Tim se stajalištima, uz ostalo, derogira i dio Ustava Republike Hrvatske, u kojemu je utvrđeno da se državna suverenost Republike Hrvatske temelji, između ostaloga, i na Odlukama III. zasjedanja ZAVNOH-a.

Ako krenemo od početka, u odluci Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom u svibnju 1944. isključivo se spominje srpski narod u Hrvatskoj koji je sa hrvatskim narodom izvojevao slobodu i samodređenje naroda Hrvatske.

Od 1988. dio je muzejske građe i postav Prvog zasjedanja ZAVNOH-a kojim je rekonstruirana pozornica ovog povijesnog događaja.

Postav je devastiran granatiranjem početkom Domovinskog rata, a dokumenti Prvog zasjedanja ZAVNOH-a čuvaju se danas u Povijesnoj zbirci muzeja.

Predsjednik SABA RH Ratko Maričić podsjetio je kako se hrvatski Ustav u izvorišnim osnovama referira na 2. zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske u Plaškom 1943. godine, te na odluke 3. zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 1944. godine.

Osnovana je 1944. nakon III. zasjedanja ZAVNOH-a, a na prijedlog mons. dr. Svetozara Rittiga, kao Komisija za vjerske poslove pri Predsjedništvu ZAVNOH-a.

Delegacije Zajednice sudjelovale su na brojnim manifestacijama, proslavama, komemoracijama, svečanim skupovima koji su se održavali u okviru programa njegovanja tradicija NOB-e (65. obljetnica pobjede nad fašizmom Zagreb, obljetnica osnivanja Prve Narodne vlade Hrvatske Split, obljetnice osnivanja 8. dalmatinskog korpusa Split, obljetnica osnivanja Ratne mornarice Podgora, obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma Split, Zadar, obljetnica zasjedanja ZAVNOH-a Topusko, komenoracije povodom obljetnica proboja logoraša iz logora Jasenovac Jasenovac, proslava Dana mladosti radosti u Kumrovcu, obilježavanje obljetnice oslobođenja Zadra, obljetnice priključenja Istre matici zemlji Pazin, obljetnice oslobođenja Sinja, obljetnica osnivanja Antifašističkog Vijeća Narodnog Oslobođenja Grne Gore i Boke, Dan državnosti Crne Gore...

Povod je 65. obljetnica prvog zasjedanja ZAVNOH-a i Dan antifašističke borbe, 22. lipanj.

- U međuvremenu sam bio i sudionik desanta na Drvar, a ne bih želio da se izostavi da sam bio član Predsjedništva zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom: danas sam jedini živi član tog tijela.

PLAŠKI - Polaganjem vijenaca na obnovljeni spomenik prvom predsjedniku Hrvatskog sabora književniku Vladimiru Nazoru i poginulima u Drugom svjetskom ratu, te svečanom sjednicom Općinskog vijeća u Plaškom je obilježena 60. obljetnica drugog zasjedanja ZAVNOH-a.

Bio je član pokrajinskoga NOO-a za Istru, Oblasnoga NOO-a za Istru te sudionik III. zasjedanja ZAVNOH-a, na kojemu je predstavljao tal. etničku skupinu.

Prva partijska konferencija za okrug Pokuplje održana je 8 - 10. 2. 1944. Konferencija ja za svoje glavne zadatke postavila proširenje i učvršćenje JNOF-a na okrugu u borbi protiv okupatora, čišćenje partije od oportunističkih elemenata, raskrinkavanje mačekovaca, upoznavanje masa s odlukama II. zasjedanja ZAVNOH-a i AVNOJ-a, proširenje SKOJ-evske organizacije, jačanje partijskih ćelija itd.

U tom smislu odluke Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a bile su dalekosežne i presudne za stvaranje moderne hrvatske države i preteča su ovom današnjem saboru, kako je to i zapisano u preambuli našeg Ustava ", rekao je Boris Šprem.

