Također, gradonačelnik će se osobno angažirati na suradnji s ovlaštenim stručnim službama i vlasnicima autorskih prava kako bi se Spomenik borcu, rad hrvatskog kipara Frana Kršinića, što prije obnovio i vratio u izvorni oblik.

U parku se nalazi i zdenac kojeg je projektirao Josip Seissel (koji ima svoju ulicu u Dugavama), na žalost, sada je devastiran, a u doba otvaranja u njemu je bila i skulptura dječaka s frulom Frana Kršinića čija mi je sudbina nepoznata.

Učenik je Vanje Radauša, Frana Kršinića i Antuna Augustinčića, dobio je brojne nagrade i priznanja, poput Rembrandtove nagrade, izlagao na čuvenom pariškom trgu Place Vendôme a njegove se skulpture nalaze u najeminentnijim muzejima svijeta, poput Muzeja moderne umjetnosti (MOMA) u New Yorku, pariškom Muzeju moderne umjetnosti i londonskoj Tate Gallery.

Parcelacijski elaborati su u izradi i za rekonstrukcije Ulice Frana Kršinića i Ulice Krste Odaka.

U ovoj zbirci istiću se djela KSENIJE KANTOCI, FRANA KRŠINIĆA, MARIJE UJEVIĆ, ŠIME VULASA, IVE DULČIĆA, ĐURE SEDERA, LJUBE IVANČIĆA i mnogih drugih.

Tako je Krizantema Ljube Babića u poslovnim knjigama uvedena po cijeni od 8,62 kune, a Pletilja Frane Kršinića prikazana je da vrijedi 0,45 kuna.

Trenutačno se obavljaju radovi na izgradnji mreže u Benkovačkoj ulici, Jadranskoj ulici, Ulici Antuna Barca, Ulici Frana Kršinića, Ulici Josipa Hatzea i Ulici Ive Mašine, a u tijeku su radovi u ulicama Ivana Lučića, Antuna Barca, Krste Odaka, Benka Benkovića i Putu Bokanjca.

Akademski obrazovan umjetnik, k tome i s osnovama inženjerskog znanja iz zagrebačke Obrtne škole, učenik velikana poput Vanje Radauša i polaznik Majstorske radionice Frane Kršinića, Vlahović je umio heterogene utjecaje svojih tutora uklopiti u izraz koji je istodobno bio tipičan za apstraktno-konstruktivističku školu domaćeg kiparstva, te autentično, upravo introvertno osoban glatki, sjajni, hermetično zatvoreni svijet vječnih oblika iz kojih glas umjetnika odjekuje stvarnošću kao trenutačni odbljesak svjetla.

Na izložbi su između ostalih bili izloženi radovi Antuna Augustinčića, Frane Kršinića, Vanje Radauša i Švagela-Lešića.

Kip borca na straži u prirodnoj veličini, rad poznatog hrvatskog kipara Frana Kršinića, postavljen 1957. godine na bivšem Trgu oružja podno ulaza u tvrđavu Revelin, a nasilno uklonjen početkom devedesetih, Grad Dubrovnik dužan je o svome trošku - obnoviti.

Borac na straži, djelo akademika Kršinića, sigurno ima svoju vrijednost i zaslužuje svoje mjesto na odgovarajućoj lokaciji.

Figuralika Milke Vukelić istodobno zgušnjava neke osobine skulpture Frana Kršinića i Pavla Perića.

Već se prilično vremena potrošilo u raspravama o mogućnostima obnove spomenika Borac na straži, djelu velikog hrvatskog kipara Frana Kršinića, koji je o desetogodišnjici obljetnice oslobođenja Dubrovnika od fašizma u Drugom svjetskom ratu, svečano otkriven na Trgu oružja podno Revelina, u listopadu 1954. godine, a divljačkim činom, u dva pokušaja srušen koncem 1992. godine.

Od 1978. do 1981. pohađa majstorsku radionicu Frane Kršinića.

Riječ je o pristupnoj prometnici Ulica Krste Odaka i Ulica Frane Kršinića te obodnoj prometnici Ulica Ive Mašine i Ulica Josipa Hatzea.

