Po č evši svoje formiranje na zasadama akademizma, kojima je bio pou č en kod Alexandrea Cabanela na Pariškoj akademiji, Bukovac je usvojio na č ela realizma, implementirao je do odre đ ene mjere iskustva impresionizma, doživio kreativni uzlet izražavaju ć i simbolisti č ka snovi đ enja.

Dakle, povijest širokobriješkoga kraja po č ela je mnogo prije godine 1846. kada su postavljeni temelji današnjeg samostana.

Ja s crnom ofarbanom, gljiva kacigom, kojoj se boja po č ela ljuštiti, pa se vide tragovi nekadašnje crvene boje, pa cijela kaciga podsje ć a na oklop buba-mare, crne sun č ane nao č ale (zakapane kišnim kapima i srebrna kabanica, crne tenisice (nogu sam jutros uganula i nisam znala koje bi druge cipele uop ć e mogla obu č i do tih starih tenisica)... definitivno sam primjer: " e ovak se nemojte pojavljivati u javnosti " u svakom slu č aju, toplije vrijeme i sun č ano više pogoduje vo ž nji motorom, a kada imam svoju kacigu, onda zna vo ž nja biti i više nego ugodna, ali to nije bio današnji slu č aj-smrznula sam se i prokisla bez obzira na kabanicu i kacigu.

Ve ć me dugo nije nešto tolko dirnulo kao film Wall-E.Iako je u kinima bio prošlo ljeto tek sam ga uspjela pogledat na dvd-u prije kojih tjedan dana.Film nije bezveze dobio oskara.Me đ u gomilu filmova ovakvog tipa ovaj se baš isti č e, ima svoju sna ž nu poruku prijateljstva i ja č ine ljudske volje.Ma prekarasno.To je tako topla pri č a da ja jednostavno ne mogu da ne pla č em kad je gledam.Prije sam samo plakala sad sam ve ć po č ela i na po č etku, ne znam zašto.

Stara je crkva bila sru š ena. ali je trebalo dugo č ekati dok se zapo č ela graditi nova.

č ela s emitiranjem na 45 - om kanalu UHF-a u subotu 14. kolovoza nakon potpisanog Ugovora o koncesiji s Vije ć em za elektroni č ke medije i Hrvatskim zavodom za telekomunikacije.

Proizvodnja je otpo č ela 1935. u Triboši ć u, Šudurovoj glavici i Crn č u.

Ako bi i nova društva otpo č ela radom, broj bi se radnika snažno pove ć ao. 78 Izme đ u 1935. i 1944. na podru č ju Širokoga Brijega proizvedeno je boksitne rude 517 792 tone.79 Ta je gospodarska djelatnost ⠀ nadalje ⠀ u teškim predratnim i ratnim godinama imala zapošljavanjem i osiguravanjem bilo kakvih nov č anih primanja veliko zna č enje za dio širokobriješkog pu č anstva.

Prva Hrvatska selja č ka kasa za zajmove i štednju na Širokom Brijegu po č ela je djelovati 2. velja č e 1910. Ä lanova je bilo 307, a do kraja prosinca 1910. imala je prometa 557 349 00 K. 80 Jedan od najzaslužnijih za osnivanje Hrvatskih selja č kih zadruga bio je fra Didak Bunti ć. 81 Na ovom mjestu bit ć e zanimljivo navesti dio dopisa u Narodnoj slobodi sa Širokoga Brijega o 20. godišnjoj skupštini Hrvatske selja č ke kase: U po č etku zamišljena samo kao jedno tijelo preko kojeg ć e novac kolati tj. da prima uloge na štednju i da podjeljuje svojim č lanovima kredite, sve to u malom opsegu, danas ta zadruga uz vršenje tih osnovnih poslova vrši i sve ostale poslove i može se mirne duše nazvati malom bankom, jer se svom godišnjem nov č anom prometu, po svojoj snazi i jakosti, može mjeriti sa kojom bilo bankom u provinciji.

Tako je prepletanjem religiozne tematike sa svjetovnom, epskoga na č ela s lirskim te anti č koga naslje đ a sa srednjovjekovnom i renesansnom tradicijom nastao složen književni tekst koji je preobrazio model tradicionalnoga juna č kog spjeva i olabavio njegove žanrovske i poeti č ke granice.

Akademik Vuksanovi ć u svojem uvodnom tekstu pojašnjava razloge, odnosno na č ela po kojima su u ovoj ediciji hrvatski književnici postali srpski isti č u ć i da se uvažavala č injenica kako, naime, piše o zastupljenosti književnosti pisane na srpskom jeziku, na svim njegovim oblicima i narje č jima.

Akademik Vuksanovi ć tako piše danas, s Vukovom datacijom, danas, dakle 1836. a ne 2011, kako bi još jednom potvrdio da je dobar i, o č ito jest, i marljiv đ ak škole koju je u srpskoj lingvistici i filologiji utemeljio Vuk Stefanovi ć Karadži ć inauguracijom svojeg znamenitog znanstvenog na č ela Srbi svi i svuda.

