rúka ž b>D L rúci, N mn rȗke, G rȕkū/-ā razg.

DEFINICIJA

1. anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna rukab. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću tako da vanjski dio šake dolazi naprijed, opr. baciti iz ruke tako da dlan dođe naprijed; držati se za ruke u hodu i sl. uhvatiti se međusobno šakama tako da se dlanovi i prsti dodiruju
2. rad uložen u proizvod, posao [platiti ruke]
3. sloj pri bojenju [dati prvu ruku; premaz
4. ispomoć, pomoć [desna ruka]
5. izvor informacija [iz prve ruke; iz druge ruke]

FRAZEOLOGIJA

biti na dohvat ruke biti blizu, pristupačan (u smislu udaljenosti);
biti pri ruci pomoći, pomagati;
biti u dobrim rukama/biti u lošim rukama biti liječen, odgajan, vođen, njegovan, stručno vođen itd. dobro/loše;
biti vezanih ruku, v. vezati ;
biti sretne ruke imati u svemu uspjeha;
blizu, nadohvat ruke biti blizu, ne biti daleko;
čiste ruke (imati), čistih ruku (biti) biti pošten, ispravan;
čvrsta ruka onaj koji čvrsto provodi vlast;
daj rukama uzmi nogama situacija kad se mora dati ili sudjelovati u velikim iznosima, a kad se dobiva onda se dobiva mali dio, ob. u raznim širim familijarnim obzirima, kumstvima, službenim odnosima, dobrotvornim priredbama i sl.;
dao bih ruku u vatru (desnicu ruku)/ne bih dao ruku u vatru siguran sam, jamčim, ni najmanje ne sumnjam, usp. dajem glavu, v. dati , opr. nisam siguran, ne jamčim, sumnjam;
dati kruh u ruke učiniti da tko samostalno zarađuje, spremiti ga za život, postaviti ga na noge;
dati na ruku (na ruke) isplatiti u gotovini, dati gotov novac (za razliku od čekova itd.);
dati u ruke (što) predati, povjeriti nekome da rukovodi;
desna ruka (biti, postati) oslonac, glavna pomoć;
dignuti ruke od koga, od čega napustiti koga kao nepopravljivog, odustati od čega;
dignuti ruku na koga udariti, fizički napasti;
dignuti ruku na sebe pokušati ili izvršiti samoubojstvo;
dočekati raširenih rukū (koga) dočekati vrlo srdačno, jako susretljivo primiti koga u službeni ili privatni posjet;
doći praznih ruku doći u posjet bez prikladne pažnje u obliku cvijeća, nekog dara ili onoga što traže prilike po običaju u određenom sloju društva (npr. neki predmet za mladi par koji osniva obitelj);
doći u ruku dospjeti u domet čije vlasti;
držati konce u svojim rukama kontrolirati posao, situaciju;
držati ruku (na čemu), v. šapa ;
držati uzde u svojim rukama biti gospodar, zapovijedati;
fina ruka konačna obrada površine čega, nanošenje posljednjeg sloja laka, cizeliranje itd.;
golih ruku bez ičega, bez ikakva predmeta u rukama (prilikom borbe i sl.);
ići na ruku pomagati;
ići od ruke obavljati bez teškoća, s uspjehom neki posao [pletenje mi ide od ruke;
ići podruku (pod ruku) s kim 1. dosl. hodajući držati (ili biti držan) jednom rukom lakat ili nadlakticu drugoga (onako kako se drže osobe različitih spolova i ob. dvije osobe ženskoga spola ili osobe muškoga spola u povjerljivijem razgovoru) 2. pren. raditi isto što i netko drugi u smislu društvenog djelovanja, provođenja političkih planova itd. [mogu oni pričati o svojim idejama što hoće, ali kad se radi o interesima, onda idu podruku;
imaš ruke (u situaciji kad se želi upozoriti nekoga, ob. oštrije, da može izvršiti sam neku praktičnu radnju bez tuđe pomoći) [uzmi kuhaču, promiješaj lijepo, imaš ruke;
imati duge ruke pren. dosegnuti, dohvatiti (o sili kojom raspolažu vlastodršci, osvetnici itd.);
imati laku (tešku) ruku 1. pri udarcu izazivati lakše (teže) boli i sl. 2. pri radu ne zadavati (zadavati) bol, raditi bezbolno (bolno) zavisno od spretnosti ruke (zubar itd.);
imati pune ruke posla biti vrlo zauzet poslom;
imati što u rukama imati što kao dokaz, potrebu, opravdanje čega;
imati zlatne ruke biti vrlo vješt i učinkovit u poslu koji se obavlja rukama;
ispod ruke kupiti, prodati izvan normalnog trgovačkog poslovanja;
(is)pustiti iz ruke (ruku) (iz)gubiti, propustiti što čime se raspolagalo;
iz druge, treće ruke preko posrednika;
izmaknuti se komu iz ruku ne dobiti, propustiti, izgubiti;
