Na visokim učilištima osnovano je nekoliko lektorata hrvatskog jezika: Centar za hrvatske studije - University of Waterloo, Ontario Lektorati hrvatskog jezika i književnosti koji nisu u nadležnosti MZOŠ-a RH - University of Toronto, Ontario

U ovom razdoblju, sve do današnjih dana, nosioci sveučilišne geografije mahom su bili nastavnici Geografskog odsjeka PMF-a u Zagreba, te geografi na ostalim visokim učilištima i institutima u Hrvatskoj.

Sudionici su upozorili na ovako odveć liberalno stajalište o visokim učilištima, a zabrinutost je dolazila iz primjera ostalih zemalja u tranziciji, gdje je pretjeran liberalizam u sferi osnivanja visokoškolskih ustanova urodio velikim problemima, koji su išli najviše na štetu studenata.

Navedena odluka ima za ciljeve osigurati daljnji razvoj i podizanje kvalitete sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, potaknuti usklađivanje raspodjele studenata po visokim učilištima sa potrebama tržišta rada za visokoobrazovanim kadrovima, te doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju RH posebice u vezi regionalne dostupnosti kvalitetnog visokog obrazovanja.

Strani Erasmus studenti dolaze u Hrvatsku od početka ak.g.2011./2012. Tada je na visokim učilištima u RH boravilo ukupno 333 studenata.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje usko surađuje s visokim učilištima, znanstvenim organizacijama i ostalim sudionicima u visokom obrazovanju i znanosti.

Zaposlenici u istraživačkom i suradničkom zvanju i znanstveni novaci u javnim institutima i javnim visokim učilištima imaju pravo na pokriće troškova izrade i opreme doktorata u iznosu od 3.000,00 kuna, te izrade i opreme magisterija od 2.000,00 kuna.

Prema članku 32. Zakona o visokim učilištima vidljivo je da dodiplomski sveučilišni studij može upisati osoba koja je završila odgovarajuću srednju školu u trajanju od najmanje četiri godine.

Prema članku 62. stavku 1. Zakona o visokim učilištima (" Narodne novine " broj 59/96 - pročišćeni tekst) istaknuto je da Ministarstvo može osobito uspješnom studentu odobriti upis i uz potporu istodobno studiranje još jednoga studija.

Prema članku 62. stavku 1. Zakona o visokim učilištima redoviti student koji studira uz potporu Ministarstva može uz tu potporu samo jedanput promijeniti izabrani studij.

Prema članku 62. stavku 3., 4. i 5. Zakona o visokim učilištima istaknuto je da status redovitog studenta koji studira uz potporu Ministarstva ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja školske godine u kojoj taj rok istječe.

Sukladno članku 63. Zakona o visokim učilištima student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obveze utvrđene nastavnim programom u skladu sa statutom i drugim općim aktima visokog učilišta.

Prema članku 64. stavku 2. Zakona o visokim učilištima redovitim studentima koji imaju status vrhunskog športaša, što utvrđuje ministar na prijedlog stručnog povjerenstva, uz odgovarajuće rješenje Hrvatskog olimpijskog odbora, visoko učilište može odobriti svladavanje upisanog studija pod uvjetima utvrđenim statutom visokog učilišta za izvanredne studente.

Ove akademske godine hrvatskim bi visokim učilištima, prema podacima Instituta za razvoj obrazovanja, trebalo proći oko 500 stranih studenata, što predstavlja samo 0,3 posto ukupne studentske populacije u Hrvatskoj.

Redoviti studenti koji studiraju na RRiF Visokoj školi ostvaruju sva studentska prava kao i redoviti studenti na državnim visokim učilištima (studentska X-ica, zdravstveno osiguranje, oslobođenje od participacije po uvjetima koje propisuje HZZO, mogućnost rada preko student servisa, pravo na dječji doplatak itd.).

