Suradnici projekta su TZ Sinj, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, TZ Hercegbosanske županije i PD Kamešnica iz Livna.
Suradnici projekta su TZ Sinj, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Franjevački samostan Rama-Šćit, TZ Hercegbosanske županije i PD Kamešnica iz Livna.
Gvardijan samostana Rama - Šćit nosi pozdrav iz Rame kroz fotografije i razglednice s motivima Rame, a koje će biti izložene u dvorani Pučkog doma.
Franjevački samostan Rama-Šćit, Općina Prozor-Rama i Ramska zajednica Zagreb, priređuju znanstveni skup pod nazivom: FRA JERONIM VLADIĆ I NJEGOVO DOBA, u povodu 90 godina od smrti.
Već godinama turizam u Brelima se razvija duž cijela obale Brela gdje nastaju novi turistički centri: Loznica, Podrače - Šćit, Stomarica, Podcrkavlje i Jakiruša, sa mnogo lijepih i udobnih pansiona, restorana i barova.
Trojica novozaređenih svećenika su iz Novoga Travnika, dvojica iz Osove kod Žepča dok drugi dolaze iz župa: Oštra Luka-Bok kod Orašja, Ovčarevo kod Travnika, Vitez, Gornji Vakuf-Uskoplje, Tuzla, Rama-Šćit, Livno i Kreševo.
Povodom blagdana male gospe Ramska zajednica Požega organizirala je hodočašće iseljenih Ramljaka Požeštine na Šćit u Ramu.
Ružna scena, tim više što je nedaleko od prilazišta za odlagalište smeća stajala poveća tabla s putokazom za franjevački samostan Šćit
Uslijedio je obilazak poznatog franjevačkog samostana Šćit, iz 15. stoljeća, koji se nalazi na samom jezeru.
Župa sv. Ante Padovanskog Gračac osnovana je 1837. godine odvajanjem od župe Rama Šćit kao mjesna kapelanija i od tada ima matice, a župom je proglašena 1858. godine.
Susret koji je održan pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika, a u organizaciji franjevačkog samostana Rama/Šćit i fra Mate Topića, okupio je Ramljake koji su za ovu prigodu doputovali iz Rame te one koji borave u Dubrovniku i okolnim mjestima.
Tu su nastupile sekcije razne KUD-a Hrvatska sloga, Trusa sa svojim folklorom, Sonja s klapom, Mirjana s dramskom, srednjoškolci s modnom revijom i frizurama, VI2 razred s plesom, Prijatelji Malog Isusa, frama Rama-Šćit, Darija Rako, te još mnogi drugi, a šećer smo sačuvali za kraj, drugi se neće ljutiti, jer su reakcije na izvedbu bile suze.
Samostan Rama/Šćit i danas je riznica kulturnog blaga i kulturno središte hrvatskih katolika ramskog kraja.
Samom sijelu odazvali su se i predstavnici drugih Hrvatskih iseljenih zajednica Hercegovine, Posavine i Lašvanske doline, predstavnici općine Prozor-Rama i Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Svečanosti su prisustvovali uglednici iz javnog i vjerskog života Rame (gvardijan samostana Šćit Tomislav Brković, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira Mijo Džolan, župnik Tihomir Šakota iz dubrovačkih župa Zaton Doli i Banići te ostali).
Na početku službeno-protokolarnog dijela okupljene je pozdravio gvardijan franjevačkog samostana Rama-Šćit Tomislav Brković.
Uz okrjepu i prekrasan krajolik, oko 16 h zaputili su se do srca Rame, Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
POA je provjeravala podatke Obavještajne agencije o tezama pojedinih predstavnika međunarodne zajednice da general Gotovina boravi u franjevačkom samostanu Šćit na Ramskom jezeru te da je viđen kako u Hercegovini prelazi granicu između Hrvatske i BiH.
Prikazani radovi na ovoj izložbi su iz jedinstvene zbirke fra Tomislava Brkovića gvardijana samostana Rama-Šćit.
Povratak fratara na šćit Ramska redovnička zajednica bila je samostanska zajednica do tragičnog izgona u Sinj 1687. godine, a otada je bila samo župa.
Šćit je neveliko naselje, koje se do 1968. godine izdizalo iznad planine i pitome kotline kroz koju je protjecala rijeka Rama s pritokama Buk i Krupić.
Šćit je ostao na malom poluotočiću zajedno s franjevačkim samostanom i crkvom.
Župu danas tvore sljedeća naselja: Šćit, Družnovići, Jaklići, Kozo, Maglice, Mluša, Orašac, Ploča, Podbor, Proslap, Ripci, Sopot, Tribiševo i Zlopolje.
Od 9. lipnja 2001. godine na Šćitu djeluje humanitarna organizacija " Kuća mira Franjevačkog samostana Rama-Šćit " u čijem je programu planiran rad s traumatiziranim ljudima i programi duhovnog karaktera (duhovne vježbe i molitveni susreti), te različiti programi pomirenja i drugi duhovni i kulturni sadržaji.
JERONIM VLADIĆ (Ustirama, 7. IV. 1848. - ŠĆIT, 25. VI. 1923.) " KRIŽ je dirljivo očitovanje čina beskrajne Ljubavi kojom je SIN BOŽJI spasio čovjeka i svijet od grijeha i smrti.
Prolazimo bez zaustavljanja, slijedimo znakove koji upućuju na Ramu Šćit.
Misno slavlje predvodio je fra Zoran Vuković, samostanski vikar Franjevačkog samostana Rama-Šćit.
Miran dio Brela je od Punte Rata i Kamena Brela zapadno, dakle Podrače/Šćit, Stomarica, Podcrkavlje, Jakiruša...
U Rami su prilike bile znatno drugačije te za određeno ustaničko organiziranje vrlo nepovoljne (prirodno okruženje planinama i gorama, daljina glavnih prometnica itd.), iako su brojne alarmantne vijesti o narodnom nezadovoljstvu te pobunama protiv Turaka dolazile i do ramskog samostana Šćit.
Dok lagano pijuckaju predobru Ramsku rakiju, i za toga kušaju pitu ispod sača, najljepši desert poslje toga će im biti pogled kroz prozor iz tople sobe prema najljepšoj crkvi na svijetu - to jest na ŠĆIT - u koja spokojno miruje prekrivena bijelim zimski pokrivačem.
Sami turisti i gosti koji budu dolazili u naš hotel na Ramskom jezeru, imali bi izlete na otok Humac, na grob Dive Grabovčeve, izlete na Draševo, zatim na Makljen, ribarenje na rijeci Rami, odlazak u kanjon Volujak, izlet na vodopad Duge i muzej Šćit na našem poluotoku, imali bi našeg vodiča i prevoditelja koji bi im opisao znamenitosti Ramskog kraja i povijesti Rame.
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com