Čudotvorni kip zbog osmanlijske opasnosti bijaše zazidan u zidu bistričke crkve, a njegovim kasnijim pronalaskom kult se brzo širio zbog čudotvornih ozdravljenja i postao štovan u cijelom hrvatskom narodu.

Bilo je to 1855. godine i tada su se Pažani zavjetovali kako će za svaki blagdan Velike Gospe čudotvorni kip u svečanoj procesiji, uz molitvu i pokoru, donositi u Zbornu crkvu u Pagu, a za Malu Gospu ga vraćati u svetište u kojem se nalazi od 13. stoljeća.

Posljednjih je godina, uz brojne manje radove obnovljeno i krovište, restauriran čudotvorni kip Majke Božje Gorske, obnovljene su i elektrificirane orgulje, restaurirane su i oltarne slike s dva pomoćna oltara, a sada je u restauratorskim radovima i propovjedaonica.

Na molbu pok. biskupa Marka Culeja, prvog varaždinskog biskupa, uršulinke premještaju čudotvorni kip Majke Milosti u crkvu.

Nakon razgleda nastavak putovanja do marijanskog svetišta Svatá Hora gdje se nalazi čudotvorni kip Djevice Marije s Isusom.

Mađarski ljubazni domaćini gostima su pokazali župnu crkvu koja se renovira i u kojoj se nalazi grob Juraja Osterhubera, Franjevačku crkvu i čudotvorni kip Majke Božje te kapelicu na imanju Nyirlaki u kojoj su pokopani članovi obitelji Osterhuber i Taranyi.

U crkvi svetišta iznimno je vrijedan čudotvorni kip Majke Božje, koji se nalazi na glavnom oltaru.

Nakon sv. mise veliki broj hodočasnika uputio se u obilazak oltara na kojem se nalazi čudotvorni kip.

Godine 1545. oko tog kaštela bila je bitka s Turcima, a to je vrijeme kad čudotvorni kip majke Božje prenose iz kapela sv. Vida na Vinskom Vrhu u Mariju Bistricu, da ne padne u ruke Turcima.

Zagrebački nadbiskup Antun Bauer okrunio je čudotvorni kip Majke Božje Bistričke dvjema jubilejskim zlatnim krunama.

Ta zavjetna svetkovina okuplja tisuće vjernika koji se utječu Marijinom zagovoru i časte njen čudotvorni kip koji je nakon mise u velikoj procesiji predvođenoj biskupom i svećenicima prošao ulicama tog gradskog predjela. U životu je najteže prihvatiti i usvojiti istinu da Bog za izgradnju našeg dobra ne drži važnim samo ono što smatramo korisnim, nego i ono što smatramo da nam je štetno.

On je u svojem pozdravnom govoru spomenuo povijest župe, čudotvorni kip Djevice Marije, opisao samu unutrašnjost crkve kao i cijeli podravski kraj.

Od kulturnih i turističkih spomenika u gradu svakako valja izdvojiti crkvu Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu, izgrađenu tijekom druge polovice 18. stoljeća U crkvi je smješten Marijin čudotvorni kip kome su mještani pripisivali mnoga čudotvorna ozdravljenja.

Čudotvorni kip Majke Božje od Staroga grada u Zbornoj crkvi u Pagu ostaje do blagdana Male Gospe 8. rujna, kada se opet u svečanoj procesiji vraća u crkvu Sv. Marije u Starom gradu.

Čudotvorni kip Majke Božje od Staroga grada u Zbornoj crkvi u Pagu ostaje do blagdana Male Gospe 8. rujna

Čudotvorni kip Majke Božje na glavnom oltaru barokno je djelo, a potječe iz 16. stoljeća.

Nakon sv. mise Marijanskom ulicom u procesiji čudotvorni kip Majke Božje Molvarske prenešen je u župnu crkvu Marijina Uznesenja gdje je središnje euharistijsko slavlje predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak uz asistenciju fra Miljenka Hontića, virovskog dekanata preč.

Zajedničkom molitvom uz čudotvorni kip Majke Božje Molvarske završio je sakralni dio a započeo svjetovni uz ukusno spravljeni lovački gulaš.

Kada su Turci 1545. godine provalili nedaleko Vinskog Vrha, tadašnji župnik je čudotvorni kip Majke Božje zakopao u župnoj crkvi pod korom, kako bi ga spasio od propasti.

Paški nadžupnik i kanonik Sv. Stošije don Srećko Frka Petešić se pridružio predavanju te je rekao kako paški vjernici ove godine slave 150 godina procesije kojom se čudotvorni kip Majke Božje iz Starog grada donosi u Pag.

Glasoviti i poznati čudotvorni kip Marije sa djetetom donešen je iz prekodravskog samostana Sv. Elizabete, a donijeli su ga franjevci.

Godine 1935., zagrebački je nadbiskup Antun Bauer okrunio u Mariji Bistrici, čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju, kraljicom Hrvata.

U središtu grada se nalazi župna crkva sv. Anselma (6. - 18. st.), nekadašnja prva katedrala u Hrvata, u kojoj se čuva čudotvorni kip Gospe od Zečeva.

Relikvijar Svetog Trna iz 1435. najvrednije je umjetničko djelo zlatarskog obrta cvjetne gotike koje čuva benediktinska riznica u Pagu, te je uz čudotvorni kip Majke Božje od Staroga grada i čudotvorno raspelo iz crkvice Sv. Ante Opata u Starome gradu najvažnija paška svetinja.

Josip Šango nosio je križ, sliku s likom Bogorodice nosile su Josipa Skoblar i Katarina Antonela Mustać, barjake Tomislav Kršlović, Ivan Begonja i Filip Kolanović, dok su drveni čudotvorni kip ukrašen zavjetnim darovima pronijeli Ante Begonja, Krešimir Grbić, Luka Jurkin i Tomislav Grbić.

Današnja kapela pokraj groblja u kojoj se čuva čudotvorni kip Majke Božje Molvarske (1900. g.) i velebna župna crkva Marijina Uznesenja (1962. g.) najvažniji su sakralni spomenici ovog kraja.

Čudotvorni kip Majke Božje Drnovečke koji se nalazi u starodrevnoj crkvi Marijina Uznesenja u Zagrebu u Stenjevcu, potječe iz 15. stoljeća.

Uz protjerivanje Turaka nastale su u narodu mnoge legende vezane uz čudotvorni kip.

Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio Majku Božju Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. 15. kolovoza 1971. održan je u Mariji Bistrici XIII.

Bistrička župa, koja je prvotno bila posvećena sv. Petru i Pavlu, spominje se prvi put u popisu župa zagrebačke biskupije godine 1334. Od XVI. stoljeća povijest župe sve više obilježava čudotvorni kip Majke Božje Bistričke.