Prema tome, ako danas imamo previše senzacionalizma, sladunjave literature, zabave, užitka, previše trgova č kih centara, previše utrke za materijalnim, to nam govori da č ovjek stvara kulturu koja izranja iz specifi č noga duhovnog stanja.

Zavidnom manipulacijom, kao što je uvrštenje u službeni program i prosvjeda protiv sama sebe, javnim akcijama poput vješanja festivalske zastave na glavni zagreba č ki trg ili pak bojanja jednog od frekventnijih pješa č kih prijelaza u dugin spektar, tradicionalni amblem druk č ijih i plutaju ć ih identiteta, uspijevao se nametnuti kao važan č imbenik otvaranja doma ć e svijesti prema novoj ne više skrivenoj fazi razli č itosti u Zagrebu, a posljedi č no i u Hrvatskoj.

Sad znamo da Latinska Amerika može proizvesti tako đ er umjetnike, glazbenike, slikare, mislioce i romanopisce. Takvo Llosino promatranje vlastitog opusa u sklopu latinoameri č ke književnosti posve je razumljivo; uostalom, latinoameri č ki književni procvat, kojega je Llosa jedan od najpoznatijih predstavnika, bio je upravo nadnacionalna č injenica jer su njegovi najpoznatiji eksponenti dolazili iz gotovo svih latinoameri č kih država od Argentinca Julija Cortázara, Meksikanca Carlosa Fuentesa, Paragvajca Roa Bastosa pa sve do Kolumbijca Gabriela Garcíje Márqueza, č iji je odnos s Vargasom Llosom sam po sebi tema za posebnu knjigu.

U diplomaciji, vojsci i ezoteriji skriva smisao i pripomaže oblikovanju tajnih šifri, č arobnih formula, alkemijskih tekstova, proro č anstava, tehni č kih uputa i sl.

Dobrodošao projekt Zagreba č kih koncerata zamišljen je kao izvrstan poticaj za razvoj kreativne umjetnosti, koju je u me đ uvremenu potpuno progutalo gra đ evinsko poduzetništvo Ministarstva kulture i raznih upravnih struktura Grada Zagreba.

Na naslovnici knjige vidi se Bogdanovi ć ev kameni cvijet u bivšem koncentracijskom logoru Jasenovac, što je simboli č ka poruka da Njema č ku i njezine Hrvate povezuju ustaški zlo č ini namjesto stoljetnih civilizacijskih, kulturnih i me đ uljudskih veza koje autor posve ignorira, kao što je potpuno prešutio veliko hrvatsko sudjelovanje u antifašisti č koj borbi protiv njegovih nacisti č kih sunarodnjaka.

Ona ć e tako u svoju snažnu procesualnu centrifugu uvu ć i gotovo posve apstraktnu diskurzivnost, zatim u prvom redu sinegdohi č no mišljenje u slikama, posvemašnju detaljisti č nost, ponešto hermetizirane resemantizacije i aktualizacije anti č kih mitova, kao i olakšano ironiziranje ili inventariziranje sitniša svakodnevice.

Č ini se da su sada zaustavljeni procesi suo č avanja Srbije sa zlo č inima, dijelom potaknuti nakon otkrivanja snimke ubojstva srebreni č kih civila.

To bismo psihoanaliti č ki mogli ozna č iti i tezom Kamov i figura Oca, pri č emu se figura Oca ne smije shvatiti samo kao doslovno porodi č na relacija, nego ona obuhva ć a majku, kao i bra ć u i sestre, ali jednako važno, ona tako đ er obaseže i sve ono što se figurom Oca moglo supsumirati, od tradicije i kulture, do eti č kih i društvenih postulata.

Katica Č orkalo Jemri ć osvrnula se ogledom Jubilej, nadasve vrijedan na pedeset godina plodnoga djelovanja hrvatske pjesnikinje, prevoditeljice i književne kriti č arke Ljerke Car Matutinovi ć, koja je objavila sedamnaest pjesni č kih zbirki te niz eseja i kritika u dvadesetak hrvatskih i talijanskih č asopisa. Shva ć aju ć i cijeloga života zov pjesme kao sudbinu, Jemri ć eva je istaknula kako se poetesa koja predvodi prvu ligu naših pjesnikinja dragovoljno predala slojevitom procesu razotkrivanja osebujnog i intrigantnoga lirskoga temperamenta, grade ć i u dosluhu s polifonijom sadržaja i zvukova vlastitu poetiku. Igor Žic predstavlja Književni trag Dimitrija Popovi ć a, a Željka Lovren č i ć Dvije knjige o gradiš ć anskim Hrvatima u Ma đ arskoj.

U č enici se s Tolstojem upoznaju putem okvirne fabule romana Ana Karenjina, nakon č ega obi č no pogledaju jednu od ameri č kih ekranizacija istoimenoga filma.

I najve ć a moja baštinska identitetska obaveza. Odli č no je uo č io suurednik knjige Denis Derk kako je Vesna Parun poput neke stare dalmatinske masline č ije mudre i slasne, može se re ć i ekološke, plodove iz oportunisti č kih razloga mnogi izbjegavaju i radije uzimaju one iz bezli č nih industrijskih staklenih boca.

Premijera predstave Barebelo, o psima i djeci uz nekoliko solidnih gluma č kih ostvarenja donosi i mnogobrojne probleme, kako redateljske tako i dramati č arsko-dramaturške.

Na nišanu mu je najviše Široki Brijeg, gdje pronalazi najgore hrvatske nacionaliste kad piše: Franjeva č ki redovnici skupa s ustaškim postrojbama i SS-ovcima branili su samostan Širki Brijeg 1945. protiv napada č kih partizana do posljednjeg metka. To je prepisao iz izvješ ć a komunisti č kih partizana od 7. velja č e 1945, ali ponovno prešu ć uje svoj izvor.