iz prve ruke (saznati i sl.) iz samoga izvora, bez posrednika;
iz ruke u ruku (ići i sl.) ići od jednog do drugog, mijenjati vlasnika;
izvan ruke (biti, nalaziti se) na udaljenom i zabitom mjestu;
kao rukom odmah, smjesta [bolest nestala kao rukom (odnesena);
kao rukom odneseno lako je prošlo (o bolesti);
lake ruke izdašno, olako (baciti, potrošiti);
ljubim ruke arh. građanski pozdrav u tradicionalnom vrlo uglađenom ophođenju (damama u odlasku i dolasku);
na brzu ruku brzo, hitro;
na dohvat ruke vrlo blizu;
na ruku (dobiti, primiti) dobiti, primiti čisto, neto (kad se oduzmu svi odbici);
na svoju ruku 1. biti osobenjak 2. bez ičije suglasnosti, bez odobrenja, bez pitanja;
nositi na rukama koga previše činiti (za koga);
objema rukama (davati, poklanjati) mnogo, izdašno, obilno (davati, poklanjati);
(dati komu) odriješene ruke dati komu sva ovlaštenja;
odmahivati rukom biti ravnodušan;
od svake ruke svakakvih, kojekakvih, raznih, različitih [bilo ih je od svake ruke ali su svi bili koštunjavi i navikli na šumske poslove;
(o)krvaviti ruke biti umiješan u ubojstvo;
poći (polaziti) za rukom (komu) imati uspjeha u čemu, uspjeti/uspijevati;
praznih ruku (ostati) bez dobitka;
prati ruke skidati sa sebe odgovornost;
prati (i sl.) na ruke prati ručno, opr. prati strojno, u stroju;
predati na ruke predati upravo onome kome je namijenjeno, kome je adresirano i sl.;
prijeći u druge (treće itd.) ruke promijeniti vlasnika;
primiti (što) raširenih rukū vrlo rado primiti, jedva dočekati da se što dobije (npr. novac, pismo, dobra pismena ili usmena vijest);
pri ruci (imati, biti) imati na raspolaganju, raspolagati;
prljati ruke raditi što nedostojno, nečasno;
proći deset (sto, tisuću/hiljadu, milijun, milijardu) ruku vrlo mnogo, ne zna se koliko, bezbroj [droga prođe deset ruku dok dođe na ulicu;
prljave ruke (imati) ne biti pošten, biti sklon krađi, krasti;
proći kroz čije ruke proći obradu, proći stručni sud, instanciju;
pružiti ruku (komu) nuditi kome prijateljstvo, pomoć, pomagati;
prvu ruku (dati) nanijeti prvi sloj boje;
raširenih ruku primiti dočekati koga s dobrodošlicom;
ruka ruku mije oni koji imaju zajedničke interese i ovise jedni o drugima, uzajamno se pomažu;
rukama i nogama svim snagama (raditi na čemu, boriti se i sl.);
rukom o ruku vrlo brzo, u trenutku (slika udarca dlanom o dlan);
ruku na srce otvoreno, iskreno govoreći (slika pokreta);
(k) sebi ruke ostavi to, to nije tvoje;
srednje ruke 1. srednjeg imovnog stanja [seljak srednje ruke2. deprec. iron. osrednji, osrednjeg znanja, dometa u shvaćanju, slabe reputacije [stručnjak srednje ruke;
staviti ruku (na što) posegnuti za čim;
srednje ruke osrednje vrijednosti, prosječan;
svi te gledaju u ruke moraš paziti da se ne osramotiš, jer kad se čine neki posjeti pazi se što je tko donio i zamjera se ako ne donese;
(biti) široke rukē biti izdašan u darovima, biti galantan, ponašati se gospodski u davanju milostinje ili potpore pojedinim ljudima ili u javne svrhe;
teške je ruke 1. nevješt je, ne ide mu lako posao koji obavlja 2. ima jak, snažan udarac;
tražiti ruku djevojke prositi, željeti je oženiti;
tvrde je ruke teško daje novac, odveć je štedljiv, škrt;
u Božje ruke stavimo, metnimo u Božje ruke, povjerimo Bogu, Bog će odlučiti;
u najbolju ruku u najboljem slučaju;
uhvatiti jednu, dvije ruke pom. smanjiti površinu jedra na pola ili na trećinu već prema snazi vjetra;
u jednu ruku (često korelativno u jednu ruku, a u drugu ruku govornik sabire sve okolnosti koje govore u prilog budućem zaključku) = u neku ruku, s jedne strane... s druge strane, prvo... drugo [u jednu ruku to se isplati kao dugotrajna investicija, u drugu ruku traži mnogo odricanja (pa se možda ne isplati kad se odmjeri jedno i drugo);
u najmanju ruku u zn. minimuma onoga što znači riječ na koju se odnosi [on je u najmanju ruku dobrostojeći čovjek, da ne kažemo bogat;
u neku ruku na neki način, unekoliko;
uzeti u (svoje) ruke primiti na sebe (kao svoju brigu), zavladati

