Susreli smo ga predvečer nedaleko stadiona San Siro, blizu rezidencije Šimićevih, gdje Dario stanuje sa suprugom, Zagrepčankom Jelenom.

U sklopu 48. Šimićevih susreta, tijekom kojih se dodjeljuje godišnja književna nagrada, u nedjelju, 13. studenoga, u Šimićevim rodnim Drinovcima kod Gruda služena je misa te je održana svečana akademija.

Isto je sinoć nekoliko Šimićevih pajdaša pljeskalo Josipi u B W-a.

U policiji i Uskoku još uvijek čekaju detaljnu analizu Šimićevih primanja.

Središnji događaj ovogodišnjih 49. Šimićevih susreta bit će u Drinovcima, u nedjelju 18. studenoga, nakon Svete mise za Antuna Branka i Stanislava Šimića, koja će biti u 11 sati u župnoj crkvi u Drinovcima, bit će priređena Akademija u čast književnicima Šimićima.

Kao raritet uz ovo Matičino izdanje Šimićevih pjesma u privitku knjige je kao dar čitateljima priložen i pretisak bibliofilskog izdanja Šimićevih Preobraženja, jedine knjige objavljene za autorova života.

Izišao je natječaj za nagradu radova u sklopu 47. Šimićevih susreta i za oko odmah zapinje jedna činjenica, a to je da se mogu prijaviti samo studenti sa Sveučilišta u Mostaru.

Tomasov je bio uporan i konkretan, vodio je loptu i iznudio Agićev prekršaj na 25 m od Šimićevih vrata.

Susreli smo ga predvečer nedaleko stadiona San Siro, blizu rezidencije Šimićevih, gdje Dario stanuje sa suprugom, Zagrepčankom Jelenom.

Teško vas je upratiti svu četvoricu Šimićevih simpatizera.

U četvrtak 12. 11. 2009. predstavljena je u Grudama u okviru 46. Šimićevih susreta knjiga Damira Pešorde ' ' Brod budala ' '.

Šimićevih 19 poena i poen manje Cambija nisu pomogli ekipi Due Esse protiv Adriatica.

U 23:00 ti je smjena pa će doći netko drugi od vas pet Šimićevih glasača.

Dotičući se Šimićevih eksplozivnih tekstova u časopisima koje je sam uređivao (»Juriš«, »Vijavica«) PienieMzekova lako prepoznaje te Heideggerovim Dasein (Tubitkom) tumači Šimićevu destruktivnost, ali i s njom povezanu nadu i želju za prevrednovanjem institucionalizirane kulture.

Misticizam koji odjekuje filozofijom Šimićevih krikova »Mi ne znamo što je umjetnost, ali možda mi osjećamo« ponovno nas danas mami u senzualnost postmodernističke umjetnosti koja ne priznaje kanone.

Želeći potaknuti trajnu ljubav i zainteresiranost za poeziju i pisanu riječ, Organizacijski odbor 47. Šimićevih susreta " i Ogranak Matice Hrvatske Grude raspisuju Natječaj za najbolje pjesničke radove učenika osnovnih i srednjih škola, te studente Sveučilišta u Mostaru.

Prvo izdanje Šimićevih izabranih pjesama objavila je 1933. Matica hrvatska, a uredio ga je, uz Stanislavovu suradnju, Ivo Hergešić.

Njima je 1963. uslijedio opsežan i do danas najmjerodavniji izbor iz djela u nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti (knjiga 99), a obavio ga je Jure Kaštelan. (Usput rečeno, Kaštelan je, prvi u Hrvata, 1970. u nakladi »Razloga« objavio stručnu monografiju o Šimićevu djelu.) Hoteći iz dotadanjih Šimićevih Sabranih djela ukloniti niz stručnih propusta (kritičke, tekstološke, navlastito historijske naravi), a i unijeti niz novopronađenih tekstova, 1988. su Nedjeljko Mihanović i Dubravko Jelčić, uz primjenu znanstvenih kritičkih i tekstoloških načela, objavili nanovo priređena Sabrana djela u dvije opsežne knjige, a svaka od njih obaseže preko 600 stranica.

Na završnim svečanostima ovogodišnjih 47. Šimićevih susreta u Drinovcima, rodnome mjestu Antuna Branka i Stanislava Šimića, u susjednoj Bosni i Hercegovini, kao gost iz Hrvatske, sudjelovao je i književnik Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra.

Kulturno-književni program ovogodišnjih, 49. Šimićevih susreta održat će se od 3. do 22. studenoga 2012., a odvijat će se u Drinovcima, Grudama, Osijeku, Širokome Brijegu, Mostaru i Vinkovcima.

I u tome je neprolazna vrijednost Šimićevih stihova, koji su danas, više no ikad, aktualni u okvirima globalne svjetske recesije u materijalnom, ali i u duhovnom pogledu.

Na našoj književnoj sceni ne postoji autor koji je s tako malim opusom u tolikoj mjeri zadužio naše stvaralaštvo, što dokazuje, između ostalog, citiranost Šimićevih stihova u mnogobrojnim prigodama.

Od ovih Šimićevih neukih proleterčića čovjek ne može na dva dana niti na put otići a da ga ne ogade, ispljuju, omalovažavaju.

2. Poetička i estetička razmatranja polazila su od znanih obilježja Šimićevih oblika: od usredištenosti stihova oko središnje osi, i od tzv. slobodnog stiha.

Ivo Pranjković u svom izlaganju Sintaksa Antuna Branka Šimića poimenično navodi pretežitija obilježja Šimićevih sintaktičkih likova, u koja, a različitih metajezičnih statusa, pripadaju: »vrlo brojne i raznovrsne asindetske strukture«, »postupak parcelacije, tj. razbijanja tradicionalno shvaćenoga rečeničnog modela«, »vokativne konstrukcije ili tzv. obraćanja«, »narušavanja gramatičke valentnosti pojedinih riječi«, te »čestotnost niječnih konstrukcija«.

Oblikovavši, očito nakon duga i precizna rada, »popis Šimićevih frazema po značenjima«, autorica ispituje u Šimića indicirane frazeme uspoređujući ih s današnjim pojedinačnim porabama.

Vodeći se hrvatski stilističar Krunoslav Pranjić u svom izlaganju naslovljenu (po običaju: osebujno) Jedan troslovčan u četirma prepjevima, a nakon uvodnih varijacija, latio triju Šimićevih pjesama i njihovih odnosnih prijevoda.

U svojim posljednjim danima stvarao je pjesme i donosio svjesne odluke.« S uvidima doktorice Pandžić Jakšić mogla bi biti sukladna egzegeza i književnoznanstvena analiza Šimićevih posljednjih napisanih pjesama.

Pored tih novih biografskih priloga iz uma i srca Šimićevih neposrednih srodnika, u mnoge bi današnje magluštine glede Šimićeva duhovnog života pa, dakako, i njegova svjetonazora, nešto svijetle jasnoće mogla unijeti već otprije znana no sada »skupsložena« priopćenja teologa fra Ante Marića, naslovljena Religioznost A.

Izgleda da nitko od forumaša nama smisla za poeziju ni suosjećanja prema SIROMASIMA iz Šimićevih pjesama.