Biletića (2002); Zvijezde nad Gočanom, roman Stjepana Vukušića (sunakladnik Čakavski sabor Žminj, Čakavska kuća, 2003) i dr. U sunakladništvu s Pučkim otvorenim učilištem grada Rovinja, IO DHK objavljuje Šoljanov zbornik, s radovima različitih autora, sudionika manifestacije Šoljanovih dana u Rovinju.

Svi su se složili da je i ovaj " Čakavski sabor " bio jedno lijepo druženje i još jedno bogatstvo stvaralaštva.

1971. se Čakavski sabor u javnom istupu suprotstavio uvođenju kategorije regionalnog izjašnjavanja za popis stanovništva 1971. godine, jer se među ostalim, " takvim okolnostima dopušta mogućnost da se u statistici krivo interpretira etnogenetička sinteza hrvatskog naroda. ". [ 2 ]

PRAZNIK NAŠEGA ZAJIKA Od petka 31. svibnja do nedjelje 02. lipnja trajao je 45. Čakavski sabor u Žminju.

" Čakavski sabor ", Grobnik - 08.10.2010.

Istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik, koji je, između ostalog, utemeljio uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977. godine te je pokretač i nakladničkog projekta antologijsko-enciklopedijskih domašaja Istru kroz stoljeća u kojoj je u kao glavni urednik potpisao 60 knjiga.

Ako danas dođete u Kanfanar, zaustavite se na mjesnom trgu, vidjet ćete na kući koja je najbliža crkvi kamenu ploču ispisanu riječima: " Hrvatskom preporoditelju Istre, Petru Studencu, podiže čakavski sabor. " Došao je za župnika u Kanfanar u vrlo važnoj etapi hrvatske povijesti.

Čakavski sabor je institucija koja je u drugoj polovici 20. st. provela niz kulturnih projekata.

Održan 45. Čakavski sabor u Žminju-VIDEO

Prvi izdavači bili su, uz Čakavski sabor, izdavačka poduzeća »Otokar Keršovani« iz Rijeke, Istarska naklada iz Pule i Edit iz Rijeke.

Njima su se u narednim kolima pridružili drugi izdavači i znan. ustanove, a od 9. kola izdavač je bio Čakavski sabor, dok su drugi postali suizdavači.

Organizatori događanja su DHK - Istarski ogranak Pula i Čakavski sabor - Katedra Žminj.

Knjižnica u Žminju započela je s djelovanjem 2002. godine nakon višegodišnjeg nastojanja i truda aktivista Čakavskog sabora i stanovnika čije su konkretne inicijative vezane za 1997. godinu kada Čakavski sabor seli svoje sjedište u Žminj.

Radi očuvanja i promicanja kulturno-povijesnog nasljeđa ovog kraja, posebice zbog valorizacije i unapređenja zavičajne kulture, 1993. je osnovano Društvo za povjesnicu Klana, koje se udružilo u Čakavski sabor Istre.

Godine 1969. osnovao je Čakavski sabor i bio njegov glavni tajnik do 1977. Zvane Črnja pisao je kulturnopovijesne eseje te poeziju i prozu inspirirane Istrom, njezinim čakavskim idiomom i hrvatskom poviješću (' Kulturna historija Hrvatske ' 1964., ' Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen ' 1966., ' Hrvatski Don Kihoti ' 1971., ' Bezak na tovare ' 1976.).

Čakavski sabor organiziran je kao svojevrstan model samoupravnoga kulturnog projekta s elementima i obilježjima udruge građana, suprotstavljajući se unitarnim tendencijama, stavljajući u prvi plan reafirmaciju i revitalizaciju osobitosti čakavskoga govornog područja te potičući djelatnost i kreativnost na područjima kulture, stvaralaštva i znanosti.

Na tim se idejama i odrednicama temeljilo osnivanje katedara Čakavskoga sabora kao organizacijskog oblika djelovanja, pa Čakavski sabor danas djeluje kao svojevrsna udruga svojih katedara. [ 1 ]

Manifestacija je usmjerena na očuvanje tradicije, a pokrenuo ju je Čakavski sabor u sklopu obnove i revitalizacije Huma kao jedan u nizu tradicijskih sadržaja ovog drevnog glagoljaškog središta.

Tisuću besplatnih primjeraka knjige financirali su Čakavski sabor i Općina Žminj.

Istra kroz stoljeća, biblioteka koju je 1979. pokrenuo Čakavski sabor s drugim izdavačima.

