Simpatički živčani sustav pomaže u povećanju sposobnosti organizma u stanjima ugroženosti, dok parasimpatički živčani sustav pomaže izmjeni tvari, obnavljanju i stvaranju tjelesnih zaliha, te je aktivan kad smo opušteni.

Vaše je srce počelo brže kucati zato što je postojao vanjski podražaj koji je potaknuo simpatički živčani sustav na aktivnost.

Visceralna bol nastaje zbog ozljede unutarnjih organa koje inervira simpatički živčani sustav.

Kao dodatna posljedica inzulinske rezistencije javlja se: SMANJENJE UNOSA MAGNEZIJA u stanice, što djeluje na živčani sustav, a preko njega na mnoga tkiva, sužava krvne žile i povećava krvni tlak, SMANJENJE UNOSA KALCIJA u stanice koje dovodi do moguće aritmije srca, ZADRŽAVANJE NATRIJA U ORGANIZMU što povećava krvni tlak, SNAŽNO DJELOVANJE NA SIMPATIČKI ŽIVČANI SUSTAV KOJE MOŽE IZAZVATI grčenje i suženje arterija, a time povećanje krvnog tlaka i moguć srčani udar, PROLIFERACIJA STANICA ARTERIJA s razvojem upalnih procesa, što izaziva aterosklerozu, plak i začepljivanje arterija.

Mnoge od tih odgovora, fizioloških reakcija, kontrolira simpatički živčani sustav, mreža živčanog tkiva, čija je funkcija pripremiti organizam za slučaj opasnosti, za borbu ili bijeg.

Sisavci imaju dobro razvijen simpatički živčani sustav

Istraživači sa Sveučilišta Vanderbilt primijetili su da pijenje vode aktivira simpatički živčani sustav podiže krvni tlak i pojačava snagu.

Pranajama, praksa koja se sastoji od dubokog udisaja zraka, zadržavanja udahnutog zraka koliko je to moguće, i zatim izdisaja zraka sve dok se pluća ne isprazne, također naučava o polovima energije: muški pol nalazi se u mozgu (živčani sistem leđne moždine), a ženski pol u srcu (veliki simpatički živčani sistem).

Zatim okrenite pacijenta, tretirajte leđa, pluća, simpatički živčani sustav, bubrege, slezenu itd.

Užurbani stil života stalno aktivira simpatički živčani sustav, koji krvotok usmjerava prema mišićima (što u stanju stresa tijelo priprema za akciju).

Iglice mogu utjecati na autonomni simpatički živčani sustav, poboljšati parasimpatički, te imati protuupalno djelovanje, tvrde stručnjaci.

3. Odgovarajući na stres deregulira se simpatički živčani sustav i povećava lučenje dominantnog hormona stresa.

Može to pokušati zakamuflirati laganjem drugima i sebi, ali simpatički živčani sustav, koji nije pod utjecajem naše volje, priuštiti će im stalni stresni spazam krvnih žila... pa znojenje... muku....

Hladnoća podražuje simpatički živčani sustav (tzv. simpatikus) koji izaziva nakostriješenost dlaka, a centar za regulaciju tjelesne temperature, koji se nalazi u mozgu (hipotalamus), potiče drhtanje (za najjačeg drhtanja stvaranje topline u tijelu može se povećati 4 do 5 puta).

S druge strane, ako je naš simpatički živčani sustav kronično uključen i ako funkcioniramo u stalnom stanju stresa, to će nas dovesti do kroničnih bolesti povezanih sa stresom.

U takvom disanju, kada nedostaje kisika, iznenada proradi simpatički živčani sustav koji ispušta višak adrenalina, a to opet povisuje srčani ritam.

Simpatički živčani sustav, koji je dio autonomnog živčanog sustava, koji funkcionira u našem tijelu bez naše volje, privremeno može povisiti krvni tlak ukoliko se organizam nalazi u nekoj opasnosti.

Simpatički živčani sustav tako povećava snagu i brzinu srčanih otkucaja. Također ovim mehanizmom sužava se najveći broj arteriola, a proširuje se broj arteriola u skeletnim mišićima, gdje je potrebna veća prokrvljenost.Osim toga simpatički živčani sustav, smanjuje izlučivanje soli i vode putem bubrega i tako povećava tjelesni volumen krvi.

Simpatički živčani sustav također otpušta hormone adrenalin i noradrenalin koji potiču tj. stimuliraju srce i krvne žile.

Svjesno možemo koristiti dah da utječemo na nesvjesno tj. na simpatički živčani sustav koji utječe na krvni tlak, broj otkucaja srca, cirkulaciju, probavu i druge funkcije.

Vježbe pretklona umiruju simpatički živčani sustav i opuštaju um.

Sve procese vezane uz sagorijevanje masti u tijelu kontrolira simpatički živčani sustav (sympathetic nervous system SNS).

Međutim, ako jedemo na brzinu, reagira simpatički živčani sustav, koji stvara stresno stanje u organizmu.

U trenutku kada se organizam nađe pod utjecajem stresora (izvora stresa), simpatički živčani sustav aktivira centar u mozgu (hipotalamus) koji proizvodi i po potrebi otpušta hipotalamičke hormone (hormone stresa).

Simpatički živčani sustav odgovoran je za aktivnost i ubrzavanja, dok je parasimpatički odgovoran za usporavanje i hlađenje organizma.

Jedna žlica nasjeckane crvene ili zelene čili papričice potiče tijelo na proizvodnju topline i aktivira simpatički živčani sustav, donosi istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutritional Science and Vitaminology.

Mūla bandhom također se dublje stimulira simpatički živčani završeci uzrokujući uspostavljanje ravnoteže dvaju važnih komponenata živčane aktivnosti u tijelu te povratno djelovanje na hipotalamus koji prosljeđuje informacije limbičkom sustavu, odgovornom za dublje emocije, kao i vanjskoj kori velikog mozga (cerebralnom korteksu), odgovornom za više kognitivne procese.

Simpatički živčani sustav može dilatirati zjenicu na dva načina; stimulacijom simpatičkog živca na vratu, ili ubrizgavanjem adrenalina.

Jedan dobar primjer koji pokazuje što donosi preopterećeni simpatički živčani sustav (fizička razina) je depresija (mentalna razina).

Simpatički živčani sustav skreće krvotok u velike mišiće, dok krv manje teče u probavni sustav i druge organe.