Prostor akvatorija Riječkog zaljeva koji pripada Općini Kostrena ima površinu od približno 49 km2. Dakle, glavnina prostora koji se nalazi unutar administrativnih granica Općine otpada na more.

Sastav fitoplanktonske zajednice Riječkog zaljeva tipičan je sastav kakvog susrećemo u priobalnim i kanalskim područjima Srednjeg Jadrana, samo što je relativna abundacija pojedinih grupa ponešto različita.

U kvalitativnom sastavu fitoplanktona Riječkog zaljeva prisutna je velika raznolikost bez pojave dominantnih vrsta.

Projekt transporta ruske nafte od mađarsko-hrvatske granice do utovara u tankere u luci Omišalj, uz ugovorenu fiksnu cijenu, kompleksni je tehnološko-ekonomski investicijski zahvat, s mnogim rizičnim aspektima za okoliš: Jadrana, Kvarnerskog i Riječkog zaljeva, ali i kontinentalne Hrvatske.

SALINITET Utjecaj dotoka slatke vode u području Kvarnerskog zaljeva je znatan i najizraženiji je u sjevernom dijelu Riječkog zaljeva gdje površinski salinitet varira između 23,00 i 37,00.

Salinitet u području Riječkog zaljeva je uglavnom oko 36,5, ali je u periodima najjačeg dotoka slatkih voda moguć i niži srednji salinitet od 35,00.

Prosječne vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara (pH, zasićenje kisikom, hranjive soli) u površinskom, intermedijarnom i pridnenom sloju u području Riječkog zaljeva u kojem se nalazi akvatorij Općine Kostrena prikazane su u slijedećoj tablici (podaci iz " Ekološke studije akvatorija Riječkog zaljeva ").

Dio mora koje pripada Općini Kostrena, kao dio akvatorija Riječkog zaljeva, nalazi se pod utjecajem oceanografskih i hidroloških uvjeta koji karakteriziraju prilike u širem području.

Onečišćenja s šireg prostora mogla bi se jedino odigrati morskim putem u incidentnim situacijama, npr. iz udaljenijih točka Riječkog zaljeva koji se nalaze izvan općinskih granica (prvenstveno iz naftnog terminala za prekrcaj nafte kod Omišlja, DINE-petrokemije ili zbog havarija brodova), što ovisi o veličini potecijalnih havarija i o hidrometeorološkim uvjetima.

Vježba intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora " EKO-MORE 2012. ", održana u akvatoriju Riječkog zaljeva, pokazala je spremnost svih subjekata da pravodobno reagiraju i spriječe teže posljedice u slučaju zagađenja morskog okoliša.

Područje Grada karakterizira Bakarski zaljev koji je sastavni dio Kvarnerskog akvatorija i uvučeni dio Riječkog zaljeva, a koji je po svojim prirodnim karakteristikama jedan od najslikovitijih zaljeva sjeverne Jadranske obale.

Smjestio se gotovo u srcu europskog kontinenta na sjevernoj obali Riječkog zaljeva gdje se more najdublje uvuklo u europsko kopno.

Kostrenski dio primorskog bila uokviren je uvalom Martinšćica, obalom Riječkog zaljeva, Sušačkom dragom kao i Bakarskim zaljevom i Bakarskim vratima.

Teren se blago uspinje od Riječkog zaljeva prema sjeveroistoku do najviše kote koja dosiže 289 m n. m.

Priručnik sadrži: opće informacije o akvatoriju Riječkog zaljeva, Pravilnik o redu u luci i uvjetima korištenja luke na području pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka (osim dijela luke bazena Omišalj).

Grad Mali Lošinj se, kao dio Riječkog zaljeva, nalazi unutar Regije posebne zaštite kakvoće zraka (AQMR - air quality monitoring region).

Stanje za jedan ili dva stupnja lošije (dobro i umjereno dobro ili oligomezotrofno i mezotrofno) procijenjeno je za unutrašnje dijelove Limskog kanala, te Bakarskog i Riječkog zaljeva.

3 D numeričkim modelom analizirana je cirkulacija mora u akvatoriju Kvarnera, Riječkog zaljeva, Vinodolskog kanala i Kvarnerića.

Na mjestu današnje Rijeke prve naseobine nastale su već u rimsko doba, vjerojatno kao posljedica činjenice su obale Riječkog zaljeva već tada smatrane sigurnom lukom za tadašnje brodove, a bistra Rječina pružala izobilje pitke vode.

Vrlo rano počeli su i u područje Riječkog zaljeva uplovljavati Heleni.

Osnovno hidrogeološko obilježje područja uz sjeverne obale Riječkog zaljeva su dva litogenetska kompleksa koji su ujedno i dvije kontrastne sredine specifičnog nastanka i kretanjem površinske i podzemne vode.

Subota se bodovala kao 20 NM Riječkog zaljeva a subota i nedjelja kao plasman za Kvarnersku.

Na njezinom jugozapadnom krilu na obali Riječkog zaljeva ustanovljene su tektonske breče i tragovi fliša.

Smještena je približno okomito na obalu Riječkog zaljeva i Drašku dolinu.

Okružena je Uvalom Martinšćica, obalom Riječkog zaljeva, Sušačkom dragom, Bakarskim zaljevom i Bakarskim vratima.

Tako na cijelom potezu sjevernih obala Riječkog zaljeva od Lovrana do Crikvenice nalazimo degradacijske stadije zajednica fotofilnih alga.

Rezultat procesa urbanizacije i litoralizacije na kvarnerskom području, a osobito na području Riječkog zaljeva je zaposjednutost velikog dijela obale gospodarskim industrijskim i turističkim sadržajima te stambenom izgradnjom, uz promet i infrastrukturu.

Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu.

Za nju je također bitno da se nalazi u zavjetrini neugodne bure, a snaga valova potaknuta jugom oslabljena je jer Opatiju štite otoci koji se nalaze na vanjskoj strani Riječkog zaljeva.

Zavod za javno zdravstvo prati kakvoću mora Riječkog zaljeva.