Ministarstvo i HZZO obiteljsku medicinu iz lijecnika opce prakse pretvaraju u administratore opce prakse.

Dežurstva, koja su bila organizirana subotom popodne, nedjeljom i blagdanom, ugovorena kao " posebna dežurstva ", iznosila su 150.000 kuna godišnje za obiteljsku medicinu i isto toliko za pedijatriju, što je bilo nedostatno, ali se, uz napor ustanove (za obiteljsku medicinu), te Grada i Županije (40.000 kuna Županija i 80.000 Grad Zadar) pedijatrijske timove ipak organiziralo i provodilo sudjelovanjem bolničkih pedijatrijskih timova.

Poteškoća je u tome jer se novinarska teorija o Sanaderu u terminalnoj fazi, koja je izazvala mnogobrojna pitanja, temelji na golemu propustu: Medikolova klinika na Radničkoj cesti u kojoj je viđen bivši premijer nema uređaj PetCT, već je specijalizirana za fizikalnu terapiju i obiteljsku medicinu.

Za primarnu zdravstvenu zaštitu u proračunu za 2012. previđeno je 3,73 mlrd kuna, od čega za opću, obiteljsku medicinu 1,15 mlrd kuna.

Na izbornoj skupštini održanoj u petak za novog predsjednika Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD-HLZ) izabran je dr. Dragan Soldo, s katedre za obiteljsku medicinu Sveučilišta u Zagrebu.

Zdravi broj " rezultat je dvogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo više različitih liječničkih struka: specijalisti za srce i krvožilni sustav, dijabetes, moždani udar, aterosklerozu, obiteljsku medicinu.

kako su osim toga smanjena sredstva za obiteljsku medicinu i uvedene mjesečne kazne za liječnike koji prijeđu mjesečnu kvotu propisanih recepata i uputnica.

Te subote, doznajemo, u našoj županiji održana je stručna edukacija za obiteljsku medicinu.

Smatram da je ovo veliki događaj za obiteljsku medicinu jer udžbenik ima kapacitet da bude literatura ne samo za obiteljske liječnike nego i za bolničke kolege kako na studiju i specijalizacijama tako i kasnije, a jedna od glavnih autorica je specijalista obiteljske medicine.

Nažalost, pretpostavljamo iz opravdanih razloga, proizašlih iz trenutačnih neprilika oko potpisivanja Aneksa za obiteljsku medicinu, Vaše službe nisu uspjele dostaviti tumačenje za postupanja po navedenom problemu.

U zdravstvu je u samo godinu dana, bez odjeka u medijima, donesen »Prijedlog strategije razvoja za opću/obiteljsku medicinu u Hrvatskoj«, a pokrenuta je i »Reforma zdravstva«.

Bez relevantnih konzultacija sa liječnicima iz prakse, bezglavo se pokušava cjelokupnu obiteljsku medicinu natjerati na model rada iskonstruiran u glavama doktora-birokrata koji ne rade u ordinaciji opće/obiteljske medicine.

Kada sam prije 7 godina došla raditi u obiteljsku medicinu, željela sam raditi kompletnu medicinu, tj. sve što se može raditi u ambulanti primarne zdravstvene zaštite.

Prema planu reforme, a uvažavajući proces decentralizacije, Županijski zavodi za hitnu medicinu započinju provoditi HMS na svom području (u svojoj županiji) te je poseban naglasak tijekom sastanka stavljen na međusobnu suradnju medicinskih djelatnika iz područnih centara za obiteljsku medicinu DZ (COM DZ) s područnim Županijskim Zavodima za hitnu medicinu.

Ravnateljica HZHM istaknula je da liječnici u centru za obiteljsku medicinu DZ neće obavljati posao HMS, već će biti na raspolaganju onim pacijentima koji trenutno ne mogu do svog liječnika obiteljske medicine, a nije im potrebna hitna medicinska skrb.

Konačni službeni external design za potrebe dovršavanja ovog prednacrta trebaju dati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska liječnička komora, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatska udruga obiteljske medicine i Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta.

Ivan Nikolić, predstojnik nadbiskupijskog Ureda za obitelj, dr. Petar Matijašević, specijalist za obiteljsku medicinu i Nataša Mrakovčić, viša medicinska sestra.

Najvažnij i najujednačeniji stav svih koji su ispunjavali anketu je da postoji nedostatak mladih liječnikai da je vrlo važno privlačiti mlade liječnike u obiteljsku medicinu.

Program ovogodišnjeg simpozija je izuzetno bogat i raznolik, a radionicu posebno namijenjenu studentima vodit će bivši član Upravnog odbora Cochrane kolaboracije, dr. Lorne Becker s Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog sveučilišta Upstate u Syracusi, Sjedinjene Američke Države.

