Zapovjednik VI. ličke proleterske brigade Nikola Tesla bio je general Đoko Jovanić, čovjek koji je na samom početku rata kao jedan od četničkih zapovjednika provodio progon Hrvata u Srbu i Boričevcu.
Zapovjednik VI. ličke proleterske brigade Nikola Tesla bio je general Đoko Jovanić, čovjek koji je na samom početku rata kao jedan od četničkih zapovjednika provodio progon Hrvata u Srbu i Boričevcu.
Jovanićeva izričita zapovijed glasila je: Sve bandite, koji su služili hrvatsku ili njemačku vojsku, treba strijeljati. No, iako je Đoko Jovanić bio visokopozicionirani zapovjednik i osvjedočeni neprijatelj svega hrvatskog, naredba o pogubljenju stigla je s vrha.
Znaju li da su čak i Đoko Jovanić i Polovina priznali da su se u to vrijeme neke stvari otele kontroli.
Dakle ako se povjesničari spore na TV oko toga što je istina, pa nije vrag da bi jedan Đoko Jovanić u svojoj knjizi lagao o događajima i blatio svetu uspomenu na ustanak koji se je odigrao u Lici sredinom 1941
U nastavku Đoko Jovanić tvrdi kako je kod srpskoga pučanstva na osnovu uspostavljenog ozračja bitno prevladala četnička politič ka orijentacija.
Tu je odlučeno kako će na predviđene pregovore krenuti Đoko Jovanić, Dušan Mileusnić i Boško Rašeta.
Međutim, nakon što su istoga dana odabrani pregovarači došli u Srb, tamo je na izričito traženje okupljenoga srpskog stanovništva ustanovljena nova pregovaračka skupina u sastavu: Stevo Rađeno vić, Boško Rašeta, Đoko Jovanić, Dušan Mileusnić i Miloš Torbica.
Nakon toga, Đoko Jovanić tvrdi kako je pozvan 13. kolovoza u Dr var gdje je podnio izvješće Marku Oreškoviću, koji je takve razgovore osudio i tretirao popuštanjem fašističkom pritisku, te da će u tom smislu tražiti odgovornost za su dionike razgovora.
29. XI. 1941. Na Kamenskom na Plješevici osnovan prvi, i u Lici i u Hrvatskoj, partizanski bataljon Marko Orešković, komandant je bio Đoko Jovanić, a komesar Milan Šijan.
Dragi kolega profesore, pitajte klince u Zagrebu koji šaraju po fasadama crvene zvijezde i AFF, znaju li tko Đoko Jovanić.
Ustanak od 27. srpnja 1941. nije bio antifašistički, naprotiv, bio je logistički i obavještajno podržavan od talijanskih fašista i okupatora, i u njemu je sudjelovao Titov general Đoko Jovanić, pos komandant partizanske " 6. ličke divizije ", inače de facto teški ratni zločinac kojemu se, kao i njegovom vrhovnom komandantu " drugu " Titu, bez ikakvog srama klanja pola aktualne političke scene u Hrvatskoj, naime, ljevica i lažna desnica
Đoko Jovanić je bio čelnik toga ustanka kao ondašnji gimnazijalac.
Tako dolaskom u Zagreb tih oslobodilaca, Rade Žigić održao je govor na Trgu bana Josipa Jelačića kada je rekao: Smrtna opasnost prijetila je neustrašivim sinovima hrvatskog naroda, koje je KP (Komunistička partija) poslala da idu među Srbe da ih organiziraju svi su oni nosili glavu u torbi, a mnogi glavom platili samo zato što su Hrvati, tako je i Marko Orešković kao član Partije bio nekoliko puta vezivan i zatvaran dok ga konačno ne ubiše četnički zločinci (četničku zasjedu je pripremio Đoko Jovanić, kasnije Titin general).
Zašto Đoko Jovanić taj zadatak nije izvršio, to on najbolje znade.
