Suautorica je, odnosno scenaristica četiriju dokumentarnih filmova iz te serije: Grupa šestorice autora (2002), I.

Upravo je tome posvećen drugi dio izložbe, u kojem je izložen niz fotokopija najznačajnijih knjiga umjetnika, ali i avangardnih časopisa iz toga doba, poput dobro poznate Gorgone u redakciji Josipa Vanište i Julija Knifera, Maja ' 75. u redakciji Grupe šestorice autora i njihovih suradnika, viđenijih djela Sanje Iveković, Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Gorana Trbuljaka, Vladimira Gudaca i drugih, što se podjednako odnosi na njihove samostalne knjige i na inovativne kataloge njihovih izložbi.

Prema prikazanome na izložbi, značajan prilog međunarodnom korpusu konkretne poezije dale su i jugoslavenske zemlje, gdje su prema ovom vidu umjetničkog izražavanja (uz neke istaknute pojedince) svoje djelovanje snažno usmjerile dvije grupe slovenska grupa OHO i zagrebačka Grupa šestorice autora.

Na prijelazu iz 70 - ih u 80 - te razvija vlastitu varijantu umjetničkog angažmana, u bliskoj komunikaciji i suradnji s članovima Grupe šestorice autora.

' Jedno od najintrigantnijih u nizu uznemirujućih radova hrvatskog suvremenog postkonceptualista Svena Stilinovića (člana Grupe šestorice autora) sastoji se od crno bijele fotografije na kojoj on, dugokosi gologlavi pojedinac, leđima okrenut nama stoji sučeljen, licem u lice/lica/nasuprot kordonu policajaca poredanih u živi zid, te citata iz korpusa Markiza De Sadea: Svi mi težimo dominaciji.

I još o Grupi šestorice autora

S likovnim umjetnikom i performerom razgovaramo o akcijama koje je izvodio u okviru izložbi-akcija Grupe šestorice autora, o varijacijama performansa Geometrija krvožednosti, o potrebi za anarhističkim smjernicama...

Bio je član Grupe šestorice autora s kojom je svoju poeziju i drugi pisani materijal počeo izlagati na ulici i u javnom prostoru.

Možete li navesti još neke akcije koje ste izveli u okviru izložbi-akcija Grupe šestorice autora?

Iste teme koje kustos izložbe izdvaja u svom predgovoru, povlačeći ih izravno iz Stilinovićevog vokabulara, obilježavaju i pojedine prostorne cjeline, prije svega: Bol, zatim Novac, Vrijeme, Crveno, Bijelo, Eksploatacija i Ekonomija, uključujući i jednu sobu posvećenu radovima nastalim unutar ili u vrijeme formalnog djelovanja neformalne Grupe šestorice autora.

Član je Grupe šestorice autora od 1975 - 1984, voditelj Galerije Proširenih medija od 1982. do 1991, organizator i kustos nekoliko tematskih izložaba.

Rus temeljnu ideju izložbe objašnjava kirurškom preciznošću i veli: " Čudovišno je zapanjujući oblik novoga, prekoračenje granica, prikazivanje neprikazivoga, zamaha iskrivljujućih sila i velikih anomalija, demonstracija nestabilnoga, prkosno odbijanje, identiteti bez subjekta, moć zazornoga, stanje hibridnoga i heterogenoga, nešto vrlo malo, gotovo ništa. " U prostor čije su granice odredili citirani navodi sjajno su sjeli i predstavnici Gorgone i Biafre i, s druge strane, Grupa šestorice autora te vodeći domaći performeri i videoumjetnici.

Mladen Stilinović, možda i najpoznatiji član Grupe šestorice autora, predstavljen je dijelom iz svojeg capolavora - Eksploatacije mrtvih: instalacije koja se izlaže u raznim oblicima i postavama s radovima koji progovaraju " mrtvim poetikama ", " mrtvim ideologijama " i govore " mrtvim jezicima ".

Bit će izloženi i radovi Svena Stilinovića i Vlade Marteka, dvojice postkonceptualnih umjetnika i članove Grupe šestorice autora, koja je bila najveća hrvatska kontrakulturna skupina 20. stoljeća.

Konceptualci okupljeni oko Art Language svoje su teoretske tekstove o umjetnosti izlagali kao artefakte, Grupa šestorice autora bavila se ispitivanjem zadanosti jezika i spoznaje.

