Slično je i sa susjednom župom sv. Mihovila arkanđela u Rašćanima koja je po Šematizmu iz 1974. imala 880 duša, a danas ima oko 250. Škola ne radi jer nema djece.

Poslije Drugoga svjetskog rata, prema Šematizmu iz 1973., u Sincu je 1800 Hrvata katolika.

Zaređen je 30. VI. 1918. Prema šematizmu iz 1924. kateheta je na gimnaziji u Zagrebu.

Razlozi zbog kojima smatram da je opravdano i nju spomenuti su sljedeći: prema sadašnjem šematizmu Zrenjaninske biskupije rimokatoličke župe broje u: Pančevu 900 hrvatskih vjernika, Opovu 600, Starčevu 500, Boki 200, Zrenjaninu 100, pa sve do sela Radojeva, filijali župe Nova Crnja u kojemu je jedna obitelj ili Neuzini u kojoj živi jedan jedini deklairani Hrvat.

Prema Općem šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji dr. Krunoslava Draganovića iz 1939. (to je približno vrijeme kada je ondje bio župnik vlč.

Prema Šematizmu iz 1974. u skradinskoj župi živjelo je 950 vjernika.

U Šematizmu šibenske biskupije zabilježeno je da ju je podignuo Šimun Šižgorić 1452., ali čini se da nije građena prije 1475. godine zbog nedostataka sredstava.

U latinskom Šematizmu fra Petra Bakule, iz 1867. stoji: " Srebrenica je mjesto nekada velike crkve u Međugorju i tu se naokolo nalazi mnogo drugih ruševina te veliko plemićko i pučko staro groblje.

Prema Šematizmu Katoličke Crkve iz 1974, Komiža je imala 2.000 stanovnika.

Brojidbeni su podaci neumoljivi; prema »Općem šematizmu Katoličke Crkve u Jugoslaviji« iz g. 1974. tamošnjih je katolika, u najvećem postotku Hrvata, bilo 75.586, a prema »Službenom izvješću Biskupije đakovačke i srijemske« iz 1989. godine 63.595. To znači da je samo u 25 godina »nestalo« 11.991 katolika.

Prema Šematizmu iz 1974, župa je imala 270 vjernika.

Najviše podataka našao je u šematizmu Pakračake eparhije iz 1898. godine.

Prema Šematizmu iz 1974, župa je imala 270 vjernika.

U Šematizmu klera Biskupije senjske iz 1873. godine Bogdan Mlakar je našao podatak da se u župi sv. Vida u Prezidu, pored župne crkve, spominju kapele Blažene Djevice Marije od sedam žalosti na Kozjem Vrhu te kapela svetog Ivana i Pavla u Kranjcima.

U kasnijem šematizmu Hrvatske provincije svetoga Cirila i Metodija od 1913. (str. 29) dolazi do ispravka onoga što je napisano 1895: monasterium in Castro castelli Giletiz, vulgo Kobaš.

Prema Šematizmu 31. prosinca 2010. Provincija je imala 13 samostana i isto toliko župa, 3 hrvatske misije u Njemačkoj, 72 braće (60 svećenika, 1 đakona, 2 redovnička brata, 7 klerika jednostavnih zavjeta i 2 novaka).

Prema šematizmu župa je osnovana 1802. do 1805. Župa je 1880. godine imala 3.500 duša, 1915. čak 4.958. Godine 1930. imala je 6.000 vjernika.

Prema Šematizmu iz 1974. u župi je bilo 749 vjernika.

27. XII. 1920. Međimorec je imenovan zagrebačkim kanonikom, ali zbog stambenih problema u kanoničkoj kuriji ostaje u Sisku do lipnja 1921. Prema šematizmu 1924. je školski nadzornik za vjeronauk u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Prema Šematizmu iz 1974, župa je imala 1.231 vjernika, a danas ima oko 2.300 stanovnika.

Prema Šematizmu iz 1974, župa je imala 1.231 vjernika, a danas ima oko 2.300 stanovnika.

Prema Općem šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji (Sarajevo, 1939.) župa Bunić je dvije do tri godine uoči Drugoga svjetskog rata imala 360 duša.

Župa Hrib ima stotinjak vjernika, iako ih je prema Šematizmu iz 1974. bilo više od četiri sto.

To je vrlo lako provjeriti u službenom Šematizmu Zadarske nadbiskupije (izdanje - Zadar 2005. godine) te još jednom podsjećam da nitko, bez dozvole nadležnog župnika, ne smije vršiti liturgijske čine na teritoriju određene župe.

Prema Šematizmu iz 1974, župa je imala 1900 stanovnika.

U novije vrijeme zapisano je prema Šematizmu đakovačke biskupije ovako: »Današnja je župa osnovana 1688. godine.« No taj se podatak najvjerojatnije odnosi na cijelu župu Osijeka, pa samim tim godina 1688. govori o nastanku samostalne filijale, ali ne i župe Donji grad.

Nakon stotinu godina odnosi su se i stanje promijenili pa u Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine stoji da su Drinovci dio župe Ružići, koji su ponovno postali župom 1836. godine i od tada imaju svoje matice.

U Općem šematizmu Katoličke Crkve iz 1939. Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 10 župa s 25.126 katolika.

Prema spomenutom Šematizmu župa Trebinje brojila je 1348 katolika, a 1945. samo 150. Ratno i poratno stradanje Hrvata istočne Hercegovine obrađeno je u Humskom zborniku br. 5, a iznosi 4423 osobe.

Župa Majke Božje žalosne u Mrkoplju broji oko 1400 stanovnika, dok ih je prema Šematizmu iz 1974. bilo 2600. U samom Mrkoplju živi oko 700 župljana, dok ih je u Sungeru oko 350. Neoženjenih je više od deset posto od ukupnog stanovništva, negdje oko 150. Osnovna škola ima osamdesetak učenika, a u Starom Lazu je osnovna škola do četiri razreda.