Na samome kraju koncerta Čaldarović je odsvirao Suitu Andaluzija kubanskoga pijanista i skladatelja Ernesta Lecuonea.

U pretplati je i nastup gudačkog kvarteta Porin u veljači, slijedi korizmeni koncert Ars longa vita brevic u katedrali, u pretplati je koncert Hrvatskog baroknog ansambla, slijedi izvan pretplate koncert dua Čaldarović-Novinc, u svibnju Trio Orlando.

U četvrtak, 9. kolovoza u sklopu 37. Osorskih glazbenih večeri pijanistički recital održao je Srđan Čaldarović.

Ta dva mladenačka djela, koja su izveli pijanist Srđan Čaldarović i Zagrebački puhački ansambl, otkrila su iznimni talent mladoga skladatelja, koji je poslije razvio punu raskoš u Tri pjesme na liriku Drage Gervaisa (1955, 1977) i u Čarobnoj fruli za flautu (piccolo) i udaraljke (1988).

Zbog toga bi sve odluke na razini manjih teritorijalnih jedinica morale biti praćene i odgovarajućim stupnjem pravne i financijske samostalnosti, koja bi osiguravala provođenje donesenih odluka. »piše Ognjen Čaldarović, a isto vrijedi i u slučaju M. K. A.

Nadežda Čačinović i Ognjen Čaldarović prezentirajukulturne osobe velikog profesionalnog i životnog iskustva.

Prvog dana kongresa održana je Izborna skupština Hrvatskog sociološkog društva na kojoj je za novog Predsjednika izabran prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović.

Da ne nabrajamo dalje, noćas je urbani sociolog i sveučilišni profesor dr. Ognjen Čaldarović u odličnom " Petom danu " spasio rijeku Savu i njene ribe, veslače, trkače, hodače i bicikliste od nanovo pomahnitale SDP-ove vlade na čelu s Gazimirom Čačićem.

Prof. Čaldarović je blago, pametno, simpatično i neoborivo, onako kako jedino stručnjaci mogu, u prah i pepeo pretvorio prijedlog SDP-ove vlade da se upropasti otprilike 4 milijuna četvornih metara zelene trave i riječne vode, što se nalaze usred Zagreba.

Na stranicama kongresa objavljena je lista predavača, među kojima je i hrvatska heraldičarka Dubravka Peić Čaldarović s predavanjem: Heraldry at the Edge of Science: Thesis about the Meaning of the Croatian chequy Shield.

Urbani sociolog dr. Ognjen Čaldarović u odličnom ' Petom danu ' spasio rijeku Savu i njene ribe, veslače, trkače, hodače i bicikliste od nanovo pomahnitale SDP-ove vlade na čelu s Gazimirom Čačićem

O novoj knjizi mr. sc. Peić Čaldarović i akademika Stančića pisali smo u posljednjem broju, a ovdje donosimo izabrane dijelove o jednoj zanimljivoj temi, koja je do sada često bila zanemarivana.

Na njegovoj pripremi sudjelovao je velik broj naših znanstvenika i stručnih suradnika iz područja sociologije, odnosno u prevođenju rječnika za hrvatsko izdanje sudjelovali su: Jadranka Čačić-Kumpes, Benjamin Čulig, Snježana Delalić (koja je i glavna urednica), Mirjana Banda, Neven Dužanec, Goran Goldberger, Višeslav Kirinić, Sven Marcelić, Đurđa Mikulić, Belmondo Miliša, Dunja Potočnik, Tamara Slišković, Dinko Telećan, Paulina Tomić, Tanja Vučković i Krunoslav Vukelić, a uređenju su savjetima, sugestijama i prijedlozima pomogli i stručni savjetnici: Ognjen Čaldarović, Benjamin Čulig, Rade Kalanj i Vjeran Katunarić.

Srđan Filip Čaldarović odabrao je zanimljiv program različitih stilova, sastavljen prema vlastitim afinitetima, a taj je lijep, raznolik i zahtjevan program izveo vrlo studiozno i stilski uvjerljivo.

Ognjen Čaldarević ne postoji, ali postoji Ognjen Čaldarović - dr. sc. društvenih znanosti

Čačinovićka baš i nije nešto (iako je žena ful obrazovana itd.) ali fuflja tak da ju pol ne razumiješ, itd. dr. Ognjen Čaldarović uvijek na razini, fin, argumentiran, smiren... čovjek od formata..

Djelo je svakako izvorno s obzirom na njegov doprinos razvoju socijalne ekologije kao discipline koja objedinjuje niz interdisciplinarnih područja znanosti koje sudjeluju u proučavanju fenomena kojima se bavi socijalne ekologija. (Prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović)

Ognjen Čaldarović redoviti je profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje dugi niz godina predaje sociologiju grada, a bavi se i područjima suvremenih socioloških teorija, sociologije rizika i sociologije vremena.

Njegovi učenici su Peđa Mužijević, Katarina Krpan, Srđan Čaldarović, Lana Genc, Martina Filjak, Maksim Mrvica, Bruno Vlahek i mnogi drugi.