Podsjetio je na utemeljenje Čakavskoga sabora i ulogu Zvane Črnje u njegovu osnivanju te ocijenio kako je političko pokroviteljstvo ljudi iz tadašnjega Hrvatskog sabora sačuvalo Čakavski sabor.

Napomenuo je kako su knjige koje su iz Zagreba donijeli u Čakavski sabor uništene nakon pada Proljeća te dodao kako se splitski ogranak Matice hrvatske sačuvao preimenovavši se u Čakavski sabor.

Hrvatsko pjesništvo od sedamdesetih godina 20. stoljeća nadalje doživjelo je obnovu dijalektalnoga pjesništva, kajkavskoga i čakavskoga, koja je obnova bila usko vezana za osnivanje časopisa »Kaj« te institucije Čakavski sabor i požrtvovana rada Črnjina.

Objavio je četrdesetak knjiga, među kojima i: " Tu i tamo nedjelja " (pjesme, Čakavski sabor, Pula 1976), " Obale, masline i trgovi " (pripovijesti, Istarska naklada, Pula 1980), " Libar od vrimena " (pjesme, Izdavački centar Rijeka, 1984), " Jadranske pjesme " (Istarska naklada, Pula 1984), " Pula sa starih razglednica " (monografija, Sportska tribina, Zagreb 1988), " Čovik na tin svitu " (pjesme, Istarska književna kolonija Grozd, Pula 1990), " Burrra " (slikovnica, Reprezent, Buzet 1997), " Jingle Joyce " (pjesme, Izdavački centar Rijeka, 2002), Desk: eseji, feljtoni i drugi članci (Istarski ogranak DHK, Pula 2005).

Od prvih dana utemeljenja uključen je u Čakavski sabor, i aktivno djeluje u radu tijela i katedri ČS, na raznim dužnostima, uz Zvanu Črnju kao jedan od njegovih bliskih suradnika - sve do Črnjine smrti, te Josipa Bratulića, Josipa Diminića, Marijana Kalčića, Aleksu Ladavca, Ivu Rudana, Petra Strčića, Ferda Tončinića, Marka i Slavka Zlatića, i mnoge druge.

S talijanskoga preveo roman Bolji život Fulvija Tomizze (Čakavski sabor i dr., Pula - Rijeka 1980) i dokumentarnu knjigu Izbrisani identitet Paola Parovela (Pazin i dr. 1993).

Djela: Priko Učke (poezija, eseji, putopisi, zapisi), Istra kroz stoljeća, II. kolo, knj. 12., Čakavski sabor i dr., Pula - Rijeka 1980., Sik (pjesme), Otokar Keršovani, Rijeka 1980., ' Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman), Globus, Zagreb 1983. [ i. e. 1982 ], ' Riva i druži ili, caco su nassa dizza (roman; drugo, izmijenjeno izd.), Istarska naklada, Pula 1984., Haluj ili Sunce je ditesino zlatno (roman), Istarska naklada, Pula 1986. (svezak sadrži i scensku igru Politeama ili lokalno-globalni patatrac), Sliparija (roman), Jugoart, Zagreb 1986., Snovid (roman), Naprijed, Zagreb 1987., Istragram: štorije i uganke (kratke priče), Areagrafika, Zagreb, 2000., Sliparija (obnovljeno), Istra kroz stoljeća, Pula, 2004., Cha for kids, Školska knjiga, Zagreb, 2004., La Triestina (roman), Rijeka, 2006., Kvarnerski otočni lucidar, Dom i svijet, Zagreb, 2006.

Iako su učinjene protupravne radnje, i Čakavski sabor i Književni krug odigrali su važnu ulogu jer su nastavili snažnu izdavačku djelatnost, a časopis Mogućnosti nikada nije prestao izlaziti, za razliku od svih drugih časopisa Matice hrvatske i njezinih ogranaka.

Ni ta reformirana i reorganizirana Matica nije bila duga vijeka, ni Živko Jeličić nije ju mogao spasiti od prigovora kako u Splitu može? U prosincu 1973. Ogranak se formalno gasi, ali ga se ne briše iz registra, ostaju zaposlenici, žiroračun i općinska potpora, a u prostorije ulazi Čakavski sabor, udruga koja nikada nije pravno utemeljena ni kao udruga građana ni kao OUR, a prema svojim pravnim aktima područje djelovanja bila joj je Istarskoriječka regija Zajednica općina Rijeka?

Zbog nereguliranog pravnog statusa, Čakavski sabor prestaje postojati 1979., kada se osniva Književni krug, i tek tada prestaju važiti pečati MH i gase se njezini računi.