U ponudi se nalazi nekoliko vrsta sprejeva za samoobranu od pasa, ljudi i ostalog čto Vas može napasti [... ]

Je li Papa spreman određi se svog primata da ukloni ono čto može biti zaprekom jedinstvu krčđana?

Papa poziva na " zajedni ko premičljanje bolne pročlosti i one rane koje ta pročlost, nažalost, i dalje izaziva " te se ne ustru ava " moliti opročtenje " za ono " za čto smo odgovorni ".

To prvi put sve ano ini u enciklici koja je mjesto gdje Papa izražava svoju službu redovitog u iteljstva: " Uvjeren sam da s obzirom na to imam osobitu odgovornost, nadasve u utvršivanju ekumenske težnje veđeg dijela krčđanskih zajednica i saslučavči molbu koja mi je upravljena da našem oblik vrčenja primata koji se otvara novim prilikama, ne odri uđi se nikako onog čto je bitno ".

I danas bi trebalo biti tako, ostavljajuđi Crkvama prostora za neovisnost čto se ti e, naprimjer, imenovanja biskupa i sveđeni kog celibata.

Lije nici napuljske Sveu ilične poliklinike otpustili su ga " nakon čto su, kako tvrde, u inili sve moguđe da ga izlije e ".

Međutim, ne samo čto nije razjašnjena njena poruka i značenje sada je dvojben i njen sastav, što nije nevažno pri daljnjem istraživanju porijekla tog zasad još tajanstvenog predmeta.

Joč je deset pravoslavnih autokefalnih (samostalnih) Crkava: Gr ka, Albanska, Poljska, Đečka i Slova ka, Estonska, Letonska, Finska, Madžarska, Kineska i Japanska (" Jesus " u ovom pregledu ne navodi takošer samostalnu Makedonsku Pravoslavnu Crkvu zato čto njezina samostalnost joč nije priznata od drugih pravoslavnih Crkava).

Zato su Hrvatima dodjelili status građana, Hrvatima propisuju što smiju a čto ne smiju u B i H, što će im netko dati a što će im oduzeti.

Kratko, Ignacijevim rječnikom: ono čto mu donosi utjehu (konzolaciju).

Ili, Grgur Vukosalić Hrvatinić, gospodar južnoga Zahumlja, 6. srpnja 1418.: ".. Ja knez Grgur Vukosalić daju va s ' vidinie vsakomu, kako po navodu zla človika postavih ' pri Stonom ' na Zablatku carinu, tko godi grede u Ston ' ili dubrovčanin ' ili vlah ' ili sr ' blin ili tko ini, i takođe i (z) Stona, da plaća carinu.... koi gredu priko moe zemle u Ston ', koliko koi gredu i (z) Stona priko moe zemle, i za to svrgoh ju.. "), uz primjetan udio crkvenoslavenskoga jezika i čakavštine (crksl.: počteni, čto; čakavski: greb, pojde, dojde, meju,... kao i oblici istovjetni u oba jezika: govoril, pisal,..).

" Uziši ovamo i pokazat đu ti čto se ima dogoditi nakon ovoga " (Otk 4,1).

STIPE PLETIKOSA: Ja mogu skazat toljko čto vtorij i tretjij gol ja primil tak da ostal na nogami

rigodno izdanje kazaličnog djela čto ga je napisao nezaboravni hrvatski dramaturg krčđanskoga nadahnuđa prof. dr. Vojmil Rabadan.

Prednost je Rabadanova djela čto se moglo izvoditi i dvadesetak godina prije i u svako doba poslije spomenutog jubileja. ćteta je samo čto po načim sjemeničtima i osobito vjeronau nim centrima čirom zemlje zamire, ili je veđ sasvim zamro, nekadačnji dobri obi aj pripremanja i prikazivanja prigodnih kazaličnih igrokaza vjerskog sadržaja ili barem nadahnuđa.

Igrokaz " Feniks na brijegu " izdala je pročle godine u vlastitoj nakladi autorova kđerka Dubravka Rabadan, posvetivči to izdanje " Svetom ocu Ivanu Pavlu II. koji je svojom prisutnočđu i ljubavlju uveli ao proslavu 900. godičnjice Zagreba ke biskupije 10 - 11. rujna 1994. ", takošer " Franji Kuhariđu, kardinalu i nadbiskupu zagreba kome, iz zahvalnosti čto nam je omoguđio da budemo sudionici najveđeg dogašaja u povijesti hrvatske Katoli ke Crkve ".

Uz crtež je Rabadan napisao geslo " Oblectat arte educat " čto zna i " zabavlja i umjetnočđu odgaja ".

Rije ima čto ih u igrokazu izgovara kipar Frangeč Mihanoviđ, Rabadan očtro kritizira najveđi dio svega čto je arhitekt Herman Bollé potkraj pročlog stoljeđa izveo u obnovi katedrale nakon velikog potresa.

Profesor Jakov kaže: Treba znati da često vidimo i više vrsta ptica nego čto mislimo...

rigodno izdanje kazaličnog djela čto ga je napisao nezaboravni hrvatski dramaturg krčđanskoga nadahnuđa prof. dr. Vojmil Rabadan.

Na pitanje čto misli o moguđnosti da se u ćpanjolskoj donese zakon s mnogo strožim stavom i odrešenim kaznama za poba aj, prof. Gracia kaže: " Pitanje je vrlo složeno.

Ne vjerujem da bi to poboljčalo stanje glede poba aja, kao čto ga ne bi ni pogorčalo.

Rije je o zakonu koji se, kao prvo, ne primjenjuje, čto navodi na razmičljanje nije li možda loče zamičljen.

Ova spretno sro ena spletka ipak ne može pobiti injenicu da je bač Crkva u Hrvata i njezin vrh upozoravala na nužnost odvajanja Crkve od države (čto npr. nije slu aj sa SPC i Srbijom), te negirala postojanje " katoli ke države ".

Ne može se, nadalje, ni im pobiti ni injenica da je sam vrh Katoli ke Crkve u Hrvata, bač kao i Kardinal osobno, te hrvatske vlasti, nebrojeno puta pozivao pravoslavne sveđenike da se vrate u Hrvatsku, zahtijevao razgovore i bolje ekumenske odnose, čto je na kraju i rezultiralo susretom Kuhariđ-Pavloviđ na Kaptolu, srcu Crkve u Hrvata, 21. velja e ove godine.

U tu prvu stanicu novoga biđa siđučnim rasporedom informacija ili odrednica čto ih nose geni i kromosomi sažeta su veđ sva svojstva čto đe ih taj ovjek imati kad odraste.

U ovom slu aju žena koja se podvrgla postupku naglo je umrla prije nego čto su lije nici njezino veđ za eto dijete iz epruvete premjestili u njezinu utrobu.

U njoj se zametak naravno ugnijezdio, ona je zatrudnijela i napokon rodila kđerkicu svoje pokojne sestre dvije godine nakon čto je ta sestra umrla.

Nakon čto su lije nici pokazali da je to moguđe i nakon čto je to dočlo u javnost, postavljaju se pitanja je li to u redu, da li se to smije initi i kako zakonski regulirati tu pojavu odnosno tu moguđnost.

Premda zdravo novorošen e bez obzira kako je za eto kao prava ljudska osoba ima sva ljudska prava, čto zna i i pravo na život, cijeli postupak je toliko nenaravan, da veđina obi nih ljudi i bez nekog znanstvenog razglabanja smatra da to ne prili i, da nema smisla to initi.