brȅza ž <G mn brȇzā>

DEFINICIJA

bot.
1. listopadno bjelogorično stablo bijele kore (Betula alba)
2. (mn) porodica dvosupnica (Betulaceae) (breza, joha, lijeska, grab), drveta ili grmovi sjevernog umjerenog i hladnog područja s izmjeničnim listovima

ONOMASTIKA

pr. (uglavnom etnici, rjeđe nadimačka): Brȅz, Brȅzac (240, Labin, Istra), Brȅzak (700, Zagorje), Brȅzān (Zagreb i okolica, Križevci), Brezánović (Slatina, Vukovar), Brȅzar (Požega, Jastrebarsko), Brèzarić (100, Međimurje, Prigorje), Brèzec (Donja Stubica, Zaprešić), Brèzetić (Karlovac), Brezíčević (Slavonski Brod, Sisak), Brézić (150, Slavonski Brod), Brèzina (Z Slavonija, Požega), Brezìnščāk (Brezinščȃk) (Zagorje, Moslavina), Brezìnšćāk (Brezinšćȃk) (Zagorje, Turopolje, Slavonija), Brȅzjān (Vrbovec, Križevci), Brȅznī (Zaprešić, Zagorje), Brȅzničār (Međimurje, Sisak), Brȅzničkī (Vrbovec, Prigorje), Brȅznīk (120, Međimurje, Podravina), Brȅznikār (Požega, Orahovica), Brèzovac (120, Valpovo, Prigorje), Brèzovački (Brezovàčkī), Brȅzovar (Kostajnica, Kutina, Banovina), Brȅzōvčan (Slatina, Zagreb), Brèzovec (Brezóvec) (500, Zagorje, Prigorje), Brèzovečki (Brezovèčkī) (120, Zagorje, Prigorje), Brèzović (400, Pokuplje), Brèzovljāk (Brezovljȃk), Brezovnjàčkī (Našice, Podravina)
top. (često u mikrotop.; naselja): Brȅza (Rijeka, 54 stan.; Bjelovar, 151 stan.), Brezákovec (Klanjec, 125 stan.), Brȅzani (Vrbovec, 149 stan.), Brȅzāri (Jastrebarsko, 79 stan.), Brȅzarić (Jastrebarsko, 352 stan.), Brȅze (Crikvenica, 6 stan.), Brèzīk (Slatina, 216 stan.; Gospić, 112 stan.; Virovitica, 229 stan.), Brèzīk Nàšičkī (Našice, 433 stan.), Brèzine (Pakrac, 308 stan.; Vrbovec, 236 stan.), Brȇzje (Vrbovec, 119 stan.; Međimurje, 680 stan.; Donja Stubica, 247 stan.), Brȇzje Dòbranskō (Delnice, 7 stan.), Brȇzje Dràvskō (Varaždin, 236 stan.), Brȇzje Mihólečkō (Križevci, 187 stan.), Brȇzje Vìvodinskō (Ozalj, 51 stan.), Brȅznica Đàkovačkā (Đakovo, 197 stan.), Brȅznīk (Ozalj, 40 stan.), Brȅznīk Plèšivičkī (Jastrebarsko, 143 stan.), Brȅznīk Žàkanjskī (Ozalj, 41 stan.), Brȅzno Gòra (Pregrada, 124 stan.), Brȅzova Gláva (Karlovac, 201 stan.), Brȅzova Gòra (Ivanec, 141 stan.), Brȅzovac Dobròselskī (Donji Lapac, 101 stan.), Brȅzovac Sùbockī (Novska, 151 stan.), Brȅzovac Žùmberačī (Grad Zagreb, 46 stan.), Brȅzovec (Međimurje, 203 stan.), Brȅzovec Zèlinskī (Sveti Ivan Zelina, 108 stan.), Brȅzovica (Donji Miholjac, 105 stan.; Virovitica, 777 stan.; Grad Zagreb, 398 stan.), Brȅzovica Pètrovskā (Krapina, 152 stan.), Brȅzovica Žùmberačkā (Ozalj, 27 stan.), Brȅzovljani (Križevci, 363 stan.), Brȅzovljani Vójlovičkī (Orahovica, 107 stan.), Brȅzovo (Zabok, 287 stan.), Brȅzovo Pȍlje (Glina, 296 stan.), Brȅzovo Pȍlje Lùkačkō (Virovitica, 49 stan.), Pòdbrezovica (Krapina, 319 stan.)

ETIMOLOGIJA

prasl. *berza (rus. berëza, polj. brzoza) ← ie. *bherHg'h- (lit. beržas, skr. *bhūrja-)

PRIMJERI U REČENICAMA