To štivo ne preporučujem novinarima jer sadrži nekoliko stotina akademskih naziva s kraticama po svim visokim učilištima, po svim studijskim programima i razini studija.

Nakon završetka školovanja postoji mogućnost daljnjeg obrazovanja uz položenu državnu maturu na višim i visokim učilištima.

Prema podacima kojima raspolaže CARNet, u Hrvatskoj je oko 98.000 studenata, od čega je oko 30.000 brucoša te oko 6.000 profesora i drugog nastavnog osoblja na hrvatskim visokim učilištima.

Zakona, koja uređuje upravu visokim učilištima, ali i Zakona u cijelosti.

Najgore je pak, kaže autor, što se na visokim učilištima danas teorija o razvoju poučava kao znanstvena istina, dok u osnovnim školama, koje organizira i održava ta ista država djecu uče mitu koji stoji u suprotnosti prema znanosti i prema živahnoj prirodi djece.

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture na visokim učilištima u Zagrebu (kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj) provodi se na nešto drugačiji način nego što je to bilo u osnovnim i srednjim školama.

Zbog razloga navedenih i obrazloženih u točkama I. i III. odjeljka III. ove Odluke, Sud nije utvrdio nesuglasnost s Ustavom Republike Hrvatske odredaba odsjeka 5. glave V. i odsjeka 1. glave VI. u cijelosti, te odredaba članka 39. stavka 3., članka 99. stavka 1., članka 101. stavaka 2., 3., 4. i 5., članka 103., članka 106. stavka 6., članka 123., članka 124., članka 127. stavka 1. podstavaka 1. i 3. i članka 163. stavka 2. Zakona o visokim učilištima, čiju je ustavnost predlagatelj u svom podnesku osporavao, te je stoga riješeno kao pod točkom I. izreke.

Kako obrazlažete činjenicu da Nacionalno vijeće u šest godina nije izradilo prijedlog odluke o probrazbi sustava javnih visokih učilišta koju je prema Zakonu o visokim učilištima iz 1993. trebalo ispuniti u roku od godinu dana, a rok je poslije produljen do 1999. godine?

rezultati: cjelovitije razumijevanje informacija o učinku članstva u EU na obrazovni sustav od strane izravno obuhvaćenih korisnika (dionika u obrazovanju, većinom zaposlenih u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima), povećanje interesa za program EU za obrazovanje koji se zasniva na dolaznoj i odlaznoj mobilnosti, a time i preuzimanje aktivnije uloge u integriranju obrazovnog sustava RH u Europski prostor obrazovanja i osposobljavanja budući da se nacionalni obrazovni sustavi u njega integriraju kroz sudjelovanje obrazovnih ustanova u Projektima programa za cjeloživotno učenje.

Ministarstvo će dodatnih 50.000 primjeraka priloga o Bolonjskom poslati učenicima četvrtih razreda srednjih škola, visokim učilištima, te studentskim zborovima i udrugama diljem Hrvatske.

Zakon o visokim učilištima, donesen 1994. godine, išao je za reintegracijom sveučilišta.

Svim visokim učilištima, javnim institutima i rektoratima sveučilišta upućen je i službeni dopis, kako bi ih se obavijestilo o navedenim promjenama.

Godine 1994. na temelju Zakona o visokim učilištima, a u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, donijet je Statut Sveučilišta u Zagrebu.

One osobe koje su studirale isključivo u statusu izvanrednog studenta, odnosno da nisu nikada na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj studirale u statusu redovitog studenta, prilikom upisa u 1. godinu studija ostvaruju pravo na status redovitog studenta i na punu subvenciju troškova.

Osim traženja bezuvjetne ostavke ministra prof. dr. sc. Gvozdena Srećka Flege, studenti traže i momentalan opoziv odredbi odluke o broju mjesta za upis studenata u I. godinu studija koji će studirati uz potporu ministarstva na javnim visokim učilištima u narednoj akademskoj godini i odluku o visini školarine.