Vesna Jankovi ć: Poziv na obilje ž avanje dvadesete godišnjice osnutka ARK-a došao je od Documente, Miramide odnosno Gorana Bo ž i č evi ć a te Gordana Bosanca u ime Centra za mirovne studije (CMS).

Naselja kao što su: Sutomore (sv. Marija), Sutorman (sv. Roman), Sustaš (sv. Anastazije-Staš), Suban (sv. Urban), Lovrijenac (sv. Lovro), Bartula (sv. Bartol), Menke (sv. Dominik), Brbot (sv. Barbat), Maruškovo, Borisi (po prezimenima barskih plemi ć kih obitelji), Spi č (lat. hospitium), Ratac, Zaljevo, Mirovica, Gretva, Marovi ć i, Hrva ć evo, Nehaj, Mikuli ć i, Ilino, Cesardol itd., te prezimena kao što su Hrvatin, Lukši ć, Brkan, Kova č, Zankovi ć, Zgradi ć, Medovi ć, Madžar, Filipovi ć (Spi č), Matkovi ć, Paladin, Viti ć, Peranovi ć, Tali ć, Glavanovi ć, Kalica, Carevi ć (Sušanj), Antuni č evi ć, Marinovi ć, Vreteni č i ć, Dumezi ć, Vickovi ć, Ivovi ć, Ä etkovi ć (Zupci), Dabovi ć, Stankovi ć, Djurovi ć, Vu č eti ć, Marko č, Markovi ć, Barlovi ć, Pavlovi ć, Jankovi ć, Tagi ć, Luki ć, Ä eli ć (Šestani), Alferovi ć, Debelja, Marovi ć, Nogi ć, Martinovi ć, Tripovi ć, Ivankovi ć, Kirovi ć, Trceta (Bar ili neposredna okolica) uvjerljivo potkrepljuju prethodnu tvrdnju.

Na proznim je stranicama osobito zanimljiv fragment iz autobiografije pokojne grofice Marije Peja č evi ć Viroviti č ke, tiskane na engleskom u Nizozemskoj, koja u Hrvatskoj još nije objavljena, a svakako zaslužuje ozbiljnu pozornost.

Dok Robert Ampuero daje ulomak iz svoga č ileanskog svjedo č anstva Naše gore list, a Fernando Jerez slavi Juliju Roberts, Juan Mihovilovich Hernandez donosi Delirij, Milan Osmak Herkulovu batinu, Ljubica Kolari ć Dumi ć Ku ć u na prodaju, Tea Mayhew Don Bartola i njegove žene, Jovor Novak I zimi... s prolje ć em, Branko Križnjak Sje ć anje na rat, Ivo Kajzer Roman za nagradni natje č aj, a Željka Kova č evi ć Andrijani ć zaklju č uje da To nije-to.

U zimskom broju Književne Rijeke predstavljena je poezija č ak jedanaestero poeta, od Czes ł awa Mi ł osza, Tomislava Kova č evi ć a, Jakše Fiamenga i Borbena Vladovi ć a, do Elke Nyagolove, Andrije Vu č emila, Arona Bareti ć a, Marinka Kova č evi ć a, Borisa Kazija i Alberta Nugenta.

Parunova se opravdano pita:... a gdje li su naši simpoziji, rasprave, politi č ki komentari o tome sramotnom kulturnom fenomenu? Tobožnji kriti č ar, a zapravo pamfletist, Marin Frani č evi ć, koji ju je optužio za potkopavanje socijalisti č kog sistema, samo se uspinjao na društvenoj ljestvici.

S engleskoga prevela Sanja Kova č evi ć.

Me đ utim, ma č evi su u rukama onih, koji zapli ć u te č vorove.

Ovom prigodom želim najaviti i predstavljanje monografije Zagreba č kog kvarteta autorice Jagode Martin č evi ć u izdanju Matice hrvatske.