S velikim zadovoljstvom čestitajući prisutnima značajne obljetnice, predsjednik Hrvatskog sabora pozdravio je i jedinog preživjelog sudionika Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom, Juraja Hrženjaka (92) iz Zagreba.

Danas slavimo dvostruko slavlje - 64. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata i 65. godišnjicu 3. zasjedanja ZAVNOH-a.

Iskreno se nadam da ćemo jedno od narednih obilježavanja obljetnice zasjedanja ZAVNOH-a organizirati u obnovljenoj zgradi Spomen-doma, što je sada sasvim izvjesno.

Bio je zapovjednik 43. istar. divizije XI. korpusa NOVH-a, vijećnik I. zasjedanja ZAVNOH-a i član OK KPH za Gorski kotar.

Primjerice, dvorište u zgradama Populare se asfaltiralo, koliko se moglo zbog imovinskih odnosa, uredilo se i ono u Ulici II. zasjedanja ZAVNOH-a, gdje je bila klaonica.

da je srića, imao bi k ' o i ja u tinelu uokvirenu povelju s trećeg zasjedanja ZAVNOH-a (svibanj 1944. godine).

Polaganjem vijenaca na obnovljeni spomenik prvom predsjedniku Hrvatskog sabora književniku Vladimiru Nazoru i poginulima u Drugom svjetskom ratu, te svečanom sjednicom Općinskog vijeća u Plaškom je obilježena 60. obljetnica drugog zasjedanja ZAVNOH-a

U sklopu proslave 65. obljetnice Prvog zasjedanja ZAVNOH-a na zgradu u kojoj je ono održano položeni su vijenci Hrvatskoga sabora i Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, a vijenac je položen i na spomen-poprsje vijećnika ZAVNOH-a Ferde Čulinovića u Sincu.

Među šest preimenovanih ulica su: Ulica Domovinskog rata, Ulica II. zasjedanja ZAVNOH-a, Poljana Pape Ivana Pavla II., Ulica hrvatskih književnika, Cerodole i Ulica Hrvoje Ćustića.

Za obilježavanje obljetnice zasjedanja ZAVNOH-a svakako bi bila prikladnija zgrada u kojoj je održavano, ali je to iz poznatih razloga trenutno nemoguće.

U toku NOR-a bila je vijećnik l, II i III zasjedanja ZAVNOH-a.

U prvom slučaju radi se u ulici Zadarskog mira kojim je Zadar od mletačke vlasti vraćen pod hrvatsko-ugarsku krunu, a drugi put o Ulici II. zasjedanja ZAVNOH-a na kojem je potvrđena odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka Hrvatskoj.

Čak je i u dokumentima II. zasjedanja ZAVNOH-a to priznato, doduše u kontekstu napada na Mačeka: Proširenjem oružanog narodnog ustanka na sve krajeve Hrvatske i pristupanjem NOP-u najširih redova Hrvata, razbijen je utjecaj reakcionarne gospode iz vrhova HSS koja su svim sredstvima nastojala zakočiti priliv hrvatskih masa u NOP. (Zdenko Radelić, 1999.).

Smješten je u spomen-domu I. zasjedanja ZAVNOH-a (spomenik I. kategorije).

Nisu dočekale 1945. godinu, da prvi put u povijesti, na osnovu odluke 3. zasjedanja ZAVNOH-a, na izborima glasuju.

Tako jedan od zadataka pred ZAVNOH-om ostaje borba za povratak svih od tuđina otetih pokrajina i njihovo priključenje matici zemlji, i to: Istre, Zadra, Rijeke, svih jadranskih otoka, anektiranog dijela Dalmacije, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, te Međimurja (iz Plitvičke rezolucije radnog zasjedanja ZAVNOH-a od 14. lipnja 1943.).

Slični stavovi izneseni su i u Rezoluciji Drugog zasjedanja ZAVNOH-a 14. listopada 1943. 25. rujna 1943.