Nedavno je u austrijsko-njemačkom izdanju ugledni nakladnik " Leopold Stocker Verlag " (Graz, Stuttgart), objavio knjigu " Dvorci i perivoji u Slavoniji ", autora Mladena i Bojane Šćitaroci, koja je u Hrvatskoj već ranije publicirana.

MARKO RUKAVINA BOJANA BOJANIĆ OBAD ŠĆITAROCI Reconstruction and Development of the Forum Area in Zadar, Comparison of Competitions in 1953, 1959 and 1989/Obnova i izgradnja prostora foruma u Zadru/Usporedba natječaja iz 1953., 1959. i 1989. godine

Prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci: Stanje dvoraca u Hrvatskoj.

Profesor na Arhitektonskom fakultetu, prof. Šćitaroci je autor više knjiga o dvorcima u Hrvatskoj te član Savjeta prostornog uređenja Hrvatske.

Za likovne umjetnosti nagradu su dobili arhitekti Bojana Bojanić Obad-Šćitaroci i Mladen Obad Šćitaroci za knjigu Gradski perivoji u Hrvatskoj u XIX. stoljeću.

Pavuša Vežić: Rezultati istraživanja na prostoru Citadele u Zadru; Božica Valenčić i Tone Papić: Župna crkva sv. Petra i Pavla u Koški; Stanko Piplović: Prostorno-arhitektonska revitalizacija parka Garagnin-Fanfogna u Trogiru; Mladen Obad-Šćitaroci: Perivoj dvorca u Valpovu; Milan Kruhek i Zorislav Horvat: Castrum Thersan et civitas Modrussa - povijesni i topografski pregled; Mirjana Marasović i Ivan Srša: Srednjovjekovne drvene stropne konstrukcije u Splitu; Ivan Srša: Istočno i južno pročelje zgrade Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu; Zofia Mavar: Konzervatorska dokumentacija i problemi suradnje na izradi planova prostornog uređenja; Hans-Georg Lippert: Novi identitet starih njemačkih gradova; Sofija Petricioli: O zakladi Abegg u Riggisbergu kod Berna i o knjizi Mechtild Flury-Lemberg " Textil-Konservierung "; Pavuša Vežić: Uz knjigu Ive Petriciolija " Od Donata do Radovana ".

Profesor Mladen Obad Šćitaroci, autor knjiga o hrvatskim dvorcima, velika je podrška u radu, kao i Plemićki zbor Hrvatske.

Na promociji su govorili i Drago Miletić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Mladen Obad Šćitaroci te u ime nakladnika Davor Salopek, a sam autor upozorio je na ignoranciju Ministarstva znanosti koje mu na molbu za pomoć pri izdavanju knjige nije niti odgovorilo.

ANA MRĐA BOJANA BOJANIĆ OBAD ŠĆITAROCI Tourism Zone Planning and Nature and Landscape Protection on the Example of Croatian Islands/Planiranje turističkih predjela i zaštita prirode i krajolika na primjeru hrvatskih otoka

Dvorac Dioš temeljitije je opisan u knjizi Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka, autora Mladena i Bojane Šćitaroci, izdane 1998. godine.

2007. Izabran za PREDSTOJNIKA KATEDRE ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJSAŽNU ARHITEKTURU Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (dužnost obnaša od 1. listopada 2007.) U Beču predstavljena knjiga STADTPARKS IN DER ÖSTERREICHISCHEN MONARCHIE 1765 - 1918, Burggarten - Palmenhaus, 28. lipnja 2007. (Bojana i Mladen Šćitaroci autori su poglavlja o gradskim perivojima Hrvatske) U Milanu održao predavanje (zajedno s B. B. O.

Šćitaroci) L ARCHITETTURA PAESAGGISTICA IN CROAZIA: PATRIMONIO STORICO, ATTUALITÀ E PROGETTI, Museo Civico di Storia Naturale, 7. lipnja 2007. Izabran za mentora i člana Maloga vijeća Poslijediplomskoga doktorskoga studija Povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Obad Šćitaroci držao je predavanja s temama iz povijesti vrtne umjetnosti.

