Animatori Filmsko-kreativnog studija VANIMA u konkurenciji imaju čak 16 filmova, iz VK Osijek natječu se 2 filma, iz Škole crtanog filma Dubrava 9, a iz Foto kino video kluba Zaprešić te Škole animiranog filma Čakovec 8 je filmova u utrci za narančastu statuu.

Nakon toga se na glavnom zagrebačkom trgu očekuje spektakularan doček tog omiljenog lika Zagrebačke škole crtanog filma.

Svjetski festival animiranog filma Animafest izrastao na tradiciji poznate Zagrebačke škole crtanog filma, manifestacija je koja tijekom svoje tridesetogodišnje povijesti sustavno prati svjetsku animiranu produkciju kroz niz natjecateljskih i nenatjecateljskih programa.

Prvi veliki uspjeh Zagrebačke škole crtanog filma jest Grand Prix u Veneciji za crtani film Samac, Vatroslava Mimice, dok zlatno razdoblje zaključuje nagrada Oscar za film Surogat, Dušana Vukotića iz 1962. godine.

Doajen Zagrebačke škole crtanog filma, autor čuvenog Zagija sa Univerzijade iz 1987., od 1960. radio je kao crtač u Zagreb filmu gdje je proveo punih trideset godina, sve do odlaska u München početkom devedesetih, gdje i dan danas živi.

Teme su na neki način bile presjek onoga što bi o medijima trebalo znati: dr. Nikica Gilić (Glavni filmski žanrovi i struktura filma i Kroz povijest hrvatskog filma), Diana Nenadić, filmska kritičarka (Dokumentarno u igranom, igrano u dokumentarnom filmu i Izbor cjelovečernjeg filma - uvod i analiza), dr. Hrvoje Turković, filmski kritičar i teoretičar (Zagrebačka škola crtanog filma i Izbor filmova škole crtanog filma, naravno uz uvod i analizu), prof. Ana Đordić (Medijsko obrazovanje u srednjoj školi) i prof. Marina Zlatarić (Metodički pristup nastavi medijske kulture, Dječje filmsko stvaralaštvo, Predstavljanje filmske družine, Mediji i mladi, mediji, Od ideje do kratkoga filma - radionica i Medijsko obrazovanje u osnovnoj školi).

Autor je retrospektiva Zagrebačke škole crtanog i Beogradske škole dokumentarnog filma, a od osamdesetih godina živio je u Beogradu.

U srijedu, 29. siječnja, u dvorani Zagreb filma, s početkom u 15.00 sati, održat će se komemoracija posvećena gospodinu Leopoldu (Leu) Fabianiju, jednom od autora Zagrebačke škole crtanog filma.

Najzaslužniji je za međunarodnu slavu Zagrebačke škole crtanog filma, a njegovi slikarski radovi u okviru EXAT-a imali su prevratnički značaj.

U drugoj epizodi predstavljamo Vatroslava Mimicu, redatelja i scenarista koji se gotovo s jednakim uspjehom okušao i u igranome filmu i animaciji: jednog od najvećih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma, te redatelja ponajboljih ostvarenja autorskog filma.

Od popratnih sadržaja ističemo i program posvećen ovogodišnjem dobitniku nagrade 50 godina - doajenu Zagrebačke škole crtanog filma Nedjeljku Dragiću, izložbu Pume 34, kralja zagrebačkih zidova, koncert vrsne novosadske akademske pijanistice Branke Parlić, svirke domaćih glazbenih snaga Kawasaki 3 p-a i Cinkuša, kao još niz iznenađenja.

U kategoriji namjenskog filma najboljim je proglašen ' lepršav i zabavan, osvježavajuće lagani video spot ' Sam na Plesu ' Natka Stipaničeva, a u kategoriji dječjeg filma ' Kuća ogledala ' sudionika Škole crtanog filma Dubrava pri Narodnom sveučilištu Dubrava.

Jedan je od osnivača modernističke likovne skupine EXAT 51, pionir apstraktnih, geometrijskih kompozicija u hrvatskom slikarstvu te kreativno najradikalniji predstavnik Zagrebačke škole crtanog filma (Don Kihot).

Sprovod tog veterana hrvatske kinematografije i Zagrebačke škole crtanog filma bit će u utorak, 2. veljače, na zagrebačkom krematoriju Mirogoj.

Tko još danas radi od pripadnika Zagrebačke škole crtanog filma?

OŠ Ivanovec, Čakovec, Mi se samo igramo OŠ Jagode Truhelke, Osijek, Tolerancija OŠ Katarine Zrinske, Mečenčani, Donji Kukuruzari, Moje tajno mjesto Filmsko-kreativnog studija Vanima, Varaždin, Posljednje stablo Škole crtanog filma Dubrava, Zagreb i Sreća je relativna Centra za film i video Dubrava, Zagreb, odnosno Da nam bude dobro SKIG Gunja, Po kinu se grad poznaje Kino kluba Karlovac, Broj 12 grupe autora iz Splita i Knjiga Log In, Zagreb.

Najistaknutiji autor Zagrebačke škole crtanog filma, čiji je film Surogat iz 1961. prvi neamerički dobitnik Oscara za crtani film, dok je Igra iz 1962. bila nominirana za slavnu nagradu.

