dògan m <G mn dȍgānā>

DEFINICIJA

lov. vrsta sokola koja se pušta s ruke, lovi sitnu divljač

ONOMASTIKA

pr.: Dògan (260, Zagreb, Zagora), Dògānčić (Vinkovci, I Slavonija), Dògāndžić (Primorje), Dùgan (130, Zlatar Bistrica, Zagorje, Prigorje), Dùgančić (Bjelovar, Đakovo, Đurđevac), Dugàndžīć (490, Ploče, J Dalmacija, I Slavonija), Dugàndžija (160, Lika, Banovina, Posavina), Dùganić (Duga Resa, Pokuplje)

ETIMOLOGIJA

tur. doǧan

SINONIMI I SLIČNE RIJEČI

beljan, rajčević, gnjidić, beganović, alagić, sarajlić, muhić, čurić, kasumović, radenović, katušić, šimović, jakupović, uskoković, demirović, maslić, kurtić, mušić, maravić, vurušić

PRIMJERI U REČENICAMA