Prešao je 1971. u Gornje Bogićevce gdje je ostao do umirovljenja 1985. kada župu predaje svećenicima Franjevačke provincije Bosne srebrene.

Za razliku od ovakvih razmišljanja čelnika Katoličke Crkve u BiH, neki drugi vjetrovi pušu kod franjevaca u okviru Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Kako vidite, koncert se održva u ovoj lijepoj dvorani, koju nam je velikodušno ustupio, kao i cijeli prostor za izložbu, fra Mirko Majdandžić, ekonom i definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Da se fra Andrija, i kao učeni fratar, u svom radu zadržao samo na pastoralnom, teološkom i filozofijskom području, zasigurno ga generacijama poslije ne bi spominjali, kao i tolike druge iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, iz koje je 1735. nastala i Provincija Presvetog Otkupitelja.

Donosimo izviješće o blagoslovu kapele Gospe Velikoga Hrvatskog Zavjeta u Divuljama kraj Trogira, o misi za poginule branitelje u Dubravicama, o proslavi Uzvišenja sv. križa u Kninu, o blagoslovu kamena temeljca za crkvu Hrvatskih mučenika u Udbini, hodočašću bogoslova u Knin, o proslavi Sv. Mihovila u Kijevu i Šibeniku, o proslavi 25. obljetnice svećeništva u Vrlici, o proslavi Gospe od Zdravlja u Drnišu, donosimo propovijed provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mije Džolana koju je održao u Kninu na 4. nedjelju Došašća te izvješće dokle se stiglo s obnovom crkve sv. Josipa u Kninu.

Kontaktirala je do sad« Svijetlo riječi », list bosanske franjevačke provincije Bosne Srebrene koji se već odazvao i predstavio Matinu situaciju na svojim stranicama, te« Glas koncila »iz čije redakcije su također obećali pomoć.

O Paunoviću kao kustosu provincije Bosne Srebrene (1732 1735)

U Kustodiji je trenutno jedan fratar iz vaše provincije, petorica iz Provincije Sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba, jedan iz provincije Bosne Srebrene, jedan iz Provincije uznesenja BDM (Hercegovina).

Svetkovini je prethodila trodnevna priprava koju je predvodio fra Mirko Bobaš, franjevac provincije Bosne Srebrene.

Poznate osobe Fra Antun Bačić (oko 1690. Vrba kod Broda, 1758. Našice), nakon studija bogoslovije u Italiji bio hrvatski pisac i provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene 1754. - 1757. Napisao knjigu Istina katoličanska.

Tradicija franjevaca da sakralnom umjetnošću, likovnošću i graditeljstvom izgrade svoja svetišta i da uz njih prezentiraju sačuvano umjetničko i kulturno blago jasna je i na ovom mjestu, u crkvi i samostanu, osebujnoj riznici suvremenih ostvarenja, gdje samostanska knjižnica, arhiv, pinakoteka, stalna muzejska postavka provincije Bosne Srebrene (otvorena u povodu sedam stoljeća bosanskih franjevaca) i Mala galerija Sv. Anto čine stjecište znanosti i umjetnosti.

Riječ je o dokumentarcu snimljenom prema scenariju novinarke Anite Malenice, koji govori o misijskom djelovanju fra Mire Babića, jednog od najmlađih hrvatskih misionara, člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

No, zasigurno znamo da su franjevci Provincije Bosne Srebrene jedini vjerovjesnici, biskupi, župnici i čuvari katoličke vjere na područjima pod Turcima.

Bio je vrstan crkveni pravnik i liturgičar pa mu je provin ¬ cijal Filip Lastrić povjerio 1741. da s Petrom Lipovcem zastupa poslove Provincije Bosne Srebrene pred crkvenim nadleštvima u Požunu, a 1749. branio je u Beču interese samostana u Budimu.

U upravi Provincije Bosne Srebrene bio je kustod (1748. - 1751.), a zatim i provincijal (1751. - 1754.).

Tekstom 32. Psalma - Poučavam te, put ti kazujem kojim ti je ići; oko moje bdije nad tobom, - franjevci Hercegovačke franjevačke provincije: fra Ivan Dugandžić, fra Berislav Kutle, fra Ante Leko, fra Vitomir Musa, fra Tomislav Pervan, fra Ilija Puljić, fra Ljubo Vlašić, te fra Franjo Vrgoč, član provincije Bosne Srebrene, proslavili su u subotu 22. kolovoza u Međugorju 40. obljetnicu svoga svećeničkoga ređenja.

