Šengenski prostor se prošle godine proširio do Islanda na jednoj pa sve do ukrajinske granice na drugoj strani.

e upravo tu je caka. naime, hrvatska NEMA pristanak BIH za prolazak autoputa (ujedno koridora) kroz zaleđe neuma tj. pristaju samo pod uvjetom da dobiju značajne ustupke u luci ploče, koje im hrvatska dati neće. hrvatska stoga nema izbora jer će prije BIH ući u šengenski prostor, i ne može hrvatski teritorij ostati izoliran. kada bi BIH dala koridor bez traženja protuustupaka u pločama, onda bi most stvarno bio glupost, ali od toga ništa. sad zašto se bosanci inate, vjerojatno zato jer su bosanci, drugi razlog im i ne treba.

Za ulazak u šengenski prostor Hrvatska će morati zaposliti još policajaca, nabaviti suvremenu opremu za nadzor kopnene i morske granice, terenska vozila, brodove, helikoptere, radarske sustave, termovizijske kamere, detektore za eksploziv i narkotike, te ostalu opremu.

Što se tiče ljudskih resursa, u čl. 6. Šengenskog sporazuma je utvrđeno da su svi uposlenici u graničnim službama: dužni voditi brigu o interesima svih potpisnica i uskratiti ulazak u šengenski prostor svim stranim državljanima za koje postoji sumnja da bi mogli predstavljati prijetnju javnom redu i miru, nacionalnoj sigurnosti ili međunarodnim odnosima svake države potpisnice.

Iz tih razloga bi svaki od obučenih graničnih službenika uz poznavanje jezika koji je u službenoj uporabi, morao poznavati i najvažnije činjenice političkog i pravnog života države iz koje potječe osoba koja namjerava ući u šengenski prostor.

hrvatski državljani mogu ući u Republiku Sloveniju i uz predočenje valjane osobne iskaznice izdane nakon 31. prosinca 2002. Ulazak državljana Republike Hrvatske na Šengenski prostor, sukladno odredbama Zakonika o šengenskim granicama, mora biti evidentiran, tj. granična policija koja obavlja kontrolu prilikom prelaska šengenske granice obvezna je unijeti u putovnicu ulazni štambilj.

VAŽNO: Moguće propuštanje evidentiranja ulaska na Šengenski prostor može za posljedicu imati naplatu novčane kazne, kao i zabranu ulaska na Šengenski prostor.

Granični nadzor obuhvaća pregled osoba, traženih i ukradenih vozila, dokumenata, bianco ukradenih isprava, ukradenog oružja i provjeru ispunjavanja uvjeta za ulaz u šengenski prostor.

Za državljane trećih država jedinstvenom vizom postavljeni su jednaki uvjeti za ulaz u šengenski prostor, bez obzira na koji dio tog prostora uđu.

Isto tako, zajedničkom viznom politikom je regulirano da ako jedna od država članica zabrani ulazak nekom stranom državljaninu na prostor svoje države, takva zabrana automatski važi za cijeli šengenski prostor.

Za boravak stranaca na šengenskom prostoru (do tri mjeseca) za države članice EU važe zajednička pravila i to: - lista država čiji državljani moraju imati vizu za ulaz u šengenski prostor i onih koje to ne moraju; - postupak i uvjete za izdavanje viza država članica; - jedinstveni format vize; - pravila o jedinstvenoj vizi. 2.3. Informacijski sustav Šengenski sporazumi i zajednička vizna politika zahtijevaju informatizaciju viznog postupka i postupka nadzora vanjske granice.

Šengenski informacijski sustav predstavlja centralni kompjuterski vođen tjeralični i informacijski sustav na multilateralnoj ravni koji policiji, carini, upravnim organima i konzularnim službenicima država potpisnica omogućava pristup podacima o traženim osobama, o državljanima trećih država kojima je odbijen ulaz u šengenski prostor, o osobama koje su u tom prostoru nepoželjne zbog ilegalne imigracije, krijumčarenja narkotika, terorizma i drugih teških kaznenih djela.

