O tome je u mladosti, u Našim temama, pisao Josip Šentija.

Svečanosti obilježavanja 20. obljetnice postojanja i rada Hine su, uz sadašnje i bivše zaposlenike Hine, nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, saborski zastupnici, prvi ravnatelj Hine Josip Šentija i prvi glavni urednik agencije Vjekoslav Krsnik, članovi Upravnog vijeća Hine, predstavnici Ministarstva kulture te kulturnih i javnih institucija.

Josip Šentija: U središtu je gotovo svih mojih razgovora s Krležom - Hrvatska - Vjesnik

U tim su razgovorima sudjelovali uglednici iz Hrvatske i inozemstva kao Victor Meier, Paul Lendvai, Jakša Kušan, Vladimir Pavlinić, Gojko Borić, Krsto Cviić, Josip Šentija, Neven Šimac, Marc Gjidara, Paul Garde, Stanko Uršić, Petar Kriste, Srećko Lipovčan, Branimir Donat, Grozdana Cvitan, Tomislav Bunjevac, Stjepan Kušar, Mirko Mataušić, Branko Salaj, Mirko Galić, Dražen Mirko Grmek, Franjo Zenko, Mladen Klemenčić itd.

Na pokopu su govorili njegovi najbolji prijatelji Jakša Kušan, Boris Maruna, Josip Šentija...

Prijatelj Josip Šentija je nedugo nakon Rađine smrti pripremio jednu knjigu izabranih Tihomilovih tekstova s uvodom i pogovorom.

Na promociji, priređenoj na dan kada je prije četrdeset godina Savka Dabčević Kučar održala znameniti govor na središnjem zagrebačkom trgu, zbornik su predstavili svjedoci i sudionici Hrvatskog proljeća, političari i publicisti Josip Šentija i Antun Vujić, čiji su radovi također uvršteni u knjigu.

Tako Josip Šentija u svom prilogu Što je zapravo bilo Hrvatsko proljeće daje svojevrsnu bilancu političkih zbivanja nakon brutalnog sloma Hrvatskog proljeća.

Poslije njegova izlaganja prof. Mirela Šentija iz zagrebačkog gradskog Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb prezentirala je Sinjanima preventivni program borbe protiv zloporabe droge Grada Zagreba.

KP četvrtak 7. 10. Niko ne šalje tako duge poruke priko mobitela ka Ante Šentija.

Ja jesan svojedobno bija član Partije, bija san mlad i naivan, povirova san u one floskule o bratstvu-jedinstvu, o pravednoj raspodjeli, o smanjenju klasnih i socijalnih razlika, o istim šansama za svih, ali, Šentija moj, ja san ti bija samo obični član.

Eto, Šentija moj, nadan se da si me razumija.

Najviše šta mogu učinit to je, ako se sretnemo dikod u škuro, da ti stisnen ruku i pošapjen: Sritno druže Šentija SUSRET petak 8. 10. Čin san jutros u tjedniku Falus pročita završni dio osvrta na moj lik i djelo, iz pera novinara Marijana Pintarića koji je na osnovi dva podatka, a to je da san šest miseci bija predsjednik Dalmatinske akcije, te da potječen iz partizanske porodice, izvuka zaključak o mojoj povezanosti s Miloševićen, Šešeljon, Kadijevićen, Simon Dubajićen i ostalon bratijon, dobija san neodoljivu želju nać se s tin gospodinon.

Na vrata je izišao Šentija i rekao: " Vas dvojica možete ući, a Vi, gospođo, ne možete jer ste rekli ' Šentija, odlazi ' " kaže Radonja dodajući da su transparent " Šentija, odlazi " istaknuli radnici Autoprijevoza. Vidjevši ih ja sam Delongi i Mandacu rekao " Gospodo, izvolite ", a potom Radonji kazao " Vi, gospođo, pričekajte " i da ću je primiti poslije razgovora tvrdi Šentija.

Svjestan sam da se puno utroši za reprezentaciju, ali glavno je pitanje je li grad imao nekog efekta i koristi od utrošenog novca i čašćenja, a vidimo i sami da tog efekta uopće nema kaže nam predsjednik Gradske organizacije SDP-a u Sinju Velibor Milošević, a slično se pita i predsjednik sinjskog HSLS-a Snježan Šentija, napominjući da svaki grad mora imati sredstva za reprezentaciju, ali koja moraju biti utrošena u prave svrhe.