Kako je istaknuto i u recitalu, godine 1963. povremeno je Hrvate u Frankfurtu počeo okupljati i s njima slaviti misu fra Tomislav Međugorac, franjevac Franjevačke provincije Bosne srebrene, a od srpnja 1964. je redovito s Hrvatima slavio misu fra Vitomir Slugić, član iste provincije.

U svakodnevici Turića rijetkost su takvi događaji u kojima nas posjećuju biskup vrhbosanski, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrne, brojni svećenici, časne sestre i brojni vjernici iz drugih mjesta (sa strane).

U nedjelju, 8. svibnja, u Međugorju je boravila skupina franjevačkih bogoslova provincije Bosne Srebrene iz Sarajeva.

On je prvi franjevac franjevačke provincije Bosne Srebrene koji se bavio leksikografijom.

Sedam ih je bilo iz franjevačke Provincije Bosne Srebrene (svećenici Ante Katavić, Ivan Ivanović i Karlo Grabovičkić - ubijen kasnije, bogoslovi Vitomir Mišić i Domagoj Ćubela, maturant Alfons Katavić te brat laik Paškal Vidović), trojica iz Hercegovačke franjevačke provincije (svećenici Metod Puljić i Darinko Mikulić te bogoslov Julijan Petrović), petorica iz Vrhbosanske nadbiskupije (svećenici Jozo Perčinlić, Marijan Ivandić, Miroslav Radoš i bogoslovi Nikola Duvančić i Dragutin Turalija), trojica iz Đakovačke biskupije (svećenici dr. Josip Gunčević i Vjekoslav Terzić te bogoslov Dragan Čapo), svećenik iz Krčke biskupije Nikola Ilijić te kapelan u Mariji Bistrici Stjepan Štromar i bogoslov iz istoga mjesta Branko Kukolja.

Uskoro su po Bosni počeli nicati novi samostani, među kojima su se osobito isticali oni u Sutjesci, Olovu, Srebrenici (odatle naziv provincije Bosne Srebrene), Fojnici, Kreševu itd.

Godine 1623. statistička slika provincije Bosne Srebrene izgledala je. ovako: 17 samostana, 73 župe, 11 kapelanija, 335 franjevaca (od toga 53 klerika), te 300.000 katolika.

Zadnja podjela provincije Bosne Srebrene dogodila se sredinom 19. st. točnije 1847. godine kada je uspostavljen Hercegovački vikarijat, koji je 1852. godine postao kustodijom a 1892. proglašen provincijom.

Župna crkva Blažene Djevice Marije Od Pohođenja Dolaskom franjevaca iz franjevačke provincije " Bosne Croatie " na Svete Gorice (kasnije Marija Gorica) crkva u Mariji Gorici zajedno sa samostanom građena je 1517. - 1527. Bila je posvećena Sv. Petru Apostolu.

Ivan Stražemanac, Povijest franjevačke provincije Bosne Srebrene, 1730.

Zadnjih 15 godina 16. stoljeća spominju se poimence tri franjevca provincije Bosne Srebrene koji nikako nisu bili zadovoljni s onim što se do sada činilo za Slavoniju, Srijem i Ugarsku pod turskom vlasti.

Novaci Franjevačke provincije Bosne Srebrene i njihovi odgojitelji fra Marko Ešegović (meštar) i fra Franjo Vrgoč (domeštar) organizirali su od 4. do 11. travnja 2011. hodočašće u Asiz za franjevačke novake s Trsata, Svete Gore (Slovenija), Humca (BiH), Livno-Gorice (BiH), kapucine iz Rijeke i novake s Visovca.

U općoj nadi onoga vremena da će Turci ubrzo biti potisnuti iz zauzetih krajeva franjevci provincije Bosne Hrvatske pobojali su se da ne bi franjevci Bosne Srebrene iskoritsili tursko gospodstvo i prisvojili si njihove porušene ili na puštene samostane.

Franjevci Bosne Hrvatske ishodili su od pape Pavía III. dekret s datumom od 11. lipnja 1539. kojim se određuje da svi samostani provincije Bosne Hrvatske koje su Tu rci od godine 1521. do godine 1539. osvojili, posebno beogradski, jajački i skradinski, makar bili i razoreni i opustjeli, imaju ostati toj provinciji i druga ih provincija ne smije zauzeti.