SIS osigurava policijskim organima pristup bazama podataka država članica koje uključuju informacije o: - osobama kojima je izrečena kazna izgona iz države članice; - strancima koji se nalaze na popisu osoba kojima je zabranjen ulaz u državu članicu; - traženim osobama ili osobama koje trebaju privremenu policijsku zaštitu; - svjedocima i osobama koje su bile pozvane na saslušanje pred pravosudnim organima država članica; - osobama koje su podvrgnute posebnom nadzoru radi počinjenja kaznenog djela ili jer predstavljaju ugrozu javne sigurnosti; - izgubljenim ili ukradenim stvarima ili predmetima. (Šengenska konvencija, čl. 95., 96., 97., 98., 99.) Namjena Viznog informacijskog sustava je sprječavanje ugrožavanja unutarnje sigurnosti i trgovanja s vizama, te poboljšanje borbe protiv prevara, olakšavanje provjeravanja na graničnim prijelazima vanjskih granica i unutar prostora država članica, pomoć pri utvrđivanju identiteta osoba koje ne ispunjavaju sve ili neke od uvjeta za ulaz u šengenski prostor te vraćanje ilegalnih useljenika, poboljšanje provođenja vizne politike, konzularne suradnje i konzultiranja glede glavnih konzularnih ovlasti.

Nakon ulaska u EU trebat će nam još nekoliko godina da uđemo u šengenski prostor slobodnoga kretanja, kad će granične kontrole biti u potpunosti ukinute.

Ali isto tako, znači i zajedničku sigurnosnu politiku, posebno ulaskom u Šengenski prostor, te u perspektivi mogućnost ulaska u Europsku monetarnu uniju.

Nadalje, ovakav će sustav nakon našeg ulaska u Šengenski prostor Fond za zaštitu okoliša odvesti u bankrot, jer se neće moći kontrolirati uvoz ambalaže iz ostalih zemalja Europske unije.

Cilj je da Hrvatska uđe u Šengenski prostor do kraja 2015. i najavljuje se višemilionska ulaganja u tzv. vanjsku granicu EU.

Suština ovog mehanizma, koji je " posljednja mjera ", biće da zemlje članice u veoma kratkom roku mogu da, u vanrednim situacijma, donesu odluku o privremenoj suspenziji slobodnog putovanja lica iz zemalja izvan EU na šengenski prostor.

Naš je prioritet da koristeći sredstva Europskih fondova i sredstva iz državnog proračuna pripremimo granicu za ulazak u Šengenski prostor, zaključio je ministar Ostojić.

BERN Švicarska ušla u Šengenski prostor u noći s četvrtka 11. prosinca na petak.

U slučaju BiH i Crne Gore zaista će se desiti to " fizički i simbolično EU na njihovim vratima ", ali u slučaju Srbije to ne važi jer ona već godinama na dobrom delu svojih granica ima EU - radi se naravno o granicama sa Mađarskom (ujedno i Šengenski prostor), Rumunijom i Bugarskom.

Na svečanosti koja je organizirana 30. ožujka 2008. godine, kada je šengenski prostor proširen za devet, od deset, novoprimljenih država EU, potpredsjednik Europske komisije i komesar za saobraćaj Jacques Barrot u svom govoru je istaknuo simboličnu i konkretnu važnost ovih promjena:... simbolična zato što sloboda kretanja predstavlja istinsku neovisnost, a konkretna važnost je u tome što će život onih građana koji putuju unutar Šengena biti neuporedivo jednostavniji. Toga dana, nakon niza godina priprema i usklađivanja standarda s EU, države koje su primljene u EU 2004. godine postale su punopravne članice Šengenskog sporazuma i pravnog režima utemeljenog na njemu i time se punopravno pridružile zemljama osnivačima EU.

U takvim uvjetima se pojavila ocjena da se Europa (šengenska granica) počinje pretvarati u utvrdu, odnosno da Europa (šengenski prostor) postaje područje zatvoreno za strance i jedna vrsta elitnog kluba.

Ukidanje viza za ulazak u šengenski prostor vrijedi za one zemlje koje su uvele biometričke putovnice te za putovanja do 90 dana.

Slovenija je najavljivala strože mjere na granici i u vezi s prijašnjim planovima o proširenju šengenske zone do jeseni iduće godine, ali je Europska komisija nedavno objavila da se uključenje novih članica u šengenski prostor odgađa zbog tehničkih razloga

Navodno postoje informacije kako bi teroristi preko arapskih zemalja iz Pakistana mogli pokušati ući na šengenski prostor

Slovenija će danas u ponoć ući u šengenski prostor.

Uz ulazak Slovenije u šengenski prostor ima i događaja protkanih humorom.