Isti taj Đoko Jovanić došao je u Zagreb, u naše Gračane u svibnju 1945. I izdao naredbu Da svi koji su služili hrvatsku ili njemačku vojsku moraju biti pobijeni ".
" Jedan od vinovnika bio je i Đoko Jovanić, visoko pozicionirani Titov general koji je počeo s kokardom.
Organizirali su ga četnici i komunisti, pa su na njegovu čelu, uz četnike, stajali i istaknuti partizanski dužnosnici Đoko Jovanić, Gojko Polovina, Stojan Matić i dr. Istodobno se organizira i pobuna u Srbu.
Članovi štaba u Donjem Lapcu i u Srbu bili su članovi KP Nikola Vidaković, Dušan Mileusnić, Đoko Jovanić i Milan Šijan, te bivši jugoslavenski oficir Stojan Matić koji je također ubrzo postao komunist.
U savjesno pisanom historiografskom radu o počecima ustanka Đoko Jovanić konstatira da je Gojko Polovina bio stvarni rukovodilac ustanka, komandant, komesar i predstavnik vlasti.
" Đoko Jovanić, čiji sin danas zastupa tužbu protiv tzv. ličkog Tuđmana Jose Mraovića... ".
Oni iz Lajbek milicije što ih nekadašnji četnik Đoko Jovanić posla da na Gračanima pobiju oko 500 djece pokupljenih iz zagrebačkih domova (radi se o djeci od 6 - 14 godina su fašisti ili antifašisti?
Najprije da su bili čobani između Budisavljević i Đoko Jovanić " kuće " u Jošanima.
Naglašavam da ovdje ne smijemo zaboraviti da je Slovenija dobila kritike Europe upućene za imenovanje ulice maršala Tita u Ljubljani u prosincu 2009. Gojko Polovina i Đoko Jovanić kao čelni ljudi pobunjenih Srba jugoistočne Like u to vrijeme, pišu kasnije kako su se neke stvari otele kontroli u etničkom čišćenju kotara D.
Đoko Jovanić: »Donji Lapac u borbi od 41 45. g.« »Po progonu Boričevljani se povlače u Kulen Vakuf i Martin Brod, oko 3000 civila je vraćeno.
Taj četnički pokret vodio je i organizirao četnički vojvoda Gojko Polovina i nešto mlađi Đoko Jovanić.
U delegaciji srpskih gerilaca nalazio se je i spomenuti Đoko Jovanić, koji je također potpisao taj sporazum.
Đoko Jovanić na str. 84. opisuje raspoloženje među ustanicima na području Srbskog klanca početkom kolovoza 1941. te ističe da se nešto promijenilo u njihovom raspoloženju.
Pobuna je počela koordinirano u području jugoistočne Like, zapadne Bosne i sjeverne Dalmacije. 20. srpnja sastaju se vođe pobune (iz Srba Đoko Jovanić i Dušan Mileusnić), 23. srpnja sastaju se četnici (Momčilo Đujić i drugi) s Talijanima pozivajući ih da kotare Knin, Gračac i Donji Lapac priključe Kraljevini Italiji, 24. srpnja sastaje se Đoko Jovanić s Gojkom Polovinom poradi priprema sve bez znanja vodstva KPH.
Takav Đoko Jovanić postao je Titin general, kao zapovjednik takozvane šeste ličke divizije kao i Zagrebačke vojne oblasti, još i u vrijeme Hrvatskog proljeća kada je cijeli Zagreb bio opkoljen tenkovima JNA, u vrijeme studentskih prosvjeda.
Raspadom Jugoslavije 6. travnja Srbi, iz okolnih sela su pribavili dosta oružja, a u te krajeve su se vratili mnogi iz jugovojske u rasulu i žandarmerije te mnogi iz tada okupiranih dijelova u Vojvodini od strane Mađara, a čije obitelji su tamo odselile kao kolonizatori poslije stvaranja Jugoslavije 1918. god. (Đoko Jovanić, Milan Šijan i dr.).
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com