vèlik prid. <odr. -ī, komp. vȅćī>

DEFINICIJA

1. koji je iznad prosječnog, običnog u vrsti ili iznad onoga čemu se suprotstavlja a. opsegom, obujmom, razmjerima (u dvije ili tri dimenzije) b. količinom, brojem c. uzrastom, odraslošću [veliko dijeted. stupnjem, intenzitetom, jačinom [veliki strahe. pojačanim stupnjem karakterističnih osobina koje se ističu u značenju imenice [veliki siromahf. važnošću, značajem, odgovornošću [velika tajna]
2. koji je na glasu [veliki umjetnik; veliki nogometaš; čuven, znamenit
3. b>odr. pol. koji se projektira u povećanom ili najvećem opsegu teritorija ili osvajanja (o zemljama kao političkim programima) [velika Rusija; velika Srbija]
4. v. visok (5)
5. (mn) pol. velike zemlje [interesi velikih, opr. male zemlje, v. mal (3)

SINTAGMA

Veliki prasak (engl. Big Bang) astron. teorija koja pretpostavlja da je svemir nastao eksplozijom iz jedne točke iz koje se počeo širiti;
Veliki tjedan rel. sveti tjedan koji počinje Cvjetnicom, a završava Uskrsom, tjedan u kojem je uskrsno trodnevlje

FRAZEOLOGIJA

kao veliki žarg. jako, bez problema, kao ništa, itekako, još kako, još koliko [A: Je li istina da ste vi jednom gostima servirali žablje krakove, a rekli ste im da je to piletina? B: Nego, jeli su ih ko veliki; malo i veliko djeca i odrasli, svi bez razlike, bez obzira na uzrast;
... s velikim... (da se općenito nešto jako poštuje ili precjenjuje, da je predmet uvažavanja, pretjeranog naglašavanja itd.) [država s velikim D; pravda s velikim P (predodžba o tome da se tako može pisati riječ koja se inače piše malim slovom)

ONOMASTIKA

m. os. imena (narodna): Vèćeslav, Vèlibōr, Vȅlimīr, Vèlislav zast.; hip.: Véle, Vèliša, Véljko; Vȅlimira ž. os. ime (narodno)
pr. (od imena, etnici i nadimačka, usp. Grande, ← tal.Gross, ← njem.Nagy, ← mađ. i sl.): Vȁcka (Daruvar, ← češ.), Vàclavek (100, Daruvar, Zagreb, Prigorje, ← češ.), Vékić (880, Metković, I Slavonija, Glina, Lika, Korčula), Velàdžić (Zagreb, Daruvar, v. i aga), Vȅlagić (180, Zagreb, Z Slavonija, Split, Vukovar, Kutina, v. i aga), Vȅlan (Pazin, Istra, Zagreb), Vȅledār (Benkovac, Zagreb, Zadar; Hercegovina), Veleglávac (Šibenik, Split), Vȅlemīr (Sinj, Zagreb, Kostajnica, Zadar, Gvozd), Velemírović (Karlovac, Vinkovci, Kaštela), Velèslavić (Zadar), Vȅličān (290, Đurđevac, Bilogora, Sesvete, Virovitica), Velìčkī (Zagreb, Slavonski Brod, Varaždin, Kutina, Zagorje), Velìčkov (Zagreb, Pula, Dubrovnik), Velìčković (170, Zagreb, sred. Dalmacija, Osijek, Rijeka, Pula, Zadar), Vélić (790, Zagreb, Omiš, Karlovac, Knin, Sisak, Poreč), Velìkanja (Pula), Velikánović (Slavonski Brod, Đakovo, Ivanić Grad), Vȅlikī (Zagreb, Zabok, Turopolje, Čazma), Vȅlikić (Vinkovci, I Slavonija, Rijeka), Velikínac (Baranja), Velíkonja (Rijeka, Zagreb, Dubrovnik, Delnice), Vȅlikov (Zagreb, Prigorje), Velíković, Vȅlimīr (Kostajnica, Nova Gradiška, Split, Sisak), Velimírović (350, Karlovac, Kordun, Slavonija), Vȅlīn (Opatija), Vȅlīna (Velȋna) (Zlatar Bistrica), Vèlinić (Pazin), Vèlīnko (Brač), Vèlinov (Đakovo), Vèlinova (Osijek), Velínović (Pula), Velisávljević (Novska, I Slavonija), Vȅlja (Zagreb, Zlatar Bistrica, Kutina), Vèljača (210, Kaštela, Zagreb, Banovina, Split), Vèljačić (250, Crikvenica, Primorje, Pula, Petrinja), Vȅljāk (Rijeka, Labin), Veljánović (Rijeka, Osijek), Veljanòvskī (Varaždin, Zagreb, Pula, Šibenik), Vȇljčić (Rijeka), Véljić (Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod), Véljin (Vinkovci, Osijek), Véljko (Osijek, Zagreb, Baranja), Véljković (220, Primorje, Istra, Split, Zadar), Vèljović (Split, Zagreb, Istra, J Dalmacija, Dugo Selo), Vèlki (Osijek, Baranja), Vèlkić (Ivanić Grad, Turopolje), Vélko (Vukovar, Varaždin, Vinkovci), Vélkov (Vukovar, Zadar, Pula), Vèlović (Opatija, Istra)
top. (vrlo često u složenim imenima): Vȅla vrȃta (morski tjesnac, te preko stotinu naselja kojima je prvi dio imena Vȅlā ili Vȅlikā)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. velikъ (rus. velíkij, polj. wielki) ≃ tohar. B wāl: kralj, v. već

PRIMJERI U REČENICAMA