ìći nesvrš. <prez. ȉdēm, pril. sad. ȉdūći, pril. pr. ȉšāvši, imp. ìdi, prid. rad. ȉšao>

DEFINICIJA

1. (kuda, kamo, komu, s kim, za kim, uz koga, uza što) a. kretati se hodajući [ići ulicom; hodati b. kretati se nekim vozilom [ići autobusomc. kretati se (o vozilu) [traktor ide sporo]
2. (kuda, kamo) kretati se u nekom smjeru ili prema nekom mjestu [ići u kino; prilaziti, primicati se
3. pohađati, polaziti [ići u školu]
4. raditi, funkcionirati (o mehanizmu) [sat ide točno]
5. družiti se s kim, ob. djevojka i mladić; hodati
6. napredovati, razvijati se, teći [oporavak je išao sporo]
7. nastojati, težiti [ići za čim; ići za nekim ciljem; ići na sve ili ništa]
8. (komu, koga) biti namijenjen, ticati se [to je išlo mene]
9. imati prođu, prodavati se [ići dobro/loše; ići kao halva]
10. (na što) poduzeti, imati što kao cilj [idemo na nova rješenja; ide se na novi nastavni program]

FRAZEOLOGIJA

A. ići čijim stopama slijediti koga, raditi tako da bude kao prethodnik;
ići glavom bez obzira srljati u opasnosti;
ići glavom kroz zid ponašati se tvrdoglavo, ne obazirati se na stvarne mogućnosti uspjeha;
ići (doći) kome pred noge ponašati se ponizno;
ići linijom manjeg otpora izbjegavati teškoće, tražiti najudobniji način;
ići nabolje popravljati se, poboljšavati se;
ići (kome) na ruku podupirati koga u nastojanju ili u radu i sl.;
ići na tanak led ući u nešto rizično, opasno;
ići natraške nazadovati;
ići (kome) na živce postajati dosadan, teško podnošljiv;
ići (ili poći) nizbrdo kad najednom ili izrazito sve pođe loše, preokrene se [sve ide nizbrdo;
ići (kome) niz dlaku ulizivati se, ulagivati se, pristajati na sve;
ići od ruke do ruke mijenjati vlasnika ili korisnika, prelaziti od jednoga do drugoga;
ići od sebe etnol. izvršiti ili vršiti veliku nuždu;
ići predaleko biti pretjeran (u zahtjevima i sl.);
ići svojim putem gledati svoj posao;
ići svojim tokom odvijati se bez poteškoća, prepreka;
ići trbuhom za kruhom kretati se onako kako životna borba traži, tražiti kruha;
ići u korak (s čim) (modom, duhom vremena itd.) pratiti, biti suvremen;
ići u slast, ići u tek prijati (o jelu);
ići uz (što) slagati se, dobro pristajati (o bojama, dijelovima odjeće i sl.) [da bijela košulja ide uz plavo odijelo to svatko zna;
ići (kome) uz dlaku suprotstavljati se;
ići (polaziti) za rukom uspijevati;
ići za čim, ići za tim voditi računa o čemu kao činjenici koja se ne smije predvidjeti, imati na umu što, držati na pameti, ne smetnuti s uma [A: A jesi li potvrdio rezervaciju? B: Joj, nisam išao za tim (da i to treba);
ići za kim slijediti koga, slijediti ideologiju, poglede na svijet, politiku itd. koga [taj je tako zamislio, a drugi su išli za njim;
neće ići (tako) tako neće biti dobro, to ne može uspjeti;
B. ide (mu) dobro dobro živi;
ide, ide razg. gov. formula kao odgovor na pitanje »kako ste?« u zn. nije loše, uglavnom dobro i sl.;
ide kao po loju, kao podmazano sve se odvija lako i bez neprilika;
ide (ga) karta ima sreće u kartama;
idi mi dođi mi deprec. neorganizirano, loše, kojekako, koješta;
ide pod (što) ubraja se u što kao dio čega [izdatak ide pod putne troškove;
idi molim te (idite molim vas), idi, idite (u dijaloškoj situaciji kad tko kaže nešto što ne stoji, kad iznosi neprikladnu ideju, kad nije suvisao i sl., kad se uopće otklanja ono što on kaže) [A: Ako mi ovo ne uspije, ubit ću se B: Idi molim te;
koliko ide koliko je moguće;
ne ide ne uspijeva, ne funkcionira;
ne ide mi (ti itd.) ne mogu izvesti što želim, ne služi me sreća;
ne ide mi iz glave ne mogu odagnati misao, stalno o tome mislim;
ne ide mi u glavu ne mogu shvatiti;
ne ide mi u račun nije mi u interesu;
ne idem za tim (da...) ne dospijevam, smetnem s uma, ne sjetim se, ne trudim se posebno [ljudi su zadivljeni kako si postupila prema bolesnom bratu, iako ne idem za tim da ti uvijek to prenesem;
što ne ide ne ide 1. nije red, nije pristojno, ne pristoji se, tako nije moguće postupati 2. nije moguće izvesti, tehnički je neizvodivo (ne može se umetnuti, prikovati, zalijepiti, popraviti itd.);
tako to ide tako se stvari razvijaju, to je slijed događaja, tako se zbiva prema očekivanju ili prema zapažanju;
to ne ide veza riječi kao tipično mjesto u konverzaciji i obrazac dobrog ponašanja odgojenih građana koji imaju smisla za razlikovanje pristojnih, legitimnih i drugih boljih postupaka prema oprečnima, bez obzira na to da li su uređeni zakonima, propisima ili pisanim odredbama;
C. nisam išao za tim (u dijaloškoj situaciji ili u vlastitom izlaganju) [mogao sam usput uplatiti račune, ali nisam išao za tim; nisam imao na pameti, nisam se sjetio, nisam na to mislio, nisu mi misli bile upravljene u tom pravcu

ETIMOLOGIJA

prasl. *it'i <prez. *jьdǫ> (rus. ittí, idú, polj. iść, idę), lit. eiti ← ie. *h[sub]1[/sub]ey-: ići (lat. ire, grč. iénai)

PRIMJERI U REČENICAMA