Kao što Igor Zidi ć u eseju upozorava, u Bukov č evu djelu ipak nema te povijesne, spoznajne, tehni č ke pa ni evolutivno-didakti č ke logike; u njega sve č etiri mogu ć nosti perzistiraju naporedo s blagom pretežnoš ć u, nikad isklju č ivom, jednog ili dvaju sadržajno-stilskih modela nad preostalim dvama ili trima.

Ideja je bila mapirati sam po č etak, prve godine Antiratne kampanje, a u budu ć nosti pripremiti još jednu knjigu, koja bi više analiti č ki i tematski pokrivala pojedine projekte i podru č ja djelovanja.

Kako ć e njezin razvoj utjecati na ljudsku svijest u budu ć nosti?

Izazov je zapravo napisati novu glazbu, po mogu ć nosti neku dobru glazbu, koja samo na jednoj razini komunicira s Bachovim 2. brandenburškim koncertom: to je razina instrumentacije.

Razvojni proces kod djece ima zna č ajan utjecaj na sposobnosti i mogu ć nosti da uklone zubne naslage i sprije č e karijes.

Ta simultanost prošlosti (sje ć anja od kojih se ne može pobje ć i) i sadašnjosti (neposredna zbivanja), pa i predvidive budu ć nosti, može se uo č iti i u oblikovanju likova u ovim pripovijestima, a najtransparentnija je u pri č i Ro đ endanski film.

On ć e je, uz jednoli č nu svakodnevicu, malo novca, strah od budu ć nosti, strah da ć e muž oti ć i, odvesti najprije na psihijatriju, a potom u sasvim suprotno raspoloženje.

U pri č i Zima u Be č u rije č je o nemogu ć nosti glavne junakinje da se izvu č e iz ljušture pustog, pasivnog života u koju ju je gurnula njezina stroga majka.

Barbelo, o psima i djeci prili č no se razlikuje od prethodnih drama Biljane Srbljanovi ć, u kojima je suvremena stvarnost bila utkana u osobne sudbine junaka tvore ć i dramsku potku tragi č nih, melankoli č nih gubitnika koji se hrabro nose sa životnim gubicima na raznim poljima: od gubitka iluzija, perspektive budu ć nosti do najbolnijih gubitaka voljenih osoba i bliskih ljudi.

Istodobno, stje č e se dojam da njezin ve ć i dio osje ć a kako nije svaki put u mogu ć nosti ravnopravno sudjelovati u raspravi o prijedlozima tih zakona: naime, dobila je dojam da se pri prijenosu informacija izme đ u zakonodavca i zainteresiranih institucija, pa i šire javnosti, propustilo korištenje uobi č ajenim kanalima te da zainteresirane institucije nisu u zakonodavnim povjerenstvima zastupljene predstavnicima koje su same odredile i koji bi zastupali njihova mišljenja.

Propast u skoroj budu ć nosti vezana je uz prošlost, zalijepljenost uz tradiciju i konzervativnost u gospodarstvu i politi č koj zbilji, nasuprot č emu je potreba za modernizacijom i prekidanjem s prošloš ć u, uz prihva ć anje svega onoga što nam suvremeni svijet nalaže.

Posve su razumljive rije č i ovogodišnjega dobitnika Nobelove nagrade, peruanskoga književnika Marija Vargasa Llose, koji je nedugo prije no što je dobio nagradu u intervjuu listu El Pais na pitanje razmišlja li o mogu ć nosti da nagradu dobije rekao kako iš č ekivanje nagrade može samo naškoditi piscu. Misliti na to loše je za stil, pozni ili ne, rekao je Llosa otprilike mjesec dana prije nego što je saznao veliku vijest iz Stockholma.

On je pokazao svoje novo djelo č iji naziv, preuzeti stih iz pjesme Davida Bowiea, Ground control to major Tom/Take your protein pills and put your helmet on, ukazuje na mogu ć nost višestrukoga iš č itavanja od slije đ enja putova snovitih vizija i asocijacija do komentara tehnoloških mogu ć nosti i ekološke opasnosti.

Smisao je ljudskog života u mogu ć nosti obrazovanja, pri č emu Humboldt naglašava aktivni momenat procesa obrazovanja.

Naprotiv, on je konkretan č ovjek u svojoj povijesti, sadašnjosti i budu ć nosti.

Kakav pristup suo č eni s dosadašnjim kreiranjima ratne stvarnosti možemo o č ekivati u budu ć nosti?

