Scenaristi i redatelji videospotova su Katunarić i Kuljerić, a pomogao im je i Igor Roksandić s HTV-a. Maestro Kuljerić je iz drugog velikog Orwellova hita 1984 uzeo neke tekstove i napravio Farmu TV, čije nam vijesti iza svakog prizora objašnjavaju što se dogodilo, kaže Katunarić. To je kao u antičkoj drami: ne vidimo revoluciju ni rat uživo, ali o tome doznajemo iz vijesti u kojima se životinje s farme pojavljuju u drukčijem kontekstu.

Bestseler Georgea Orwella, nastao 1943 - 44. i objavljen 1945, označen je kao fable, Kuljerić je zadržao tu oznaku i svoje djelo nazvao opera-basna.

U osnovi je i Kuljerić zadržao takav idejni pristup.

Igor Kuljerić (55), poznati hrvatski skladatelj i dirigent, te nekadašnji direktor Muzičkog bienalla i Opere HNK, prvi je u svijetu skladao operu po slavnom romanu ' Životinjska farma ' Georga Orwella: njena praizvedba bit će središnji događaj 22. muzičkog biennala

Skladatelj i dirigent Igor Kuljerić se bavi Kolendom, a Jagoda Martinčević, inače urednica izdanja, sudbinama i politički diskreditiranih Kamenikom i Petrom Svačićem.

Tadašnji direktor Muzičkog biennala Igor Kuljerić pobjegao je na Silbu usred festivala, a festivalu je prijetio prekid i zabrana.

Osnivanje Nature 2000 Hrvatskoj je pristupni uvjet, a onda je obaveza zadržati zatečeno stanje i spriječiti njegovo pogoršanje, kazala je Kuljerić.

Spomenula sam da se Kuljerić koristio brojnim temama (ne samo obradom Dunje) i da su te teme u scenama funkcionirale ugođajno, a ne značenjski.

No Kuljerić je daleko od toga da u Dugoj mračnoj noći djeluje samo ugođajno.

Kuljerić se u toj sceni koristio gotovo isključivo različitim udaraljkama, što je pridonijelo napetosti.

Više o značenju i funkcioniranju Nature 2000 rekla je na predavanju Marija Kuljerić, diplomirana inženjerka biologije i predsjednica Hrvatske herpetološke udruge.

na jednoj u nizu sjednica Predsjedništva Društva - u prosjeku se održavaju jednom tjedno - Igor Kuljerić kao producent Tribine muzičkog stvaralaštva Jugoslavije izvješćuje da je hrvatsko Društvo u programskom smislu u lošoj poziciji, jer izvedbe ovise o tome kakve i koliko izvođačkih ansambala financira pojedina republika; naa istoj sjednici F.

Početni taktovi te popularne sonate tek su moto i najava Kuljerićeve vlastite glazbene fantazije na Kiševićeve ljubavne stihove koje su uz Zbor sugestivno interpretirali njegovi istaknuti članovi, sopranistica Ivana Garaj Korpar i bariton Milan Mišo Kravar, uz instrumentalnu suradnju Ivane Bilić na marimbi, Filipa Merčepa na vibrafonu, Srebrenke Poljak za klavirom i Vanje Kuljerić na klavijaturama.

Do konca milenija nastaje još nekoliko novih opernih djela u kojima autori različitim u pravilu suvremenim skladateljskim senzibilitetom pokazuju raznolikost pristupa opernome mediju: Igor Kuljerić - Moć vrline (1977) i Richard III. (1987), Ruben Radica - Prazor (1990), Stanko Horvat - Preobražaj (1995), Miro Belamarić - Ljubav don Perlimplina (1974) i Priče iz Bečke šume (1997), Zoran Juranić - Pričaj mi o Augusti (1999) i Frano Parać - Judita (2000)

No, čovjek se ne brine dovoljno o vodozemcima i gmazovima i na globalnoj razini trećina tih životinja je ugrožena ili je izumrla, a o mnogim vrstama se ne zna dovoljno, rekla je Marija Kuljerić.

Međutim, ona se uvijek pojavljuje na logičnim mjestima, a k tome je usko povezana s orkestralnom glazbom koju je skladao Igor Kuljerić.

