U bjelini prekrasnih kostima Ike Škomrlj, bijelih i teških s aluzijom na ručni vez, u praznini noćne saloče scenografa Petra Barišića s napuštenim glazbalima koja se povremeno jedva čujno oglase iz uspomena, dvije izvrsne glumice Anja Šovagović Despot (Cvijeta Zuzorić Pescioni) i Doris Šarić Kukuljica (Mara Gundulić di Gozze) otkrivaju dramatičnu tajnu grijeha, koji će im biti oprošten, ne samo zato što su mnogo patile, niti zato što se on uglavnom doima kao da je zapravo hinjen poput zavodljiva ceremonijala sa školjkama, nego ponajprije zato što ga one na glumački dostojanstven način u punom skladu virtuoznog govora i pokreta brane iz petnih žila, Anja iskazom prkosne tajnovitosti, Doris snažnim pogledom u dubinu ponora ljudske strasti i stvaralaštva.

Kostimi Ike Škomrlj bili su neobični i maštoviti, a pačke s dodatnim, do poda dugačkim tilom, izazvale su uzdahe oduševljenja.

Zatim je angažirana poznata kostimografkinja HNK-a Ika Škomrlj koja je s kolegicom Dijanom Bourek na temelju povijesnih spisa oblikovala odoru sličnu onima kakve su nosili Zrinski.

Na izložbi će se predstaviti izbor iz radova kostimografkinje (r. 1973.) za koje njena kolegica, naša ugledna kostimografkinja Ika Škomrlj, u predgovoru kataloga piše: ' skice (slike) su joj jasne, snažne, pregledne što je važno za kazališne radionice, režisera i umjetnike koji sudjeluju na predstavama.

Juvančić početak predstave minuciozno obilježava premosnicom u odnosu na dva prethodna dijela (koja rješava navedene dramaturške probleme) uz nostalgično-elegičnu glazbu Paole Dražić Zekić, funkcionalnu scenu Ivice Prlendera i vremenski karakterizirajuće kostime Ike Škomrlj i Diane Kosec Bourek, likovi Tarace iz škrinja vade svijećnjake gospođe Ane Menze Bobali, klupko vune sestara Beneša mrtvi su to artefakti koji međutim živo povezuju neimenovano jesensko predvečerje 1900. s ulaskom Frančeza u Grad 1806. i sutonom 1830 - ih.

Marinković - Škomrlj piše o odgoju za korupciju (2008.).

Damir Škomrlj je rekao da ove fotografije imaju više povjesno značenje nego umjetničko.

Treba napomenuti da je Damir Škomrlj prvu izložbu fotografije u mjesnom odboru održao 2004. godine, kad smo na snimkama mogli vidjeti Grad Rijeku na silvestrovo.

I uistinu, trojac koji je pri realizaciji osječke Jalte nepobitno najviše energije utrošio i pravilno je usmjerio: scenograf Osman Arslanagić te kostimografkinje Ika Škomrlj i Dženisa Pecotić, sljedeći upute redateljice Kleflin, ali i Vladimira Majakovskog (Ulice su naši kistovi, trgovi su naše slikarske palete) i Kazimira Maljevića bojaju scenu i glumce u kontrastne jarke boje, dajući do znanja da Zelena livada nije nikakav produkt mašte one većine ljudi koji nisu privilegirani, koji nemaju mogućnost odlučivanja o svojoj sudbini.

Marinko GLAVAN, snimili Livio ČERNJUL, Damir ŠKOMRLJ i Ivica TOMIĆ

Podsjetimo, njihovu je odoru prema povijesnim dokumentima istraženim u bečkim i hrvatskim vojnim muzejima rekonstruirao novinar Mladen Trnski, dizajnirala najpoznatija hrvatska kostimografkinja Ika Škomrlj, a šivaju se u Modnom studiju Mirze Šabića u Zagrebu.

Doduše kostimi Ike Škomrlj i Elvire Ulif koji vrlo uspjelo naznačuju karakter likova koji ih nose bliži su sugeriranju da se radnja zbiva osamdesetih, a donekle bi se to moglo reći i za scenografiju Miljenka Sekulića koji je čini se ipak bio više koncentriran na nalaženje rješenja za lako prenosivu scenu (kao što je primjerice efektna i vrlo funkcionalna mala rotirajuća pozornica) s kojom će Histrioni moći bez većih problema gostovati.

Među takvim svećenicima je i jedini ovogodišnji mladomisnik Riječke nadbiskupije Riječanin HRVOJE POLJAK, piše u uvodu intervjua (NL, 17.7.2012.) koji je napravila Mirjana Grce (a sugovornika je snimio Damir Škomrlj).

U predstavi su do punog izražaja došli bogati i pomno izra đ eni kostimi Ike Škomrlj i Dženise Pecoti ć.