U petak, 11. veljače u prostorijama dvorane sv. Roka dr. Petar Strinića, doktor za obiteljsku medicinu, održao je predavanje za franjevačku mladež na temu Mladi i alkoholizam.

Završetkom specijalizacije specijalizant obiteljske medicine mora: poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima komunikacijske vještine (3) poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3) biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) Osnovne kompetencije specijalizacije iz obiteljske medicine Završetkom specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant treba steći slijedeća znanja i sposobnosti: 1. medicinskog eksperta, što uključuje primjenu medicinskog znanja, vještina i profesionalnih stavova u pružanju pacijentu-usmjerene sveobuhvatne zdravstvene zaštite 2. komunikatora, što uključuje uspostavljanje učinkovitog odnosa između liječnika i bolesnika 3. suradnika, što uključuje rad unutar zdravstvenog tima s ciljem postizanja optimalne zdravstvene zaštite za bolesnika 4. organizatora i upravljača (»manager«), što uključuje učinkovito djelovanje unutar cjelokupnog zdravstvenog sustava, učinkovitu organizaciju vlastite prakse, grupne prakse donošenje odluka o rasporedu sredstava i vlastiti doprinos efikasnom funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava 5. zastupnika interesa osobe u skrbi što uključuje odgovorno korištenje znanja i sposobnosti s ciljem unapređenja zdravlja pojedinca, lokalne zajednice i cjelokupne populacije 6. učenika i učitelja, koji trajno uči i unapređuje vlastito znanje i sposobnosti, ali i pridonosi stvaranju, širenju i primjeni medicinskog znanja. 7. profesionalca koji je usredotočen na zdravlje pojedinca ali i cijele zajednice i društva, na način da obavlja svoje profesionalne obveze na najvišoj stručnoj razini, poštuje postojeću regulativu te se u osobnom ponašanju pridržava visokih moralnih i etičkih standarda. 8. liječnika koji pruža osobnu, primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu pojedincima i obiteljima u ordinaciji, u domovima bolesnika i u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest i prati ih za vrijeme liječenja u drugim zdravstvenim ustanovama 9. liječnika koji je osposobljen raditi timski sa suradnicima u obiteljskoj medicini, suradnicima iz drugih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, iz drugih razina zdravstvene zaštite i suradnicima iz drugih sektora 10. stručnjaka za praćenje i analizu zdravstvenog stanje pučanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog liječnika i zajednice u kojoj radi. 11. liječnika koji provodi mjere primarne zdravstvene zaštite za određene populacijske skupine ili definirane zdravstvene probleme prema Programu mjera zdravstvene zaštite 12. stručnjaka za unapređenje zdravlja, prevenciju dijagnosticiranje i liječenje akutnih i epizodnih zdravstvenih problema kao i hitnih stanja, te za prevenciju, dijagnosticiranje, liječenje i praćenje bolesnika koji boluju od najčešćih kroničnih bolesti u populaciji 13. stručnjaka za ocjenu i unapređenje kvalitete vlastitog rada 14. stručnjaka koji sudjeluje u izobrazbi studenata i liječnika obiteljske medicine te trajnom unapređivanju programa specijalizacije obiteljske medicine 15. aktivnog učesnika u istraživanjima i razvoju iz područja obiteljske medicine. (Točke 14. i 15. obvezne su za specijalizante za akademske ustanove, a poželjne za sve specijalizante) 1. Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina Specijalizanti moraju razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema: a) uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva b) specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnosa liječnik-bolesnik c) specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja d) specifičnosti morbiditeta i mortaliteta e) povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka f) posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost g) obiteljski pristup h) orijentacija zajednici 2. Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada b) provoditi kućne posjete i kućno liječenje, palijativnu, potpornu i terminalnu skrb c) voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala d) timski raditi i organizirati tim te suradnju s pacijentima i zajednicom e) znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite te sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite f) provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika g) voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju h) planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti i) usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi j) znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja 3. Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati osnove medicinske genetike fetalni razvoj te poremećaje u razvoju fetusa, novorođečenta i dojenčeta b) provoditi antenatalnu i neonatalnu skrb c) poznavati i pratiti rast i razvoj djeteta predškolske i školske dobi, pubertet, adolescenciju te razvoj osobnosti i odrastanje d) poznavati i pratiti spolni razvoj i ponašanje te preporučiti najprihvatljivije metode kontracepcije odnosno provoditi mjere planiranja obitelji e) poznavati i razumjeti zdravstveno ponašanje i devijacije u razvoju i ponašanju f) znati prepoznati, sprječavati i suzbijati neželjene promjene zdravstvenog stanja uvjetovane učinkom općeg i radnog okoliša, bolesti profesije i profesionalne bolesti g) znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji h) usvojiti i primijeniti metode zdravstvenog odgoja i) provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja j) poznavati fiziologiju i patologiju starije dobi i starenja 4. Medicina i društvo Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju, socijalne grupe i klase b) poznavati metode socioloških istraživanja c) znati objasniti socijalne i klasne razlike i bolesti, razumjeti korištenje zdravstvene zaštite, te znati socijalne uzroke bolesti d) znati opću metodologiju zdravlja u zajednici te načela socijalne zaštite i identificirati i predložiti rješenja za najčešće socijalno medicinske probleme e) poznavati metode planiranja, programiranja i praćenja zdravstvene zaštite 5. Istraživanja i unapređenje kvalitete rada u obiteljskoj medicini Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati metode istraživanja u obiteljskoj medicini, planirati istraživanje te ga provesti prema primjerenom istraživačkom postupku b) znati interpretirati rezultate istraživanja te ih publicirati c) znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati d) postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima e) primjenjivati smjernice za rad f) usvojiti originalan način razmišljanja i osposobiti se za kritičku procjenu znanstvenih i stručnih članaka i drugih materijala 6. Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: a) obrazložiti što je očuvanje i unapređenje zdravlja (u komparaciji s preventivom) i potkrijepiti primjerima na pojedincima ili grupi populacije za koju skrbi b) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada u obiteljskoj medicini c) primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje pojedinca, njegove obitelji i zajednice d) demonstrirati, na primjerima bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje e) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest f) učinkovito rješavati raznolike kliničke probleme primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu g) pružati učinkovitu skrb za bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnu skrb h) usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: uzimanje anamneze, klinički pregled, liječenje i komunikacija s bolesnikom i kolegama; dijagnostika i liječenje bolesti; usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi 7. Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati: a) teoriju organizacije te elemente, strukturu i funkcioniranje zdravstvenog sustava, metode upravljanja i rukovođenja b) zdravstvenu potrošnju i cijene zdravstvenih usluga c) međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje d) postupke i metode racionalizacije zdravstvene potrošnje i sustave kontrole, analize odnosa troška i dobiti (cost benefit) e) određivanje standarda i normativa, mreža zdravstvenih ustanova f) načine financiranja zdravstvene zaštite kod nas i u svijetu 8. Interna medicina (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih internističkih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju 40 bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost.