Prvi crtani film, Kako se rodio Kićo, surežirao je 1951. u zagrebačkom Duga filmu, a od 1956. s Nikolom Kostelcom i Vatroslavom Mimicom u Zagreb filmu udara temelje prepoznatljive poetike Zagrebačke škole crtanog filma - reduciranu animaciju, plošne likove i dekor na plošnoj pozadini, uz usporednu sklonost (parodijskom i ironijskom) humoru i angažiranosti na tzv. velikim pitanjima (otuđenost, postvarenost, upitnost nad opstojnošću u suvremenom svijetu itd.).

Prvi veliki uspjeh zagrebačke škole crtanog filma bio Grand Prix u Veneciji za crtani film Samac Vatroslava Mimice, a njezino zlatno razdoblje zaključuje Oscar za film Surogat Dušana Vukotića iz 1962.

Gosti tribine su Heidi Kočevar, dobitnica prve nagrade na 13. Kairskom međunarodnom filmskom festivalu za djecu, Ana Marija Vidaković, autorica animiranog filma i voditeljica Male škole crtanog filma te polaznici škole.

N edavno zagrebačko gostovanje Giannalberta Bendazzija, svjetski poznata povjesničara i proučavatelja animiranog filma (Cartoons: One Hundred Years of Cinema Animation, 1996) i njegov osvrt na dragulje zagrebačke škole crtanog filma prilika je za malo sociofilmološko prebiranje po činjenicama i problemima zagrebačkih animacijskih prilika.

Uistinu, tematsko, stilsko, poetsko i izvedbeno bogatstvo spomenutih ostvarenja, kojima uz odre đ ene ograde možemo pribrojiti i možda odve ć doslovan i didakti č an crti ć Sloni ć ide u vrti ć povratnika Milana Trenca, neosporno svjedo č i o renesansi hrvatskog animiranog filma, prema nekima usporedivoj sa zlatnim vremenima zagreba č ke škole crtanog filma, koja filmski kriti č ar Ronald Holloway u glasovitoj knjizi Z is for Zagreb, jedinom cjelovitom djelu posve ć enu Školi, smješta u razdoblje od 1957. do 1962, u kojem klju č na ostvarenja kreiraju Dušan Vukoti ć, Vlado Kristl, Vatroslav Mimica i Nikola Kostelac.

Da je Borivoj Dovniković Bordo, pripadnik zlatne generacije Zagrebačke škole crtanog filma, bio učenik naše škole saznali smo slučajno, kada je prošle školske godine posjetio zgradu u Ulici svete Ane 2, u želji da vidi svoju bivšu osnovnu školu.

Autori filma« Nebesa »bili su poprilično veseli, jedan od najveselijih među njima bio je upravo redatelj Pete Docter za kojeg mi je Martin Milinković, direktor Continental Filma, hrvatskog distributera filma« Nebesa », rekao da je veliki ljubitelj Zagrebačke škole crtanog filma.

Isto što i za EXAT, č iji su č lanovi prema Jerku Denegriju bili »skup pojedinaca razli č itih sklonosti prije nego programsko djelovanje istomišljenika«, može se re ć i za umjetnike iz zagreba č ke škole crtanog filma.

Član je i jedan od začetnika Zagrebačke škole crtanog filma i uvelike je pridonio afirmaciji reducirane animacije zahvaljujući kojoj se proslavio i ušao u svijetsku povijest filmskog stvaralaštva. [ 1 ] Prvi autorski film Crvenkapica radi s Aleksandrom Marksom, koji je bio prvi domaći film u boji.

Iako će Dušan Vukotić i Vatroslav Mimica ostati zapamćeni kao vodeći inovatori čiji je rukopis obilježio smjer Zagrebačke škole crtanog filma, činjenica je da je Kostelac utro put stilizaciji, ekspresivnosti, dotjeranosti i tematskoj zrelosti njihovih umjetničkih trijumfa koji su uslijedili nakon toga.

Od poznatoga â ljubljanskog govoraâ Miroslava Krleže, do istupa Grupe EXAT-51, od Dubrovačkih ljetnih igara do Gavellina osnivanja Zagrebačkoga dramskog kazališta, praizvedbe Marinkovićeve â Glorijeâ i nazočnosti Bojana Stupice i Mire Stupice u Zagrebu, od pojave časopisa â Krugoviâ do etabliranja takvih književnih osobnosti kao što je pjesnikinja Vesna Parun i pjesnika oko časopisa â Krugoviâ, od pojave umjetničke grupe â Gorgonaâ koja više ne postavlja problem izbora između figurativne i apstraktne umjetnosti, već se pita o anti-slici i djelu koje nije slika ni skulptura, pa sve do priprema za Muzički bijenale koji će uskoro započeti, do velikih inovativnih zahvata na području grafičkoga i industrijskog dizajna, Zagrebačke škole crtanog filma i uopće značajnih filmskih autorskih osobnosti..... otkriva se nadasve plodno, intrigantno, potentno i poticajno razdoblje koje dosada nije ni adekvatno predstavljeno, niti vrednovano.

' Ovogodišnja Nagrada za životno djelo hrvatske ASIFA-e dodjeljuje se Zlatku Boureku, jednom od pionira i značajnom predstavniku Zagrebačke škole crtanog filma koji je originalnim likovnim ostvarenjima obilježio drugi početak hrvatske animacije 1954. godine.

Grupa Vukotić-Kostelac nakon prekida rada Duga filma, našeg prvog poduzeća za proizvodnju crtanih filmova, pokrenula je animiranu proizvodnju reklamnih filmova koja je danas ne samo važna za nastavak naše tadašnje mlade animacije nego i za početak istraživanja na likovnom, sadržajnom i animacijskom području, što je bilo ishodište buduće Zagrebačke škole crtanog filma.