tijelo lovca na bizone Ralpha Morrisona kojeg su skalpirali šajeni 1868

Šajeni, indijanski narod velikih sjevernoameričkih ravnica, razvili su Mit o stvaranju svijeta, koji polazi od krajnjih metafizičkih apstrakcija Duha i praznine.

Šajeni (engleski Cheyenne, izgovor " šaien "; u hrvatskoj i srpskoj stručnoj literaturi nazivani su imenom Čejeni; mađarski Csejen; češki Šajeni) su jedno od najznačajnijih prerijskih plemena jezičnog roda Algonquian koje je lutalo osobito krajevima oko rijeka Platte i Arkansas.

Prema Mooneyu Šajeni su 1780. zajedno sa Sutaio Indijancima brojali oko 3.500 duša.

Ova biljka raste po močvarama i jezerima u Wisconsinu i Minnesoti a Ojibwama je kruh nasušni, zbog nje su Šajeni i Siouxi, locirani nekada u tom području, morali bježati na zapad, na preriju, gdje su uskoro postali jednima od najpoznatijih plemena lovaca na bizone.

Šajeni po kulturi pripadaju prerijskim Indijancima, lovaca nabizone.

Šajeni sami sebe zovu tsétsêhéstâhese (tsitsistas), što dolazi od tsé - ' one who is '; tsêhést -, ' from there ' ili ' of the same kind '.

Arapaho Indijanci nazivali Šajeni " scarred people " (u Arapaho jeziku Hitäsi ' na/ili/Itasi ' na), to jest ljude s brazgotinom, vjerojatno na rukama, jer su oni prema plemenskoj oznaci ponekad nazivani i Scarred Arms. (u Arapaho jeziku Hitäsi ' na/ili/Itasi ' na), to jest ljude s brazgotinom, vjerojatno na rukama, jer su oni prema plemenskoj oznaci ponekad nazivani i Scarred Arms.

Naziv njihovog imena upućivao bi da su Šajeni prakticirali neku vrstu skarifikacije po rukama.

Prije 1700. Šajeni su živjeli na području današnje Minnesote, izgleda baš u području rijeke Minnesote.

Nakon ovog zbivanja, Šajeni okrenuše prema rijeci Missouri, i nastaniše se u blizini riječnih plemena Mandan i Arikara, poznatim uzgajivačima mandan-kukuruza (Mandan-corn), sitnog crvenog zrna.

Negdje završetkom 18. stoljeća Šajeni polaze dalje na zapad, tjerani napadima ratobornih Sioux-Indijanaca.

Šajeni su usvojili prerijski tepee-šator i postadoše pravo nomadsko pleme lovaca na bizone.

Južni Šajeni 1851. potpisuju sa SAD trajan ugovor u Fort Laramiju.

Južni Šajeni dobivaju rezervat u Oklahomi, ali ga naseljavaju tek 1875.

(7) Sutáio (sing., Su ' tai), oni nisu Šajeni, nego jedno manje pleme Algonquian Indijanaca koje su Šajeni adoptirali.

Otuda im i ime ' Black men ' ili ' Black people. ' Pod tim su imenom Šajeni i druga prerijska plemena nazivali Ute.

Poslije zadnjeg velikog ledenog doba, Stjenjak su nastanili paleoindijanci, a potom i druga indijanska plemena (Apači, Arapaho, Beaver, Blackfoot, Crow Indijanci, Flathead, Juti, Kutenai, Sijuksi, Šajeni, Šošoni i drugi).