Mediteranska prehrana koja se i inače preporuča, može pomoći zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje smanjuju upalne procese povezane s reumatskim bolestima.

U svojim knjigama objavljuje najnovija saznanja o prehrani iz recentnih znanstvenih istraživanja, dokazujući da hrana može biti i užitak i lijek te da je tradicionalna, mediteranska prehrana najzdravija na svijetu.

Laganija, mediteranska prehrana koja obiluje voćem, povrćem i ribom, složenim ugljikohidratima, povećanim količinama vitamina C te povećanim unosom omega - 3 masnih kiselina može ublažiti depresivne zimske epizode.

Za zdrav, sretan i dug život daleko su važniji činitelji: fizička aktivnost, nepušenje, mediteranska prehrana te ravnoteža rad: odmor.

Mediteranska prehrana je od strane brojnih znanstvenika ocjenjivanja kao jedna od najzdravijih na svijetu, a mogli bi dodati i najukusnijih.

Jedna od njih je mediteranska prehrana, koju karakteriziraju obilje raznobojnog svježeg voća i povrća, riba, umjerena količina mesa, maslinovo ulje.

S jedne strane empirijski, životnim iskustvom i promatranjem, već je poduže dobro znano da je najzdravija takozvana mediteranska prehrana.

Mediteranska prehrana sadrži sve potrebne prehrambene elemente: vodu, ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vitamine i minerale kao zaštitne tvari i antioksidanse, dovoljno izvora energije i građevnih materijala.

Naša opažanja u skladu su sa ranijim izvješćima koja su pokazivala da mediteranska prehrana može pružati zaštitu os astme i teškog disanja tijekom djetinjstva, dodali su.

Mediteranska prehrana - svjetska kulturna baština Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su ovoga tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu da se mediteransku prehranu uvrsti u UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Jedan drugi način prehrane, poznat pod pojmom " mediteranska prehrana " sve se više nameće kao zlatni standard pravilne prehrane koji se mora usvojiti kako bi se sačuvalo zdravlje srca i krvnih žila.

Kad bismo sažeto opisali osnovne principe na kojima se temelji mediteranska prehrana, dobili bismo ovakvu sliku: jesti svakodnevno žitarice i proizvode od žita; jesti svaki dan jedan obrok tjestenine ili riže ili krumpira; jesti barem tri do četiri puta tjedno mahunarke (grah, grašak, slanutak, bob, leća); začiniti jela maslinovim uljem; obilato koristiti umak od rajčica; svakodnevno jesti voće i povrće; jesti plavu ribu barem jednom tjedno; piti nemasno mlijeko i koristiti proizvode od fermentiranog mlijeka; smanjiti konzumaciju mesa na dva puta tjedno; jesti umjereno jaja, najviše do četiri jaja tjedno, uz večernji obrok preporučuje se popiti čašu crnog vina; te konačno, jesti polako, žvakati dugo.

- Što se tiče tvrdnje da je mediteranska prehrana zdrava za srce, potpuno se slažem.

Naime, mediteranska prehrana se temelji na povrću, voću, ribi, nemasnom mesu i maslinovom ulju u kojem su dragocjeni flavonoidi koji štite krvnožilni sustav.

Rezultati proizašli iz PREDIMED (Prevención con dieta mediterránea) studije upozoravaju na važan utjecaj koji mediteranska prehrana ima u odnosu na niskomasne dijete na zdravlje mozga starijih osoba.

Spomenutim natjecanjima, u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, će se nastojati više afirmirati mediteranska prehrana, istaknuo je Bogdanović, inače vlasnik kultnog restorana Arkada.

U svakom slučaju dobro bi došla mediteranska prehrana da se višak kila ukloni.

Prehrana bogata voćem, povrćem, maslinovim uljem i ribom - uobičajeno poznata kao mediteranska prehrana - već dugo se smatra preventivnom protiv srčanih bolesti i dijabetesa.

- Međutim, mediteranska prehrana je puno više, ona je stil života

To nam jasno pokazuje tradicijska mediteranska piramida, naglasila je Matek Sarić dodajući kako mediteranska prehrana ističe važnost mješane prehrane po principu da neke namirnice trebamo konzumirati svaki dan (kruh, riža, tjestenina, palenta, krumpir, voće, povrće, mahunarke i lupinasto voće, maslinovo ulje, sir i jogurt), neke tjedno (riba, perad, jaja, slatkiši), a neke tek mjesečno (crveno meso i proizvode).

Hranom, ili dodacima prehrani, treba osigurati primjerenu količinu selena, zatim vitamina E i omega-3 masnih kiselina (npr. plava riba), te cinka (npr. mediteranska prehrana, integralne žitarice, mahunarke).

- Mediteranska prehrana je poluvegetarijanska, visokobalansna, niskoenergetska i niskokolesterolska, tj. bolje rečeno, ona je mješana prehrana s puno voća i povrća, dakle vode i balasnih tvari, a to je upravo hrana koju mozak voli, kazala je Matek Sarić dodajući kako većina ljudi kad kažemo mediteranska prehrana percipira maslinovo ulje, ribu i crno vino.

Paleo dijeta ili mediteranska prehrana naših starih?

Danas, stručnjaci tvrde kako mediteranska prehrana, uz dodatke lokalnog meda i biljnih čajeva, također igra veliku ulogu u tako dugom životu ondašnjeg stanovništva.

Veličana mediteranska prehrana je i u slučaju reume najbolja strategija za ublažavanje neugodnih simptoma.

To i istraživanja koja su slijedila uvjerila su svijet da mediteranska prehrana suzbija kronične bolesti i produžuje životni vijek.

Mediteranska prehrana iako nije oblikovana kao redukcijska dijeta, uz dugoročno pridržavanje smjernica čini jedan od najkvalitetnijih oblika za gubitak tjelesne mase.

Iako ju je prvi put opisala američka doktorica Ancel Keys u Salernu (Italija) još 1945. godine, mediteranska prehrana je postala općeprihvaćena i priznata tek 1990 - ih nakon tzv. Studije sedam zemalja.

Hrvatska je mediteranska zemlja, a mediteranska prehrana je zlatni standard pravilne i zdrave prehrane.

Ključne riječi: mediteranska prehrana, prehrambene navike, zdravlje