No puno ih je nepovratno nestalo pa ih je realno još oko 700 - tinjak - rekao je prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci, dipl. ing. arh

Voditelj hrvatskoga dijela projekta Villas " i glavni istraživač projekta " Urbanističko i perivojno nasljeđe Hrvatske kao dio europske kulture " Mladen Obad Šćitaroci na konferenciji za novinare istaknuo je da je naglasak konferencije na gospodarskoj održivosti obnove i revitalizacije dvoraca.

Obad Šćitaroci smatra kako treba potaknuti partnerski odnos između državnih, lokalnih i privatnih čimbenika kako bi se osigurao nužno potreban iskorak prema tomu nasljeđu, ali i ostvarila ravnoteža između kulturološke i gospodarske komponente obnove.

Ovo je diplomski rad koji je nastao pod vodstvom mentorice prof. dr. sc. Bojane Bojanić Obad Šćitaroci kao nastavak istraživanja sa Radionice perivojne arhitekture semestar ranije.

Obad-Šćitaroci, Mladen, hrv. arhitekt (Cirkvena, 1. I. 1955).

Nakon postupka recenziranja 113 projekata dobilo je pozitivnu ocjenu, a zbog ograničenih novčanih sredstava Ministarstvo je odlučilo financirati izradu samo 40 - tak prijedloga s vrha rang-liste po zbroju ocjena recenzenata, među kojima i studentski informatički projekt« Gradski perivoji Hrvatske »koji je izvođen na Arhitektonskom fakultetu tijekom akademske godine 2000./2001. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Mladen Obad Šćitaroci, koordinatori ml.asist.

Obad Šćitaroci); 1997. Stupnik - Radna zona (sa: M.

Obad Šćitaroci); Virovitica - Južni blok (sa: M.

Autori perivojnoga rješenja su Mladen Obad Šćitaroci i Bojana Bojanić Obad Šćitaroci

Tijekom godina Fakultet je izdao i nekoliko manjih publikacija vezanih za apsolventska i stručna putovanja nastavnika i studenta, kao i niz prigodnih brošura o fakultetu, njegovoj povijesti i nastavnim programima (upisne upute, Statut fakulteta, putne albume, izvješća s terenskih nastava i ljetnih škola), te monografiju Studij dizajna (1996.) i katalog izložbe Studija dizajna (1998.) i dr. Svu znanstvenu publicistiku fakulteta danas koordinira Povjerenstvo za izdavačku djelatnost skripata i udžbenika, na čelu kojega je već jedanaestu godinu (od 1989.) prof. Mladen Obad Šćitaroci.

Za obnovu su iznimno važne fotografije koje je prikupio i objavio Mladen Obad-Šćitaroci.

Članovi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske iz redova profesora Arhitektonskog fakulteta jesu: profesorica Hildegard Auf-Franić, kao redoviti član te profesor Mladen Obad Šćitaroci i docent Bojan Baletić kao suradnici.

- Nitko neće kupiti zgradu i zemljište te onda to prepustiti propadanju - misli Šćitaroci

Prof. Mladen Obad Šćitaroci predavao je Arhitektonskom fakultetu u Madridu (1992.) te na poslijediplomskim studijima u Madridu (1992.) i Troini (Sicilija, 1996.).

Obad Šćitaroci: Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja (1989.), Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja (1991., hrvatsko, englesko i njemačko izdanje), Hrvatska parkovna baština zaštita i obnova (1992.), Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka (1998.) i prof. S.

Tijekom 1992. i 1993. godine prof. Mladen Obad Šćitaroci sudjelovao je na poziv glavnog koordinatora iz Rima kao koordinator za Hrvatsku UNESCO-ovog međunarodnog istraživačkog projekata Atlas svjetskog baroka - međuregionalni projekt.

Obad-Šćitaroci); 1994. Zagreb - Markovo polje (idejno rješenje, sa: M.