Godine 1976., 17. i 18. travnja, u sklopu manifestacije 5. aprilski susreti, održanoj u Studentskom kulturnom centru u Beogradu, Grupa šestorice autora je održala izložbu-akciju u okviru koje ste izložili seriju fotografija pod nazivom Komparacija razvoja slikarstva i nerazvoja fotografije, i pritom ste realizirali akciju s toalet-papirom.

Slobodni eksperimenti " proširenih medija " sastavni su dio poetike autora tzv. Grupe šestorice autora u hibridnom korištenju medija fotografije, filma i fotokopije u formi likovnih radova, umjetničkih knjiga i (uličnih) performancea.

Iste večeri u prostoru Galerije umjetnina otvorena je izložba šestorice autora: Kristijana Kožula, Daniele Pal, Viktora Popovića, Dubravke Rakoci, Ivana Skvrce i Roberta Šimraka.

Na oglasnom ormariću Kinoteke u Zvonimirovoj (pročelje kod ljekarne na Trgu žrtava fašizma) projekt je zabilježio, primjerice, sjećanje na Razgovor pod orahom grupe Biafra, umjetničke skupine slikara, grafičara i skulptora (1970. - 1978.), a koja je često, kao uostalom i Grupa šestorice autora, izlagala izvan tradicionalnih muzejsko galerijskih prostora.

Upoznala sam Željka Jermana i Grupu šestorice autora koji su mi bili daleko korisniji od likovne akademije.

Kao što je rezimirala Nena Baljkovi ć, Grupa šestorice autora u izlaga č koj praksi nije polazila od globalnog pojma grada, nego je pažljivo selekcionirala mjesta nastupa kao reprezentativne uzorke razli č itih oblika urbanog života: centar grada (ondašnji Trg Republike), mjesto namijenjeno odmoru (gradsko kupalište na Savi), novo naselje bez kulturnih sadržaja (Sopot), povijesni dio grada (Jezuitski trg), odgajalište elitne inteligencije (Filozofski i Ekonomski fakultet).

Vlado Martek (rođen 1951., Zagreb) diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1976. U razdoblju od 1975. do 1978. djeluje u sklopu tada neformalne Grupe šestorice autora, s kojima radi izložbe-akcije te pokreće časopis-katalog MAl 75. Od 1978. do 1991. djeluje u alternativnim galerijama Podrum i Prošireni mediji.

Na početku svog umjetničkog djelovanja s grupom prijatelja u svibnju 1975. osniva Grupu šestorice autora s kojima organizira dvadesetak izložbi i akcija u zemlji i inozemstvu.

U vrijeme studija u Zagrebu djelovali ste zajedno s Grupom šestorice autora.

Između 1975. i 1984. u Zagrebu je djelovala Grupa šestorice autora čiji su članovi bili Stilinović (Mladen), Martek, Jerman, Demur, Vučemilovič i Stilinović (Sven).

Bio je član Grupe šestorice autora koja je 1998. godine bila predstavljena velikom retrospektivnom izložbom u Zagrebu: 1999. u Rijeci i Splitu, te 2000. u Ljubljani.

Netko me iz Grupe šestorice autora s podsmijehom jednom nazvao uličnim fotografom.

Osim toga, Anđelko Hundić u katalogu izložbe Kontrakulturni pokret u hrvatskoj umjetnosti 1975. - 1985.: situacija Grupe šestorice autora (1975. - 1978.) začetke kontrakulturnog pokreta u hrvatskoj umjetnosti nalazi u 1921. godini kada izlazi prvi broj Micićeve revije Zenit, da bi 1922. u Zagrebu Dragan Aleksić objavio i dadaistički časopis Dada-Tank i antologiju Dada-Jazz, a Branko Ve Poljanski antidadaističku publikaciju Dada-Jok s naslovnim turcizmom.

Diplomirao književnost i filozofiju na FF u Zagrebu 1976. U početku se bavio vizualnom i konkretnom poezijom a od polovine sedamdesetih - konceptualizmom, akcionizmom (s Grupom šestorice autora), umjetničkim knjigama te out of printom (18 samizdata, leci, plakati, razglednice).

Josip Nemet ponudio je pak izbor djela čak šestorice autora, od čega dvojice domaćih; Davora Bobića (Liturgijska suita; Posljednji tjedan Isusa Krista na zemlji, Veličanje gospodina Boga našega, Gecemanski vrt, Križni put) te Ive Josipovića (ARAMbesque).