Starješine (tu ubrajam babu s brčinama koje konkuriraju samom pojmu riječi brčina, zatim đede s trideset i jednom hodalicom te neka šukun-spolnoneidentificirana osoba koja je valjda sišla s Noine arke) su u međuvremenu sjedili pred trošnom kućicom i kurili cigare.

Danas, nakon što smo odvukli ono jadno mače kod babe i sjeli na taracu da udahnemo bokun svježeg zraka, nakon što me đede odvuko do drvarnice da vidim koliko drva čeka svoje sagorijevanje (dok se ja, kao, bojim da neće biti drva za praviti pizzu i burek ispod peke, moš si mislit) i nakon što sam po petstoti put odgovorio da NEĆU ništa piti, čuli smo hitnu...

Dragi đede je odmah spremno pojurio posuditi mi i čak mi rekao da mu i ne moram vraćati, što sam, naravno, odbio, jer ne dolazi u obzir...

Đede već dosta dugo navaljuje da idem na repeticije kod neke žene koju on odnekle pozna...

Tako da moram nekako izbjeći tu ženu ali kako je krenulo, đede će to ugovoriti bez mog znanja.

No moj pametni đede je već odavno ugradio u podrum (gdje mu je i radiona) još jedan zahod, tako da ne mora trčati iz podruma u kuću kad mu dođe, je li, nužda.

U međuvremenu, đede i pater familias pokušavaju pronaći zajedničku valnu duljinu te što je najvažnije, da budu u fazi jer inače neće obaviti ništa od NJIHOVA zacrtanog posla.

priča livanjski đed svoim unucima mi livanjci stadošmo pred turke.... izvukošmo sablje manje nas je al smo hrabri poče bitka a ja cap-cap.... po turcima al.... nadvladaše nas.... više ih je bilo i ondak pola odmah posjekoše a pola silovaše znači đede... tebe silovali turci jok... ne budali djete... meni odsjekoše glavu među prvima

Naravno da đede ne da upalit klimu jer to troši.

Đede je navalio da idemo roštiljat kod njega.

Đede je već sredio pristup crime sceneu prije nekoliko dana pa nije bilo teško pateru da ustanovi kako i zašto je došlo do revolta.

Maloprije sam si skuhao džezvu prave kave (nikakva lezbača, kako moj đede zove instant kavu tipa Nescafe, ne znam zašto) koja je toliko jaka da budi mrtvog konja na trideset metara udaljenosti.

Da bi ga uplašila, prodavačica strogo viknu: " Ej, đede, šta ti to radiš? " " Ta sinko tražim ga, al ' je vrckav pa ga ne mogu uvatit. " Tad je đed Marijan imao 81 godinu.

eto... jučer smo ja (magarac), burajz, otac i deda otišli malo u selo van... (ipak je subota jebiga) da gledamo lijepe djevojke koje će nam jednog dana otac odabrat za žene... i tako mi malo popili domaće rakijice... da otac skupi hrabrosti prič djevojkama i nas četvero lagano čagamo na trgu u selu... prišla jedna prava pica, rumena, debela... sa pletenicama... došla do mog burajza uvati ga za jaja... ovaj joj se nasmješi ali izgleda da mu se i nije nešto svidjela jer pica je otišla sa masnicom ispod oka (takav je običaj... pokazat djevojci da ti nije stalo do nje udrcem u oko, čelo, arkadu, zube, vaginu ili nos.. nije mjesto bitno.. bitno je da je iz petinih žila). eh.. što volim običaje na svom selu.. mislim... jebiga, nemožete se drugačije odbranit od nasrtaja pičaka željnih kurca... znate i sami kako je u hrvatskim selima gdje mladih žena jednostavno ima pretjerano puno, jer nijedna ne želi otić studirat u grad, nego se posveti kiseljenju mljeka i drobljenju kukuruza da se piliči nebi zagrcnuli. dobro, udaljio sam se previše s teme... dakle, nas četvero čagamo onako u mjestu i onako brzo nogama radimo.... oko vatre... pa ono malo OPSA SA... pičke okolo cijuču JU JU JU... i svi skačemo čili, vedri i veseli... dođe nova pička... ovaj puta ošla do moge đede.. on jebiga zauzet spolovilom moje babe pa zamračio i nabio joj štaku u čvalje da joj je izašo na jedno prosto mjesto i izgledalo je kao da više nije curica (hi hi hi... deda je baš " lood ")... i eto.. konačno došla cura i do mene... ali jebeno mršava, sa nekim čudnim bojama na noktima (definitivno to nije bila prirodna boja noktiju)... nešto kao da je crveno... ali nije mi se učinilo da je boja cikle.. ne znam ni sam više... zamastila oči nekim ugljenom... ma užas.. sise ogromne a ona mršavica... jebeno sam se skoro izrigao... mislim da je čak bila plavuša... pogledam joj nogice, kad ono ni dlačice... sad se ja zapito " jel to uopće žena ili lutka? "... uzmem dedinu čakiju i zabijem joj duboko u desni guz... tada sam shvaio da je ipak bila živo biće... ključna riječ je BILA.... i ništa... mi nastavljamo sa čagom i EVO NJE.... znate, u našem selu je običaj da ti pica donese pecivo da bi time osvojila tvoje tvrdo srce... kad sam ja vidio to pecivo, te rumene debele obraze... te dlakave noge... te malene brčiće koji se me gledali ispod njenog dihala... i iznad njenog dihala.. zavisi jel diše na usta ili nos... obrve prave, spojene.. debele... pjegice na obrazima... čerape navučene do koljena (onakve debele kakve i meni baba štrika... samo duže malo)... nacandurena dukatima oko vrata...