Dobrica Silobrčić je tu dolazio, Ika Škomrlj, takvi tulumi su tu bili i takvo jedno ozračje, tak da nisi imao potrebu baš za nekim štajgama, mi bar nismo.

Uvodnu riječ na okruglom stolu pod moderiranjem Elvire Marinković Škomrlj održali su pomoćnik rektora Sveučilišta u Rijeci za projekte i inovacije prof. dr. Zdravko Lenac, voditelj tima SIIF projekta dr. sc. Rein Ruubel te voditelj projekta »Fond za ulaganje u znanost i inovacije« iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Stipe Marić.

Najbolje znaju Svetin Stojan i Roko Škomrlj, koji su prošlu sezonu igrali za Dugopolje, a sada u Zagori.

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije Katarina Matić, Nikola Bešlić i Bruno Škomrlj s Majom i ostalih osam najbolje plasiranih ekipa s nadbiskupijskog natjecanja u Zmijavcima išli smo na jednodnevni nagradni izlet u Zadar i Nin.

Od kada je rektorsko mjesto prije godinu dana preuzeo prof. dr. sc. Pero Lučin, upravo je novi vizualni identitet i jačanje promocije Sveučilišta bila jedna od glavnih zadaća koje smo se prihvatili, jer je jedna od strategija bila otvaranje Sveučilišta javnosti, naglasila je rukovoditeljica Službe za odnose s javnošću riječkog Sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj.

U okviru prezentacije cjelokupne strategije otvaranja Sveučilišta javnosti, Marinković-Škomrlj naglasila je i povećanu suradnju ostvarenu s riječkim medijima.

Prema riječima rukovoditeljice službe za odnose s javnošću Sveučilišta Elvire Marinković Škomrlj, točan uzrok poplave tek treba utvrditi, zbog čega su pozvani i predstavnici izvođača, tvrtke Neir d. o. o. iz Splita, kao i visinu štete, koja je, ističe, sigurno golema.

Naglašavajući kako je riječ o zajedničkoj izložbi Novog lista i riječkog Sveučilišta, autorica izložbe Elvira Marinković Škomrlj istaknula je da je izložba zamišljena kao kratka šetnja kroz proteklih 40 godina Sveučilišta, a nastala je na temelju dvije tisuće zapisa, odnosno tekstova i fotozapisa. Zahvala ide Novom listu čija je arhiva otrgla zaboravu proteklih 40 godina Sveučilišta, no »iskopati« sve tekstove iz tog razdoblja bio je rudarski posao, stoga na pomoći hvala novolistovcima Željku Piljuzanu i Brunu Lončariću.

Cjelokupan materijal bit će elektronski pohranjen i ostat će dostupan budućim generacijama, kazala je Marinković Škomrlj.

Međutim, kostimografkinje Ika Škomrlj i Ana Bourek doradile su ih, a i sašile neke nove, za Auroru, princa i Carabosse, među ostalima.

Primjerenu su kostimografiju, koja oslikava vrijeme radnje romana, osmislile Ika Škomrlj i Dženisa Pecotić, a sam Vitez potpisuje nezgrapnu i vizualno neatraktivnu scenografiju čija dva velika paravana zatvaraju stražnji dio pozornice, pa ih glumci stalno trebaju otvarati i zatvarati, što na trenutke ometa scenska zbivanja.

Odore Zrinske garde dizajnirala je kostimografkinja zagrebačkog HNK-a Ika Škomrlj u suradnji s Dijanom Bourek.

Prošle je godine nagradom Marul na 20. Marulićevim danima u Splitu za kostimografiju predstave osječkog HNK Fragile nagrađena Đenisa Pecotić, koja je s Ikom Škomrlj prošle godine nominirana i za nagradu Hrvatskog glumišta za kostimografiju mjuzikla Jalta, Jalta u osječkom HNK.

U autorskom timu najdojmljiviji rad bio je onaj oblikovatelja svjetla Aleksandra Mondecara, koji je pridonosio stvaranju primjerena ugođaja, a svoj nenametljivi prinos predstavi dale su i scenografkinje Dinka Jeričević i Marta Crnobrnja te kostimografkinje Ika Škomrlj i Elvira Ulip.

Autorica izložbe Elvira Marinković Škomrlj naglasila je da je riječ o zajedničkoj izložbi Sveučilišta i Novog lista nastaloj na temelju dvije tisuće tekstova i fotografija objavljenih u proteklih 40 godina

RED CARPET Nedjelja, Nova TV, 18.10 vijenac Nova intendantica zagrebačkog HNK Ana Lederer usred kazališta, zato što je njezin tata Petar Šarčević nekad tu skromno režirao, arogantno se dere Ika Škomrlj i Ivanka Boljkovac