Milena Dragi č evi ć - Šeši ć: U Srbiji postoji uvreženo mišljenje da su Hrvati narod malograđana, da su stegnuti, frustrirani i da su pod čizmom Austro-Ugarske navikli da budu ponizni, pa su onda u tom smislu ulizice vlastima.

Kad je rije č o Tassovu epu, u njegovu su se prevo đ enju okušali brojni hrvatski književnici i/ili prevoditelji, po č evši možda ve ć od Ivana Gunduli ć a (autorstvo prepjeva koji mu je pripisivan nije sa sigurnoš ć u potvr đ eno), a njemu su se, izme đ u ostalih, pridružili i Franatica Sorko č evi ć, Ivan Mažurani ć, Ivan Dežman, Šime Stani ć, Ante Tresi ć Pavi č i ć, Vinko Premuda, Mihovil Kombol i Gjorgjo Ivankovi ć.

Povjesni č ar umjetnosti Dalibor Pran č evi ć, autor koncepcije i postava izložbe, polaze ć i od teoretskih postavki Ivana Illicha i Jacquesa Rancičrea, locira situaciju splitske Umjetni č ke akademije kao strategiju otvorenog eksperimenta.

Scenografkinja Dinka Jeri č evi ć ide za minimalizacijom scenskih elemenata.

Osobno svjedo č anstvo o iskustvu egzila i sukobljenih kulturalnih perspektiva donosi i tekst Terorizam i prijelazi preko hladnoratovskih granica Nede Mirande Blaževi ć - Krietzman, dok Pravu istinu o ameri č kom snu ili ravnoteži straha u posljednjem poglavlju okriva Sanja Nik č evi ć, govore ć i o drami Sama Sheparda Pravi Zapad u kontekstu ameri č ke subverzivne dramaturgije.

Milena Dragi č evi ć - Šeši ć: Dakako, studentska populacija u Srbiji je u privilegovanom položaju, jer može i da čuje različite informacije, upozna različite ljude.

Mislio sam da ć u studirati medicinu jer sam kao dijete imao visoke temperature do 42 stupnja, u kojima sam lebdio izme đ u jave i sna, o č emu Kranj č evi ć piše.

Možda se ovaj put Vuleti ć u č udu zatekao pred vlastitom re č enicom, koju je neko ć izrekao: Ja sam samoniklo divlje sjeme. S osje ć ajem za gibak i gladak re č eni č ni niz, jer izba č eni su ekspresivni gr č evi, a zadržana poemi č nost, pjesnik se upušta u nihil, odnosno u ono ništa koje nam govori da ništa nije brže od godina.

U heterogenom korpusu avangardnih tendencija koje su se u hrvatskoj likovnosti prve polovice 20. stolje ć a oblikovale ponajprije zahvaljuju ć i impulsima iz europskih centara, isti č e se Sonja Kova č i ć Taj č evi ć (Bošnjaci, 1894 Rijeka, 1968).

Još se sje ć am kad sam 2003, IM Blažimira Kova č evi ć a, za Ljubljana Open, odli č no smjestio kod poznanika, u Cerklje, 26 km od Ljubljane (14 km autocesta).

Č etvrtu godinu zaredom festival vodi varaždinski skladatelj Davor Bobi ć, naslijedivši osniva č a i dugogodišnjeg umjetni č kog voditelja, dirigenta Vladimira Kranj č evi ć a, koji je Ve č eri osmislio u trenutku kada je zanimanje za stvaralaštvo glazbene prošlosti bilo svojstveno tek uskim krugovima muzikologa i stru č njaka, a specijalizirani festivali posve ć eni jednom stilu i epohi bili prava rijetkost.

Povjesni č ar umjetnosti Željko Marciuš, viši kustos zagreba č ke Moderne galerije, priredio je u Studiju Moderne galerije Josip Ra č i ć veoma zanimljivu studijsku izložbu Sonja Kova č i ć Taj č evi ć: fragmenti za retrospektivu, usmjerenu na razdoblje od 1926. do 1935, tijekom kojega je umjetnica, napojena pariškim iskustvom, školovanjem kod poznatog Andréa Lothea, stvorila najvažnija djela te iskristalizirala specifi č nu osobnu interpretaciju kubisti č koga stila.