Đede je inzistirao roštiljem za ručak, baba je pitala jesam li kupio Mišku zaručnički prsten, poslije me poslala da ga pođem presvuć i da se otuširam s njim...??

Bili smo kod babe jer je đede odlučio polomit dio potoka kako bi uglavio neku betonsku cjevčugu unutri, razlozi poznati jedino i isključivo njemu...

Ali baba i đede su bili u paničnom strahu da će ih Miško pokrasti...

A ti eukaliptisiču terajjjjjjjjjjjjjjj breeeeeeeee lip ti je nick TRI EUKALIPTUSA ahaaaa ti ti voliš da te žeže? Ti znaš šta je takujin? A i more bit jerbo kad je grmilo ti si bia u " JORGAN REVOLUCIJI " naravno U POSTEJI, zaista aktivan ili ti je prrko đede sredilo pa otra u švajcarsku, a? Ako ništa neznaš, šutiiiiiiiiiiii i davi se i guši u svom tupilu i neznanju, mraku idiotizma a ONO NAŠE SVETO NE DIRAJ

Lipi đede jedinohrvatska, ako ti nije doša u posjetu pokojni psihijatar Aloysius (Alois) Alzheimer iz Njemačke, onda te lipo molim da paziš na svoje ispade.

Đede se ubio sa stola dok je gletovo plafon (i pao leđima preko stolice).

Nadam se da ne donosim nesreću ljudima, pogotovo zato što sam nekidan sanjao kako je đede umro.

Vojislava Kecmanovića-Đede br. 18. Sledeće noći muslimanska policija upala je u stan porodice Bošković i izvršila pretres navodno tražeći oružje.

Evo dok ovo pišem čuju se sirene po magistrali, nekud jure vatrogasci i hitna, mora da je koju babu drmlo srce kad je vidila da joj se unuci otkrio GLEŽANJ na plaži pa je prdnula u logorsku vatru i zapalila obližnji bor koji je eksplodirao jer se đede na njega ispišo nakon što je popio litru rakije kad je sazno da mu je unuk doveo DEČKA na zabavu

Zbog povećanja preživača, đede je odlučio uz sarmu i zapalit vatru.

A kad je radna akcija afinamente finula bez većih gubitaka (za razliku od onda kada smo pomicali barku i kada je đede odlučio već spomenuti ploveći objekat nasukat na moj nevješto istureni desni palac od noge), baba je iz dubinskog iskopala komad deadfrozen sladoleda i dala tetki da se igra Isusa jer je nas bilo milijardu, a sladoleda samo litra...

Ja mu govorim: ' Đede, nismo mi četnici pa da smo došli ovdje klat '.

Nadam se da daljnje navođenje na pravi tok misli neće biti potrebno i da će se đede sjetiti da ima gitaru koja čami u ormaru.

Nakon dobrih dvije ure smijeha otišao sam doma gdje mi nije bilo toliko smiješno kad me đede odvuko u vrt da pokosimo travu, UNATOČ mojoj alergiji i činjenici da nisam baš taj dan popio Rinolan.

Dok je đede kosio kosilicom bilo je okej, iako je oko mene frcala smljevena trava, skakavičji bataci, polovice bogomoljki, repovi gušterica i ostaci neke zaboravljene balančane.

Đede je fakat izgledao kao Smrt, mlatarajući kosom uokolo, ne obazirući se što provodi masakr među puževima i onim malim vrtnim grizlicama.