Dipl. ing. strojarstva Josip Botica već je izradio nekoliko prvih projekata u Ulici Frane Kršinića na području Crvenih kuća, u blizini prolaska plinovoda.

Rođen je 1928. u Strumici u Makedoniji, studirao je na zagrebačkoj Likovnoj akademiji u klasi Vanje Radauša i Frane Kršinića, a diplomirao je 1951. u majstorskoj radionici Antuna Augustinčića.

U Biseru Jadrana Korčula autori opisuju kako su znamenite korčulanske obitelji i ljudi poput Jakova Baničevića, Marka Pola ili Frana Kršinića, ali i običan korčulanski svijet, brodograditelji, klakari, težaci i ribari oblikovali lice otoka, utkali sebe u taj jedinstven prostor.

Na prilazu do spomenika se nalazi skulptura Ustanak, rad kipara Frane Kršinića.

A zatim sam pred koji dan putem maila upoznao i Mara Grbića, unuka jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara Frane Kršinića (vidi Wikipediju i web stranicu posvećenu njemu.

Akademiju likovnih umjetnosti, studij kiparstva, upisao je u Zagrebu 1938. u klasi profesora Frane Kršinića i Ivana Lozice ali je zbog rata morao prekinuti studij da bi ga tek 1951. završio u Beogradu.

Skulptura kolone boraca, rad Frane Kršinića, na određenim je mjestima oštećena eksplozivom. http://hr.wikipedia.org/wiki/Spomen-park_Brezovica

Izvorišta kamena i kamenara u Dalmaciji iznjedrila su krajem devetnaestog i u dvadesetom stoljeću nove majstore dlijeta Rendića, Rosandića, Meštrovića, Kršinića i mlađe.

Tom je prilikom na grob Dr. Ivana Novaka i njegove supruge Mile vraćen spomenik u obliku lava, djelo kipara Frana Kršinića dovršeno 1935. godine kojeg su pripadnici mađaronske ekstremeističke organizacije Štuka srušili, po jednim 1941., a po drugim izvorima 1942. godine.

Teslin spomenik, replika rada kipara Frane Kršinića istovjetna onima postavljenim u Beogradu i SAD-u pored slapova Nijagare, miniran je u ličkom ratnom vihoru samo deset godina nakon otkrivanja 1981. Iako je gradonačelnik Kolić predstavnicima srpske manjine još do prije pet godina obećavao da će spomenik biti vraćen u središte grada, te da je nakon miniranja ipak spašen, istina je potpuno drukčija.

Među vedre vijesti mogli bismo svrstati i ovu o materijalu, koji se priprema u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, vezano na buduće poslove s Ministarstvom kulture RH, i u kojem se, među uništenim memorijalnim obilježjima Drugog svjetskog rata od državnog značenja, navodi i Spomenik u Dubrovniku, djelo kipara Frana Kršinića, otkriven na Trgu oružja 1954. godine, kao jedan od središnjih spomenika NOR-u dubrovačkoga kraja.

Spomenik Nikoli Tesli, rad kipara Frane Kršinića, još ne krasi centar Gospića, nego u magazinu Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu čeka putovanje do odredišta.

Zastupljene su slike i skulpture pionira i klasika hrvatske moderne, poput Bukovca, Medovića, Meštrovića, velikana prve i druge polovice 20. stoljeća poput Vidovića, Crnčića, Kraljevića, Becića, Hermana, Kršinića, Dulčića, Kožarića, Knifera, sve do mlađih suvremenika poput Duje Jurića i Igora Rončevića.

Tako je ostvaren po mnogočemu jedinstven kipored s reprodukcijama najčuvenijih hrvatskih kipara, poput Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Vanje Radauša, Ivana Rosandića i Belizara Bahorića, te originalnim djelom Marije Ujević...

U Ulici Frana Kršinića za sad nisu stvoreni uvjeti, ali da smo mislili na Ulicu Frana Kršinića, kompletnu Gaženicu, Crvene kuće i sve što je sjeverno i istočno od magistrale, dokazuje i to što smo u magistralu postavili cjevovod.