Nužno je uspostaviti kontakt sa vladom svake zemlje i pokušati biti na mjestima gdje se donose odluke vezane uz obiteljsku medicinu.

KoHOM će i dalje, kao i do sada, nastaviti s aktivnostima i prisustvovanjima na svim skupovima gdje se radi na temama važnim za obiteljsku medicinu.

Dom zdravlja u svom sastavu a u skladu sa osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti ima opću/obiteljsku medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, dojenčadi i predškolske djece i starijih osoba, patronažnu zdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, laboratorijsku, sanitetski prijevoz, ljekarničku djelatnost, te u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i dijagnostike obavlja ortodonciju, radiološku, ultrazvučnu i oftalmološku dijagnostiku.

Iako je otvorena prije godinu dana, dežurna ambulanta za opću i obiteljsku medicinu Doma Zdravlja još uvijek nije zaživjela kod građana koji i dalje liječničku pomoć vikendima i blagdanom traže u prostorijama Hitne medicinske pomoći.

Tijekom tog vremena provela je tri godine u bolnici, uključujući godinu dana u Bolnici za žene sestara milosrdnica, specijalizirala je obiteljsku medicinu, stekla titulu diplomanta australskog i novozelandskog koledža opstetricije i ginekologije te postala međunarodno certificirana savjetnica za dojenje.

Sredstva predviđena za obiteljsku medicinu sve do ove godine nisu ni bila posebno izdvojena u zdravstvenom proračunu, nego su se grupirala uz ostatak primarne zaštite, a u slučaju neiskorištenosti prelijevala prema odlukama vlasti, i to ne u svrhu razvoja obiteljske medicine, već tekuće troškove (dugove).

Ravnatelj najveće zdravstvene ustanove za obiteljsku medicinu u Osijeku, prof. Rudika Gmajnić, koji je i šef Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Osijeku, kaže kako mu je brojka od 350 liječnika pretjerana, ali i kako nije upućen za što se ti ljudi konkretno sumnjiče. Farmaceutske tvrtke redovito obilaze sve ordinacije i nude svoje lijekove, te objašnjavaju zašto bi njihov lijek bio bolji.

Radi se o projektu izrade tri softverska rješanja, jedan za obiteljsku medicinu, koji nije u potpunosti novi nego je jedno vrijeme primjenjivan u obiteljskoj medicini a sada je popravljen.

Treća katedra osniva se u Domu zdravlja Rijeka kao Katedra za obiteljsku medicinu, gdje se provodi obiteljska medicina i primarna zdravstvena zaštita.