Na tribini Razotkrivanje gostuje književnica Đurđa Knežević.

Đurđa Knežević otvoreno napada suvremeni akademski feminizam, koji je izgubio svaku vezu sa svojom ženskom bazom i koji, zaokupljen teorijom, zaboravlja praksu.

Osim što je tijekom boravka u Kući za pisce dotjerivala svoj novi roman, koji će izaći dogodine, Đurđa Knežević je u Pazinu napisala i priču, koju je za kraj ovog zanimljivog druženja i pročitala publici.

" Tko god se nadvije nad ovu rupu, mora ostati bez riječi ", kazala je Pazincima Đurđa Knežević, a u njenoj priči pripovjedačica-djevojčica zadivljeno sluša pripovijedanja izvjesne tete Vere, rodom Pazinjanke, o Julesu Verneu i puranima koji lete preko Pazinske jame.

Đurđa Knežević u Pazinskoj kući za pisce

Đurđa Knežević rođena je u Jastrebarskom 1952. U Za grebu je završila gimnaziju te studij povijesti i arheologije.

Đurđa Knežević jest vrlo temeljito teorijski potkovana i to svom čitatelju/ici s vremena na vrijeme daje do znanje ne da bi se pravila važna, nego prije kako bi se legitimirala (i) pred suprotstavljenim (?) taborom institucional (izira) nog feminizma.

Slijedeći prijelomnu tezu te autorice da se ženom ne rađa, nego postaje, Đurđa Knežević kao da zagovara tezu i da se feministkinjom ne rađa nego postaje uz njen vlastiti, jednako bitan dodatak da feministkinjom (kao i ženom) treba znati, htjeti i moći ostati.

Uvod u ovu temu predstavljaju naglasci s panel-diskusije koja je u lipnju prošle godine održana u zagrebačkoj knjižari »Booksa«, a u kojoj su sudjelovale Slavica Jakobović Fribec, Nadežda Čačinović, Jasenka Kodrnja, Đurđa Knežević, Ana Tomić, Sonja Manojlović, Vesna Ćuro Tomić i Darija Žilić.

Povratak tradiciji Osmog marta Osim što analizira probleme vezane za položaj žene u savremenom društvu, Đurđa Knežević daje analizu feminizma.

Đurđa Knežević, brutalno otvorena, kirurški precizna i kristalno jasna, u svojim tekstovima ne štedi nikoga ni sustav, ni muškarce, niti žene same.

U knjizi Feminizam i kako ga steći Đurđa Knežević pokazuje da je stalno i iznova potrebno upozoravati na sve mane sustava te da je nužno govoriti o problemima kako bi oni postali vidljivi, ali i da bi ih se počelo rješavati.

Osim Çakir, u Hiži od besid su boravili mnogi književnici Srđan Srdić, Đurđa Knežević, Dinko Telećan, dok će Hižu tek posjetiti Nenad Vlahović i Slobodan Tišma.

Đurđa Knežević u Booksi će govoriti o književnosti, njezinom novom romanu, čitanju i pisanju.

Đurđa Knežević Reagiranje na tekst Nataše Petrinjak Bandić nije Zagrepčanka godine, Zarez, broj 199 od 8. veljače 2007. godine

Đurđa Knežević (1952), slobodna spisateljica i publicistkinja.

Od korica do korica: Đurđa Knežević

Filozofija je ispala iz svetog trojstva općenarodne mudrosti ", piše Đurđa Knežević povodom prve emisiju Damin gambit urednice Elizabete Gojan.

Miljenka Buljević i Đurđa Knežević u Booksi, lipanj 2006.

Đurđa Knežević rođena je 1952. godine.

Do dana današnjega nitko o tom suđenju nije riječ rekao, nekoliko je redaka napisala samo Đurđa Knežević, časna osoba i borkinja za ljudska prava.

Duboko sam uvjeren, napisao sam tada, da su gospođa Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže, i gospođa Đurđa Knežević, direktorica Ženske infoteke, te sve ostale gospođe i gospoda iz Koalicije za sekularizam koje stoje iza projekta osvješćivanja građanki i građana ove Republike da će im u životu biti bolje Bez Boga bez gospodara, iznimno inteligentne, intelektualno sofisticirane, prosvijećene i općenito slobodnomisleće osobe kojima je stalo do svekolike emancipacije ponajprije pripadnica njihovog roda, a onda i svih ostalih: životinja, biljaka (zacijelo je među njima i pokoja ekofeministica) pa i muškaraca.

A u osnovi, tomu teže svi feminizmi što se razvijaju i presijecaju na početku 21. stoljeća, a jednome od kojih pripada i Đurđa Knežević, autorica teksta Bandi ć a za Zagrep č anku godine objavljenom u Novom listu, 3. veljače 2006. godine.

Đurđa Knežević sjedila je u berlinskom metrou zajedno s još nekoliko ljudi.

Primjećujući nemogućnost feminizma da bude aktuelan Đurđa Knežević pokušava da pređe međugeneracijski jaz, te jaz imeđu teorije i prakse.

Đurđa Knežević je napisala jednu od rijetko dobrih knjiga eseja u kojoj je uspjela da ' rehabilituje ' tradiciju ženskih pokreta i da ukaže na nužnost nastavljanja te tradicije, kako na nivou teorije, tako i na nivou aktivizma.

Stalnim promjenama perspektiva pripovijedanja od jedne osobe do druge i nazad Đurđa Knežević stvara iznimnu atmosferu kroz koju ispisuje živote i dileme svakoga od nas.

Đurđa Knežević u Booksi je gostovala prije dva mjeseca kada je s njom Asja Bakić razgovarala o feminizmu.

Intervju Đurđa Knežević: Motivi za pisanje su svugdje rasuti, samo ih treba vidjeti

Naravno, ako se dogodi ekscesna situacija, kao primjerice slučaj radnica tvornice Kamensko, onda se brzo i sasvim izvanredno uskače u taj vlak, u tu priču ", kaže publicistkinja i feministkinja Đurđa Knežević u razgovoru za H-alter.