Tog na č ela koje je manifestnom snagom postalo dogmom velikosrpskoga politi č kog projekta, pa i tog znanstvenog kojim se služi i citirani akademik kako bi lošim krpežom zakrpao svoje šuplje zaklju č ke.

Kako vi dolazite do na č ela č ovjek bi se trebao odnositi prema ljudima ispod sebe s dobrotom iz na č ela nemojte ljudima nanositi bol, koje je primjereno zbog svojega doprinosa biološkoj prilagodbi?

Kako bi europski ugo đ aj bio što potpuniji, 1894. je za potrebe lje č ilišta izgra đ ena elektri č na centrala na parni pogon, koja je podmirivala lipi č ke potrebe sve do 1929, kada je zapo č ela s radom nova centrala izgra đ ena na lokaciji današnje ÂťElektreÂŤ.

Od na č ela slobode i individualne odgovornosti kao ni od pozicije lijevog intelektualca nije odustao do kraja, premda su vjera u kolektivitet i odga đ anje eti č koga u ime objektivnih povijesnih zakona postali dominanta lijeve politike u Francuskoj.

Ta je nedjelja svakako najvažnija, jer ako su oni koji su povjerovali u glasinu koja se po č ela širiti ve ć iste te zore, da su Kristovo tijelo ukrali njegovi u č enici (Mt 28,11), doista imali pravo, tada nikada nitko nije smislio spektakularniju spletku, tada nijedna laž nije i ne može imati tako ozbiljne posljedice, s tako dubokim, dvotisu ć ljetnim korijenom, a broj beznadno obmanjenih kroz to bi dvomilenijsko razdoblje dosegao ve ć više milijardi vitezova uzaludnih i poraženih nada.

Moj pjeva č ki razvoj znala č ki su podupirale profesorice Rahilka Burzevska u srednjoškolskim danima i Zdenka Žab č i ć Hesky tijekom studija na Muzi č koj akademiji, a to što sam zarana po č ela javno nastupati mogu zahvaliti preporukama prof. Lidije Horvat Dunjko.

BiH je opstala zahvaljuju ć i volji me đ unarodne zajednice, a u njoj su uvedena na č ela konsocijacijske demokracije kakva živi u svim duboko podijeljenim, pluralnim društvima.

Za vrijeme drugog svjetskog rata po č ela je izrada č etkica od sintetskih vlakana prvenstveno radi nemogu ć nosti uvoza iz Kine i Rusije i napretka izrade umjetnih materijala.

a no ć nici rashla đ uju č ela

Izuzme li se skupina dubokih guda č a, to jest č ela poja č anih kontrabasom, koji se kre ć u unisono, ostalih šest dionica žive svaka svojim polifonijskim životom.

U č inak koji je Romeova predstava proizvela na publiku usporediv je s onim što ga je ostvario film bra ć e Lumičre Dolazak vlaka na stanicu La Ciotat (1895), kad je publika u dvorani po č ela vrištati i ustajati sa sjedala misle ć i da vlak juri upravo na njih.

Najlakše je gledati kroz gotove nao č ale, tj. stavove, na č ela ili etikete, kako to ve ć ina mojih vršnjaka i kolega gleda.

Koliko mi je poznato, na poligonima u Škabrnji i Benkovcu ispituje se pasivna metoda korištenja p č ela za detekciju eksploziva...

Zapo č ela je ve ć 1989, a sastanak na kojem je donesena neopoziva odluka o povratu spomenika održan je u prostorijama Društva 18. sije č nja 1990. Vratimo se Matici.

Kina je ve ć po č ela široku eksploataciju afganistanskih ruda te prihodonosnu trgovinu tekstilom, ali prava bitka za tržište tek po č inje.

Tako je Camusovo djelo prešlo put od zarana slavljena književnika, ovjen č ana aurom heroja pokreta otpora, do prešu ć ivana pisca kojem se neko vrijeme zbog neprihvatljivih politi č kih i filozofskih stajališta nije č u i literarne kvalitete da bi danas eventualno dijelio mjesto u Panteonu s Voltaireom, Hugoom, Zolom i Malrauxom; od filozofa za završne razrede gimnazije, jadnog mislioca koji naklapa u parabolama, kako ga je podrugljivo nazvao Jean-Jaques Brochier na vrhuncu progresisti č kih napada na njegovu misao koja je zapo č ela nakon objavljivanja Pobunjenog č ovjeka 1951, do vidovitoga pisca i anticipatora mekane postmoderne, č ak i ekološki utemeljene misli u č asnom društvu Hanne Arendt kako je to potkraj osamdesetih, u bitno druk č ijim okolnostima, ali i manje optere ć en francuskim politi č kim miljeom formulirao Jeffrey C.

Skupština je zapo č ela himnom Lijepa naša i intoniranjem bosanskohercegova č ke himne, nakon č ega su zastupnike i uzvanike pozdravili predsjednik Matice hrvatske Igor Zidi ć te glavni tajnik Zorislav Luki ć.

Tvoja životna pri č a po č ela je u Sarajevu...