U ovaj Odbor su, uz arhitekta Hržića, inicijalno imenovani još i kolege Bojan Bilić, Ognjen Čaldarović, Maja Furlan-Zimmermann i Željka Jurković, a Odbor će u ovih mjesec dana, djelujući nezavisno, odlučiti i o svom proširenju.

Na kraju prikaza njihovih rezultata, izdvojit ćemo i neke zanimljive zaključke iz izvještaja za 2008. godinu, prema kojima nalazi dviju empirijskih faza ovog projekta sugeriraju tri glavne dimenzije stručne percepcije fenomenologije korupcije u Hrvatskoj: prva je sumnja u postojanje prave političke volje za borbu protiv korupcije, druga je percepcija kulturalnih generatora korupcije i treća je dimenzija (HMC) kojom označavaju fenomen u kojem se akteri usredotočavaju na udaljenu korupciju i kritični su prema korupciji u drugim sektorima ili grupama, ali imaju tendenciju zanemarivanja kada je riječ o korupciji unutar svoje vlastite ustanove ili društvene grupe (Čaldarović i dr., 2009., 16 - 17).

U prvoj dimenziji vladine mjere, kampanje i strategije se procjenjuju kao namjenjene donositeljima odluka u EU, a prema Čaldaroviću i dr., u njezinom izražavanju su najglasniji predstavnici medija i civilnog društva, dok je, najdosljednije povjerenje u nacionalne antikorupcijske strategije uočeno kod predstavnika policije i pravnog sustava (Čaldarović i dr., 2009., 16).

Prema drugoj dimenziji važna je socio-kulturna povijest korupcije, odnosno istaknuto je da je korupcija u Hrvatskoj njen lokalni jezik, te da se korupcija ne može ispravno razumjeti bez uzimanja u obzir kulturnog nasljeđa bivšeg socijalističkog režima: ustrajnosti na tradicionalnom nepotizmu, vjernosti lokalnoj zajednici, oslanjanjem na osobne mreže i međusobne obveze, kao i tranzicijskom kontekstu od 1990., potom oružanom sukobu od 1991. 1995.), brzoj privatizaciji, povećanju nejednakosti, autoritarnom političkom klijentelizmu itd., a od strane stručnjaka, oba razdoblja se vide kao ključna za oblikovanje specifičnih kulturnih navika i strukturnih faktora koji reproduciraju korupciju na različitim društvenim razinama (Čaldarović i dr., 2009., 16).

Treća dimenzija odnosi se na usredotočenost i kritičnost aktera prema udaljenoj korupciji, ali zanemarivanje korupcije unutar svoje vlastite ustanove ili društvene grupe za što autori navode objašnjenja, a izdvojit ćemo dva: prvo, mogućnost neadekvatnog razumijevanja što čini korupciju, a posebno u pogledu sukoba interesa i zloupotreba javnih ovlasti, i druga je mogućnost da je takvo zanemarivanje korupcije unutar vlastite ustanove posljedica strateškog djelovanja zaštite vlastitog ugleda, i ugleda svoje ustanove prikrivanjem korumpiranog ponašanja bliskog suradnika (Čaldarović i dr., 2009., 17).

Pri tom ne treba posebno objašnjavati da su navedene dimenzije percepcije korupcije, a posebno rašireno nevjerovanje u postojanje političke volje za borbu protiv korupcije, te zanemarivanje korupcije unutar svoje vlastite ustanove ili društvene grupe ujedno i prepreka za koordiniranu i učinkovitu borbu protiv korupcije (Čaldarović i dr., 2009., 19).

Tribinu će voditi Borislav Doklestić, d. i. a. urbanist, Jasmina Sirovec Vanić, d. i. a. urbanistica, i Ognjen Čaldarović, prof. sociolog.

predsjednik Uprave Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autori knjige mr. sc. Dubravka Peić Čaldarović i akademik Nikša Stančić, recenzenti prof. dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol i prof. dr. sc. Neven Budak te urednica knjige Ivona Savić.

Hrvatsku će tako ovaj put predstavljati dr. Ivan Mirnik s radom " The Order of the Dragon as reflected in Hungarian and Croatian Heraldry " te mr. Dubravka Peić-Čaldarović s radom " Modifications of Croatian State Heraldry during the 20 th century ".

S nama će biti gosti koji imaju dugogodišnje iskustvo iz područja urbanizma i razvoja: Ognjen Čaldarović, urbani sociolog i predstavnik Zavoda za obnovu Dubrovnika; Ivo Šimunović, urbani ekonomist; Antonije Đukić, geograf i predstavnik Zavoda za obnovu Dubrovnika, uz podršku moderatora Sente Jerković ", stoji u pozivu.

Da, a najjasnije se slična programsko-uređivačka koncepcija Kola očitovala u razdoblju od 1963. (kada je časopis obnovljen upravo s podnaslovom »časopis za književnost, umjetnost i kulturu«) pa sve do zabrane Matice hrvatske 1971. U tom, rekao bih, zlatnom razdoblju u dugovječnoj povjesnici Kola tiskano je u devet godina čak 88 svezaka časopisa, a uređivali su ga redom istaknuti hrvatski intelektualci i književnici Vlatko Pavletić, Saša Vereš, Mladen Čaldarović, Milivoj Slaviček, Miroslav Vaupotić i Igor Zidić.