Kuljerić se tamburašima nježno uklanjao u stranu, ostavljajući orkestar podno tamburaških dionica mirno, nenapadno prisutnim, te dopuštajući sveprisutnom selu da na određenim filmskim mjestima prodre u prvi plan.

Djelo je Kuljerić posvetio Krpanu, uz ostale skladbe toga svojevrsnog ciklusa (Momenti za Vladu, Solo-Solisti, Solo in quartetto), u kojima je autor s punim povjerenjem pružio solistu veliku slobodu, potaknuvši njegovu kreativnu imaginaciju.

Završnim koncertom Zbora HRT-a u ciklusu Sfumato - Duhovni zvuci, boje i oblici u Muzeju Mimara ravnao je maestro Igor Kuljerić izabravši program djela temeljenih na narodnoj glazbi.

Uz Brahsmove Njemačke narodne pjesme, s muškim zborom Kuljerić je izveo i Pet slovačkih pjesama Bele Bartoka čiji je opus bitno obilježen folklorom, a sa ženskim zborom pjesmu Vila Zoltana Kodalyja, još jednog od mađarskih autora koji je svoj opus gradio na istraživanju folkora.

Uz ta djela trojice velikana Igor Kuljerić je izabrao i tri vlastita staralačka ostvaraja, inspirirana na vrelima narodne glazbene predaje.

Kuljerić je daleko od toga da u Dugoj mračnoj noći djeluje samo ugođajno.

Neki od njih su: - u 19. stoljeću: dr. Juraj Pulić, prvi ravnatelj Hrvat, dr. Miho Klaić, prvi urednik Narodnog lista, Špiro Brusina, znanstvenik i erudit, Natko Nodilo, urednik Narodnog lista. - u 20. stoljeću: Vladimir Nazor, pjesnik i književnik, Milan Begović, književnik, Pavle i Maja Dešpalj, znameniti glazbenici, Igor Kuljerić, glazbenik i skladatelj, Ante Stamać, književnik i pjesnik, Ivo Mašina, hrvatski domoljub i mučenik, te mnogi drugi.

Podrijetlom sa Silbe su i glazbenici Igor Kuljerić i Alen Bjelinski, pa bi se ondje mogli priređivati i koncerti, a računam i na umjetnike koji žive u Zadru.

Uz njih su Ante Knešaurek za orguljama, Diana Grubišić Čiković na harfi, Vanja Kuljerić na čelesti te Ivana Bilić i Borna Šercar na udaraljkama.

Za redovite članove Akademije izabrani su u razredu za društvene znanosti Nikša Stančić, Zvonimir Baletić i Jakša Barbić, u razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Leo Klasinc i Stanko Popović, u razredu za prirodne znanosti Slavko Matić i Josip Tišljar, u razredu za medicinske znanosti Marko Pećina, u razredu za filološke znanosti Stjepan Damjanović, u razredu za književnost Nikica Petrak, u razredu za likovne umjetnosti Igor Fisković, Andrija Mutnjaković, Dušan Džamonja i Zlatko Keser, u razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Igor Kuljerić i u razredu za tehničke znanosti Leo Budin.

Bili su to Sakač, Kelemen, Kuljerić, Bjelinski, Papandopulo.

Djelo koje je nekadašnji šef-dirigent Zbora HRT-a Igor Kuljerić po značaju, za našu glazbu, usporedio sa Svadbom Igora Stravinskog, smatra se ujedno jednim od prvih Gotovčevih remek-djela, i stoga idealnim izborom za obilježavanje 30. godišnjice njegove smrti.

To su proslavljeni dirigenti Lovro. pl. Matačić i Milan Horvat, programski direktor Dvorane Igor Kuljerić, te Ivo Vuljević, prvi i uspješni ravnatelj Dvorane.

Uz Brahmsove " Njemačke narodne pjesme ", s muškim zborom Kuljerić je izveo i " Pet slovačkih pjesama " Bele Bartoka, a sa ženskim zborom pjesmu " Vila " Zoltana Kodalyja, te tri vlastita staralačka ostvaraja, inspirirana na vrelima narodne glazbene predaje