ONOMASTIKA

pr. (nadimačka i etnici): Bȅzrok (Vrbovec), Rokávec (Pokuplje, Slavonski Brod), Rùčević (240, Đakovo, Slavonija), Rȕčić (Sisak), Rùkāv (Krapina, Samobor, Požega), Rukávec (Zagreb, Bjelovar), Rukàvina (3840, Zagreb, Gospić, Primorje, Senj, I Slavonija)
top. hidronimi: Ròkava (ime Dragonje u Gornjem toku), Rukávac (uvala, Vis), Rukàvīnskī stȕbalj (vrelo, Lika)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. rǫka (rus. ruká, polj. ręka), lit. ranka

PRIMJERI U REČENICAMA

3

Jednostavno, prva etapa je biljka, druga je ruka, konačni proizvod, robot-čovek.

2

Knez Aleksandr se usudio da pruži otpor... ali Božja ruka je kaznila njegov prkos.

1

Najvrjedniji konji su nam umrli, ruka mi je u sve lošijem stanju.

1

Otvorio sam usta, a njegova moćna ruka uvukla se u ovo sveto mjesto i zgrabila me za gušu...

1

Oboje. Prvo ruka, zatim naklon.

1

Desna ruka potpuno ispružena, u pripremi za prvo podizanje.

1

Gospodo, ovo je profesorica Gerard, moja asistentica i moja desna ruka.

1

Nepoštena ruka zakona, nasilna vucibatina, lovac na udovice i siročad.

1

Ova ruka i kofa vode...

1

Nadam se da će mu goreti bulja kao što meni gori ruka.

0

Misliš da je tvoja nedorasla ruka otvorila vrata od 50 tona.

0

Bio bi moj sin Biti će još bogatiji Ako mu ostavim bar S dvadeset će pušiti cigare dugačke kao moja ruka Ako nije djevojka Djevojčica?

0

Primijetiti da ruka ne počinje na početku.

0

Kad ruka prijeđe, napravit će kontakt.

0

Kraljeva ruka je na vama.

0

Mac, evo ruka.

0

Lijeva ruka, 500.

0

"Na moru je bolja napeta ruka, od mlitave."

0

Kada mu je ruka dobila tu boju?

0

Lijeva ruka vam je....

0

Ili je opalio sam kad je pao na pod... nakon što mu je slomljena ruka.

0

Ma ništa, samo lijeva ruka.

0

Hoću! - Moja ruka. Molim vas, pustite me.

0

Nešto što se ne može lako zaboraviti, Gosp. Barune, istrgnuta ruka iz korijena.

0

O tome govorim. Gospodske manire, dječački osmijeh i revolveraševa ruka.

0

Nešto hladno, zveckalo je, kao ledena ruka.

0

Ili je ruka sudbine ili netko misli da bi se trebao obrijati?

0

Jane, mala ruka.

0

Desna ruka predstavlja budućnost.

0

Ne, kapetane Leech. Ja sam kraljeva desna ruka u Karibima. Jaka ruka.