Zato je obrazovanje uvijek rad posredovanja izme đ u svaki put individualnih mogu ć nosti razvijanja i zahtjevâ onoga op ć enitog, obveznostî objektivnog duha.

Osobito to vrijedi za filmove koji prate skupinu likova, pri č emu sam okvir zajednice pruža mnoštvo mogu ć nosti za stvaranje složenih odnosa.

Književnost i demokracija, kako ambiciozan naslov simpozija na Sajmu, u kojemu su sudionici bili svjesni ne baš velikih mogu ć nosti literature na tom podru č ju, ali tako đ er uvjereni da i književnost može potaknuti neke korisne, premda male korake u takozvanom postpoliti č kom razdoblju.

Prema riječima same Milane Broš iz 1965. godine: Želimo izgraditi tehniku pokreta i takove forme plesnog izraza koji ć e omogu ć iti otkrivanje novih mogu ć nosti plesa uop ć e.

Kako bi ljekovita voda postala dostupna svima koji nisu bili u mogu ć nosti osobno do ć i u Lipik, 1875. zapo č inje se flaširati termalna voda, koja se pod nazivom Lipiker thermalquelle ili Lipiki hevviz izvozila širom Monarhije.

Provodna ideja Camusova promišljanja povijesne situacije svakako je moderna kriza racionalnosti i zna č enja u kojoj je č ovjek lišen bilo kakve mogu ć nosti jednozna č nih odgovora: glasovita formulacija iz Mita o Sizifu u kojoj ljudski apel nailazi na bezumnu tišinu svijeta polazište je i za piš č evu kritiku svih projekata koji ra č unaju da neki oblik izvjesnosti.

Breza Slavka Kolara i Borivoja Radakovi ć a u režiji Želimira Mesari ć a (Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu) prikazuje bolnu okovanost nemogu ć nosti uspostavljanja ljubavi u precizno redateljski ostvarenu premještaju prostora života i smrti, s ponovno grotesknim osje ć ajnim rekvizitarijem (pura postaje važnija od vlastite žene, a osje ć aji odlaze u nebo).

U nas su nedavno objavljene dvije vrlo srodne knjige u kojima dobro nam poznati autori jednoga znamo iz svijeta art-rock-glazbe (David Byrne), a drugi nam je poznat posredovanjem ve ć osam na hrvatski prevedenih knjiga (Alain de Botton) iz razli č itih pozicija problematiziraju brojne deevolucijske procese modernosti, ali i iznose razli č ite mogu ć nosti rješenja.

Sadašnja financijska kriza nikako nam ne bi smjela biti pokri ć em za nebrigu glede budu ć nosti festivala koji je zašao u sedmo desetlje ć e.

Italian Opera Seria of the Eighteenth Century, 1997), pred kojom su se zatjecale sve generacije opernih stvaralaca nakon Glucka, Wagner se priklonio drugoj mogu ć nosti, pa je odbacio koloraturne ukrase i diobu glazbenoga tkiva na recitative i strofi č ki oblikovane arije.

Takva razmišljanja naposljetku dovode do teze o nemogu ć nosti pripovijedanja, ili do modificiranja granica izme đ u fikcije i zbilje, što se o č ituje u Č ovjeku bez svojstava, gdje se kao tema pojavljuje upravo njegova vlastita poetika.

Kada njema č ki književni teoreti č ar Winfried Fluck govori o imaginarome oboga ć ivanju zbilje kao primarnoj funkciji romana, time tematizira mogu ć nost da roman postane motor kulturnog prekora č enja granica i dehijerarhizacije žanrova, što Musilov roman potvr đ uje svakim novim recepcijskim č inom, jer je č itatelju otvorena mogu ć nost da, poput Ulricha, mašta o mogu ć nosti da živimo onako kako č itamo, jer u Č ovjeku bez svojstava sveprisutni romaneskni osje ć aj za mogu ć nost upu ć uje da sama zbilja u sebi sadržava nemogu ć e stanje.

Ipak dogodilo se i to da je optimizam o sretnijoj budu ć nosti u pjesmi zbora X. scene IV. č ina nadja č ao arije o strahu Macbethovu, nadja č ao buku i bijes i da je ponudio pobjedu dobra u ovoj manihejskoj podjeli slike svijeta.

Marciuš isti č e kako iz toga razdoblja primijenjenih znanja, koje je potrajalo do 1927, nemamo sa č uvanih nikakvih anatomskih studija, što bi fenomenološki i razvojno gledano bilo vrlo zanimljivo analizirati, zbog uvida u primijenjene crta č ke mogu ć nosti prije po č etaka pariške stilizacije.