Biografija Sonje Kova č i ć Taj č evi ć, od idili č na djetinjstva koje je obilježilo materijalno obiteljsko blagostanje, ali i roditeljska potpora zahvaljuju ć i kojoj je mala Sonja dobila odli č no obrazovanje, preko prerana gubitka oca, opredjeljenja za studij slikarstva, školovanja u Zagrebu, usavršavanja u Parizu, do tragi č na podstanarskog lutanja, prijevara sa stanovima i tužnog skon č avanja u Rijeci, zaista bi bili dobra gra đ a za romansiranu i (li) filmsku biografiju.

Umjetni č ki put Sonje Kova č i ć Taj č evi ć može se pratiti, makar sa zanemarivim brojem djela, navodi Marciuš, još od vremena njezina školovanja na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (1912 1917), kod Č ikoša i Crn č i ć a (grafi č ke discipline).

Sonja Kova č i ć Taj č evi ć najdulje je, uz Savu Šumanovi ć a, boravila u Lotheovom ateljeu i bila je njegov najdosljedniji hrvatski u č enik ostvarivši, kako je zaklju č io Grgo Gamulin baš ono što nam je najviše trebalo: novu slikarsku poeti č nost, u sklopu modernog eksperimentalnog stila.

Taj č evi ć eva je razvila osobni likovni govor kristalne forme, koji se ipak, unutar najdinami č nijega razdoblja njezina stvaralaštva, nije petrificirao u samodostatni sustav repetitivnosti.

Sukus opre č nih tendencija koje su se ukrštavale u osobnosti Sonje Kova č i ć Taj č evi ć predstavlja njezino remek-djelo, slika Crnac s ruži č astim šeširom (oko 1930).

Leže ć i ženski akt iz 1930. pak putenoš ć u tijela, č iji obrisi još odaju kristali č nu sapetost, ali i vrsno poznavanje anatomije, savršeno parira, dakako u korelacijama vlastite poetike, aktovima i op ć enito erotskim temama muških suvremenika Sonje Kova č i ć Taj č evi ć (primjerice hedonisti č koj senzualnosti Milivoja Uzelca).

Milena Dragi č evi ć - Šeši ć: Naravno da oni vuku svoje korene i iz prošlosti.

I doista, je li uredno složeno bijelo platno s drevnoga jeruzalemskog kamena, koje se i danas nalazi u njedrima Bazilike svetoga groba Gospodinova, uistinu znak veli č anstvene Božje odluke da sudbinom Isusa iz Nazareta napokon dokine dotad apsolutnu vlast smrti nad lomnim kostima kona č noga, ali misle ć eg bi ć a koje kranj č evi ć evski teži Âťtamo gore nad sebe, gdje meki, svilni plove oblaci u zlatnom moru zraka sun č anih gdje njegova je duha kolijevkaÂŤ?

Od svih glasila najglasniji i najdrskiji bio je Hrvatski tjednik. Na sjednici Upravnog odbora 21. XI 1970. godine, na prijedlog Igora Zidi ć a, koji je dobio ve ć ranije mandat od Upravnog odbora da poduzima radnje za pokretanje glasila Matice, odlu č eno je: da se glasilo Matice nazove Hrvatski tjednik, a u podnaslovu - list za kulturna i društvena pitanja, da nakladnik bude Matica hrvatska, da prvi broj iza đ e sredinom II mjeseca 1971. godine, da po č etni tiraž lista bude 20.000 primjeraka, da u uredništvo u đ u: Stjepan Babi ć, Zvonimir Berkovi ć, Jozo Ivi č evi ć (odgovorni urednik), Tomislav Ladan, Sre ć ko Lipov č an, Zvonimir Lisinski, Zlatko Posavec, Petar Selem, Tvrtko Šercar, Hrvoje Šoši ć, Ivo Škrabalo, Franjo Tu đ man i Igor Zidi ć (glavni urednik).