umjetnikovom idejom, preko obrade matrice u jednoj od grafičkih tehnika, do otiskivanja završene matrice na grafički list.

Cilj nam je bio upoznavanje i popularizacija grafičkih tehnika kao umjetničkih disciplina te bolja valorizacija grafičkih listova kao specifičnih umjetničkih djela.

Primjena novih grafičkih tehnika omogućila je kvalitetne multiplikacije za industrijsku, masovnu proizvodnju, tako da su ova dizajnerska rješenja postajala dostupnija.

Tako na ovom primjeru grafike, fotografije i novih grafičkih tehnika možemo izravno vidjeti takvu suradnju i primjere prirodnih tvorevina.

Već tradicionalno tu su i grafičke radionice pod nazivom Ekspresija u linorezu i slijepom tisku, na kojima će se posjetitelji moći izraziti u jednom od tradicionalnih grafičkih tehnika.

Procesi rada ovu grafičarku ne zamaraju; stalna potreba da se ispituju granice grafičkih tehnika i kombiniranje s drugim izražajno-žanrovskim mogućnostima likovnog jezika integralni su dio njezina umjetničkoga bića.

Posljednjih deset godina proveo sam u simultanom, multimedijalnom radu, od studija povijesti umjetnosti i arheologije, preko povijesti grafike i grafičkih tehnika, do realizacije svojeg umjetničkog viđenja tog slijeda koji prestaje biti povijesni i počinje biti evolutivni.

Franković jedna je od onih umjetnica koje su savršeno savladale pravila tradicionalnoga grafičkog zanata i grafičkih tehnika da bi ih poslije s neskrivenom radošću lomila, potkopavajući bilo kakvo estetsko-zanatsko i idejno čistunstvo.

Franković riječ o nestandardnom grafičarskom talentu koji ne posustaje na prvoj kreativnoj prepreci, nego joj svaka idejno-metijerska granica služi kao okidač za novu i drukčiju primjenu grafičkih tehnika i odabranih motiva koje varira.

Procesi rada grafičarku ne zamaraju; stalna potreba da se ispituju granice grafičkih tehnika i kombiniranje s drugim izražajno-žanrovskim mogućnostima likovnog jezika integralni su dio njezina umjetničkoga bića.

S obzirom na funkciju redovne profesorice crtanja i grafičkih tehnika na Odsjeku za likovne umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Maja S.

Na prvi pogled, većina radova na izložbi izgleda kao da je izrađena nekom od grafičkih tehnika, posebice se tu misli na bakropise.

U ovom dućanu možete pronaći i ostali pribor za slikanje svim tehnikama od akvarela preko ulja do raznih grafičkih tehnika, kao i veliki izbor slikarskih i tiskarskih papira, slikarskih stakala te monografija o domaćim i stranim slikarima.

Ako smo na izložbi bili fascinirani nepreglednošću zbirke (na prvi pogled), ljepotom njezinih izdanja i velikim rasponom mogućnosti grafičkih tehnika, tada je tek prateći katalog (zapravo, knjižurina) izložbe mogao otkriti promatraču likovne nijanse mijenâ motivsko-stilskog izričaja angažiranih umjetnika: u Biškupićevoj se zbirci kriju nevjerojatno kvalitetne, naprosto drugačije i snažne grafike Dubravke Babić, Ivana Lovrenčića, Miroslava Šuteja, Hame Čavrka, Nevenke Arbanas, Nikole Koydla, Josipa Biffela i Biserke Baretić, koje svjedoče o mogućnosti velikih umjetnika da na trenutak izađu iz svojih definiranih likovnih poetika, osjete pjesničke motive i donesu potpuno novi likovni kontrapunkt pisanoj riječi.

Raznovrsnost umjetnika, stilova, estetika i grafičkih tehnika prisutnih na izložbi odražava raznovrsnost same zbirke, koja je ostavila trag u hrvatskoj kulturi iz koje proizlazi, ali je tijekom vemena bila otvorena i prema drugim kulturnim prostorima.

Bio je to panel o važnosti tradicionalnih grafičkih tehnika, o uporabi novih medija, o važnosti koju za mlade umjetnike ima uporaba starih tehnika na novi način.

1940. Rođena u Beogradu 1947. Obitelj seli u Opatiju 1954. Odlazi u Zagreb gdje završava Školu primijenjene umjetnosti - odjel grafike. 1959. Nakon iseljavanja obitelji u zapadnu Njemačku, odlazi u Beograd na Akademiju primijenjenih umjetnosti gdje diplomira na odjelu grafičkih tehnika. 1964. Zapošljava se u agenciji za propagandu i dizajn " Herman " u Goppingenu, zapadna Njemačka. 1966. Radi kao dizajnerica kod " Herty " u Stuttgartu. 1967. Specijalizira slikarstvo u Parizu te pohađa " Berlitz " 1970. Vraća se u Zagreb, učlanjuje se u ULUPUH, HDLU i LIKUM.

Na izložbi postavljenoj u Galeriji Decumanus, po odabiru povjesničarke umjetnosti Ljiljane Zeković, predstavljeno je četrnaest umjetnika različitih generacija, poetika, estetskih i idejnih referenci, te ukupno dvadeset i jedan rad realiziran u zavidnoj paleti grafičkih tehnika - od bakropisa, akvatinte, litografije, serigrafije, kolografije, suhe iglie monotipije, pa sve do računalne grafike i ostalih hibridnih formi.

Uz razgovor i druženje s umjetnikom naglasak se stavlja na edukaciju u jednoj od grafičkih tehnika predstavljenih na izložbi.

Splitski postav je zanimljiv po raznovrsnosti autora, stilova, estetika, grafičkih tehnika.

Igor Konjušak je tijekom svoga tridesetogodišnjeg stvaralaštva ujedinio vrsno poznavanje grafičkih tehnika i dosljedan, autorski zaokružen likovni izraz, formalno reduciran na čvrstu tektoniku geometrijskih sastavnica.

Izložba traje do 7. listopada, a pokazuje veliki raspon grafičkih tehnika kojima se Johns bavi.

Premda je kvaliteta njegova rada neosporna, razlog vjerojatno leži u marginalnom tretmanu grafičkih tehnika, koje su tek rijetko uzimane u obzir u valorizaciji i historizaciji umjetnosti u Hrvatskoj ili bivšoj Jugoslaviji.