U numeri č kom se polju do palindroma dolazi manje ili više jednostavnim sustavom matemati č kih operacija.

Frlji ć sa stalnim suradnikom Borutom Šeparovi ć em nastavlja istraživanja spletenih podru č ja zbilje i fikcije, te granica kazališne provokacije sa stalnim tematiziranjem nacionalisti č kih ludila na prostoru bivše Juge.

Taj manjak dobrim dijelom premošćen je knjigom Programski dokumenti hrvatskih politi č kih stranaka i skupina 1842. - 1914., koja na preko 700 strana usustavljuje više od 150 stranačkih programskih spisa iz navedenog razdoblja s područja današnje Hrvatske (banska Hrvatska, Dalmacija, Istra) te susjednih zemalja sa snažnijom zastupljenošću hrvatske nacionalne zajednice (BiH, Bačka, Gradišće), ali i političkih organizacija Hrvata u sjevernoj i južnoj Americi, kao i političkih organizacija nacionalnih manjina s teritorija današnje Hrvatske (Srba, Talijana, Nijemaca, Židova).

Prva Hrvatska selja č ka kasa za zajmove i štednju na Širokom Brijegu po č ela je djelovati 2. velja č e 1910. Ä lanova je bilo 307, a do kraja prosinca 1910. imala je prometa 557 349 00 K. 80 Jedan od najzaslužnijih za osnivanje Hrvatskih selja č kih zadruga bio je fra Didak Bunti ć. 81 Na ovom mjestu bit ć e zanimljivo navesti dio dopisa u Narodnoj slobodi sa Širokoga Brijega o 20. godišnjoj skupštini Hrvatske selja č ke kase: U po č etku zamišljena samo kao jedno tijelo preko kojeg ć e novac kolati tj. da prima uloge na štednju i da podjeljuje svojim č lanovima kredite, sve to u malom opsegu, danas ta zadruga uz vršenje tih osnovnih poslova vrši i sve ostale poslove i može se mirne duše nazvati malom bankom, jer se svom godišnjem nov č anom prometu, po svojoj snazi i jakosti, može mjeriti sa kojom bilo bankom u provinciji.

U Mostaru je fra Dominik Mandi ć 1924. sa svojim suradnicima osnovao Hrvatsku katoli č ku štedionicu.83 Štedionica je neko vrijeme djelovala i u Širokom Brijegu.84 Iako je obe ć avala dobar razvoj, a poslije je, zbog politi č kih prilika samo životarila i kona č no nestala.85 Tržnica.

Tako vjernici na pune dvije stranice svjedo č e o uslišanim molitvama, po zagovoru kod nekih od 66 ubijenih hercegova č kih fratara.

Murti ć je tada imao osamnaest, a Kaštelan dvadeset godina, bili su pod velikim utjecajem europskoga modernizma i socijalisti č kih ideja; Murti ć je naginjao ekspresionizmu, Kaštelan nadrealizmu, što je o č ito i iz njihovih doprinosa ovoj zbirci.

No posezanje za primitivizmima i referencije na predcivilizacijske stadije likovne umjetnosti karakteristi č ni su postupci modernisti č kog izraza, od Picassa do njema č kih ekspresionista, na koje se Murti ć ovdje o č ito poziva.

Ponajprije zbog motiva gitare, Cigana i strasti, ali i utjecaja lokalne tradicije, povezanosti s prirodom, nadrealnih asocijacija, kao i hipertrofija koloristi č kih metafora: zeleno crno zeleno žuto crveno sneno ozelenjeno (str. 30).

Bazu elektroni č kih kopija predmeta koji nisu u vlasništvu našeg muzeja ne stvaramo budu ć i da svako korištenje gra đ e, bilo da je u vlasništvu drugih ustanova ili privatnih vlasnika, mora biti posebno odobreno.

Meðutim, 2. generacija je pokazala više umjetni č kih sposobnosti napravivši zanimljivije fotografije.

Nije dovoljno zaustaviti se samo na probleme ugro ž avanja ljudskoga dostojanstva u delikatnim fazama razvoja č ovjeka, kao što su po č etak i kraj ljudskoga ž ivota, a u kontekstu suvremenih bioeti č kih rasprava o poba č aju i eutanaziji, te ugro ž avanja ljudskoga dostojanstva posredovanjem geneti č kih manipulacija ljudskoga organizma, nego valja i ć i korak dalje i razmotriti č injeni č no stanje današnjega č ovje č anstva i me đ unarodnih tehni č kih, vojnih, politi č kih, ekonomskih, ekoloških, religijskih i moralnih odnosa.

Može li im se tolerirati (ne) namjerno kršenje eti č kih pravila i normi?

U sklopu studija posebna pozornost staviti ć e se na prakti č an rad ostvaren suradnjom s institucijama koje nude razli č ite zdravstveno - turisti č ke usluge, kao i mogu ć nost stjecanja specijalisti č kih znanja u inozemstvu.

Um shva ć a ono što je ljudski duh proizveo u formi religijskih predodžbi, esteti č kih predstavljanja i znanstvenih spoznaja, a ukoliko to č ini, sam se č ovjekov duh dalje obrazuje.

Tekstovi razli č itih opsega i publicisti č kih vrsta popra ć eni su likovnim prilozima Mirka Ili ć a, lidera kultne skupine strip-crta č a Novi kvadrat, a danas svjetski priznata dizajnera i ilustratora iz New Yorka koje je za ovu prigodu odabrao grafi č ki dizajner Dejan Krši ć.