Zbog svojih stanova Prpić u jesen/zimu 1971./72. doživljava politički brodolom, a tekstovi u ovoj knjizi zapravo su priča o njemu ispričana njim samim u seriji razgovora koje je Šentija s Prpićem vodio godine 1988., a koji danas mogu poslužitzi kao pomoć objektivnoj spoznaj o nedavnoj hrvatskoj prošlosti.

Jedan od onih koji je, kao promatrač, bio blizu tih stolova, ali je odbio crtati nove karte, Josip Šentija, sredinom devedesetih pričao mi je kako je to izgledalo i kako su se, uz šestar i ravnalo, ispravljale krivine na Drini.

Za njegova zamjenika izabran je Snježan Šentija (HSLS), u sastavu Gradskog poglavarstva još su Jakov Dukić (HNS), Velibor Milošević (SDP), Ivan Pavić (SDP), dr. Anita Šimac-Rako (LS) i Petar Pavić (HSS).

Zbog nespojivosti vijećničke i dužnosti koje obavljaju, svoj mandat stavili su u mirovanje Tomašević, Milošević, Šentija i Dukić, te Stipe Župić (HDZ) koji je pročelnik Gradskog odjela za društvene djelatnosti i Iva Bilandžić-Barać, zaposlenica gradske uprave.

ŠENTIJA Utorak 27. 7. Meni je Ante Šentija najdraži zato šta ne propušta nijedan praznik.

Na kraju je obavljen prijam desetak novih članova, među kojima su bili sinjski župnik fra Neven Pavlinušić, mr. Anđelko Gašpar, glavni veterinarski inspektor, te Snježan Šentija, predsjednik sinjskog HSLS-a.

Šentija je odgovorio da pripremaju otvorenu gradsku internet stranicu, na što je Đipalova ustvrdila da bi besplatni telefon bio puno primjereniji jer gotovo svi građani imaju telefon, a kompjutore još uvijek ne.

Odgovorio je Šentija ustvrdivši kako je bilo nedopustivo da bivše gradsko čelništvo neposredno prije izbora dijeli 18 rješenja za stambeno zbrinjavanje socijalno ugroženih s useljenjem u prvoj polovici 2006. godine, a da se ne zna niti lokacija gdje bi se ti stanovi trebali graditi.

Marko Grčić govorio je o tome zašto je hrvatska ljevica zaboravila Krležu a Josip Šentija povukao je paralelu sa čestim motivom Krležinih djela - bankarstvom i bankama i današnjicom.

A, na drugoj strani, onoj tada pobjedničkoj, naći će se i onih koji će više puta snaći u raznim, novima lomovima i onih za koje Šentija kaže da djeluju kao ' legija službenih egzekutora, zbor ' mjerodavnih faktora ', s kojima je on (Krleža) ostao u redovitim korektnim, čak dobrim odnosima, a koji aktualnu političku i i sudsku represiju obrazlažu razlozima dalekosežnije zaštite Hrvatske, po klasičnome obrascu izbjegavanja većeg zla. ' Inače ta samoopravdavajuća retorička teorija dalekosežnije zaštite i izbjegavanja većeg zla postala je mantra za nemali broj tada zamišljenih Hrvata, a prihvatljiva i uvjerljiva kada su usvajani amandmani i kada je proglašen Ustav iz 1974, koji je garantirao republička prava na neovisnost, a koje je Hrvatska, nota bene, konzumirala tek uz Domovinski rat.

Zbog toga što je Josip Šentija bio primjeren i invokativan Krležin sugovornik, njegova je knjiga sačuvala mnogo o onom dobu što ga je prekrivala famozna hrvatska šutnja.

Krležin neposredan, živ, slikovit govor, kaže Šentija u intervjuerskom pogovoru, bio je jednako tako snažna dara kao i dar pisanja: ' Što je napisao ostalo je.

A što je izgovorio odletjelo je, ako njegovi povlašteni slušatelji nisu zabilježili, koliko su mogli. ' Šentija je očito znao i pitati i slušati, što je sasvim razvidno iz krležijanske rečenice njegova sugovornika, a sva je sreća što je što je sve bilježio gotovo odmah nakon susreta.

Inzistiranje na hrvatstvu kao obrascu proto-europejstva postize samo suprotne ucinke, a u prvom redu onaj da svjetski meritokrati i eurokrati Hrvatsku i dalje smatraju ustvari svijetom koji pripada pred-Europi, u smislu jednog starog izraza Paula Valeryja Josip Šentija

U knjizi " Razgovori s Mikom Tripalom o hrvatskom proljeću " autor Josip Šentija donosi zapise o razgovorima s jednim od najistaknutijih protagonista tog vremena Mikom Tripalom.