Predgovor II. izdanja Atlasa svijeta Jugoslavenski Leksikografski zavod

U sveopštem napadu na jugoslovenske institucije i simbole, ni Enciklopedija Jugoslavije koju je objavljivao Jugoslavenski leksikografski zavod nije ostala netaknuta.

Po akademiku Nikši Stipčeviću, Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu je sa Miroslavom Krležom na čelu vodio ' jednu izrazito nacionalnu, često i nacionalističku hrvatsku politiku '.

Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža, praktički jedinu " jugoslavensku " instituciju sa središtem u Hrvatskoj, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socrealizma. 1961. je bio među utemeljiteljima časopisa Razreda za književnost HAZU Foruma. [ 8 ] Godine 1967. potpisuje " Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika " (vidi Hrvatski jezik), što je dovelo do njegove ostavke u Centralnom komitetu SKH nakon jugokomunističke hajke na " nacionalizam " izražen, navodno, u tom dokumentu.

Uredbom Vlade FNRJ osniva se u oktobru 1950. Jugoslavenski leksikografski zavod sa sjedištem u Zagrebu.

Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija.

Umro je u Splitu, 2. svibnja 1784. godine za vrijeme kuge, tada je propala i većina njegovih radova. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon: sv. 2. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1989.)

Vicko Andrić je umro u Splitu 15. siječnja 1866. godine. (Izvor: Hrvatski biografski leksikon: sv. 1. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1983.)

Naime, osnivajući Jugoslavenski leksikografski zavod Krleža je pozvao Matu Ujevića, čija je enciklopedija dugo nosila epitet ustaška, jer je izlazila i za vrijeme NDH, da mu bude najvažniji suradnik. Pitanje je tko je kome više trebao, kaže Marija Ujević. Našla sam očeve zabilješke da ga je književnik Ivan Dončević, svakako dobro postavljen nakon rata, zvao iz jedne izdavačke kuće da nastave rad na Hrvatskoj enciklopediji.

Proslov Prethodnici Elaborat dr. Krune Krstića o Hrvatskom biografskom leksikonu Pripremni radovi: izrada abecedarija Rad na I. knjizi edicije Promjena glavnog urednika Predstavljanje I. knjige HBL-a i prve neprilike Počinju napadi na HBL i na Jugoslavenski leksikografski zavod Rasprava o HBL-u u organizaciji Centra za idejno-teorijski rad CK SKH Zagreb Nastavak partijske ofenzive na HBL i JLZ »Možemo li i mi biti uvršteni u HBL?« Popunjavanje uredništva »zdravim snagama« Rasprave o HBL-u u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu Katalog »grijehova« u HBL-u Osnovna organizacija SK u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu preuzima »slučaj HBL« »Vatikanski pjesnik« Dragutin Tadijanović Muke s analizama HBL-a Pravorijek partije Pišu se daljnji elaborati, analize...

Jugoslavenski leksikografski zavod je u to doba razvio intenzivnu izdavačku aktivnost.

Vodio je Jugoslavenski leksikografski zavod te pokrenuo i vodio rad na Jugoslavenskoj enciklopediji.

Uredbom br. 583 od 9. X. 1962 (Službeni list FNRJ, 17. X. 1962) Zavod mijenja naziv u Jugoslavenski leksikografski zavod, postaje ustanova sa samostalnim financiranjem; direktora bira savjet Zavoda a postavlja Savezno izvršno vijeće.

Nakon Krležine smrti, institucija se 20. I. 1984. registrirala pod nazivom Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, a od 16. IX. 1991. nosi naziv Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«.

Kada je 1950. u Zagrebu utemeljen Jugoslavenski leksikografski zavod, njegovim je voditeljem postavljen književnik Miroslav Krleža.

Leksikon JLZ (Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1974., str. 856), D.

Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU (danas HAZU), a potkraj 1983. prelazi u tadašnji Jugoslavenski leksikografski zavod ÂťMiroslav KrležaÂŤ, gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.

Podrazumijeva plovidbene uvjete normirane nacionalnim i međunarodnim propisima koji se odnose na sigurnost brodova u plovidbi morem i unutrašnjim plovnim putovima (Pomorski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod " Miroslav Krleža ", Zagreb, 1990., str.733.).

Nizovi A i B prestaju izlaziti 1952. Od 1978. nizove A i B preuzima Nacionalna i sveucilišna knjižnica Jugoslavenski leksikografski zavod u Zagrebu pokrece 1950 - ih god rad na izradi retrospektivne bibliografije clanaka iz serijskih publikacija za podrucje cijele Jugoslavije.

Ovo sam prepisala iz Leksikona što ga je izdao Jugoslavenski leksikografski zavod.