Kao predložak Biblia pauperum koristila se za oslikavanje crkve Sv. Nikole u Pazinu, ali i u Žminju i u crkvi Svete Marije od Škrilinah u Bermu (link).

Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963; Znanstveni referati održani na svečanoj proslavi povodom 500 - godišnjice dovršenja opusa zidnih slika signiranih godine 1474. po domaćem majstoru Vincentu iz Kastva u gotičkoj crkvi Majke Božje na Škrilinah na groblju u Bermu u Istri, Bulletin Razreda za likovne umjetnosti JAZU, niz III, 1977, 1.

Voditelj radionice koja je 1474. oslikala grobljansku crkvu Svete Marije na Škrilinah kraj Berma.

Inačice napjeva nastale usmenim prijenosom ogledaju se npr. u posljednici za mrtve: Dan od gnjeva strašnom silom (Režanci), Sudac gnjivan hoće priti (Kraljevica, Novi Vinodolski), Dan on gnjeva strašnom silom (Jablanac), Dan on gnjeva dan iskroju (Vrbnik), Dies irae, dies illa (Vodnjan, Barban) i dr. Među poznatijim je skladbama nadahnutima glagolj. obrednim pjesmama (i freskama u Sv. Mariji na Škrilinah i Sv. Martinu u Bermu) kantata za zbor i orkestar Istarske freske B.

Iz analize su izostavljene razglednice na kojima su motivi mjesta izvan naselja u kojima se prodaju: npr. u Humu se prodaju reprodukcije starih razglednica Pazina, Buzeta, Motovuna... U Motovunu možete naći razglednice Pule, Novigrada, Poreča, Pazina, Buja, Momjana, Draguća, Livada, Istarskih toplica i Berma s crkvom Sv. Marije na Škrilinah (kojih npr. u Bermu nema) ili pak« morske motive »iz Mošćeničke drage?

Nikako ne smijemo izostaviti crkvu sv. Marije na Škrilinah koja se smjestila u blizini groblja.

U Istri su očuvana dva prikaza plesa mrtvaca, i to u grobljanskoj crkvi sv. Marije na Škrilinah kraj Berma, djelo radionice Vincenta iz Kastva iz 1474., i u Sv. Trojstvu u Hrastovlju, gdje je 1490 (?) radila radionica Ivana iz Kastva.

Nakon pješačenja stazom predviđen je posjet Bermu gdje se može razgledati srednjovjekovna crkvica sv. Marije na Škrilinah u kojoj je poznata freska Ples mrtvaca majstora Vincenta iz Kastva iz 1474. godine.

U Sv. Nikoli u Pazinu slikao je majstor iz briksenškoga kruga, a to je slikarstvo utjecalo na razvoj Vincenta iz Kastva, čija je radionica, najznačajnija domaća kasnogotička radionica, izvela ciklus u Sv. Mariji na Škrilinah kraj Berma i vjerojatno u Sv. Jurju u Lovranu.

Inače, iz Pazina su u Ministarstvo kulture poslali zahtjeve za financiranje u 2007. godini sa 150 000 kuna radova, 120 tisuća kuna za nastavak radova na crkvi sv. Petra i Pavla u Trvižu i 40 tisuća kuna za obnovu fresaka u beramskoj crkvici Svete Marije na Škrilinah.

Sv. Marija na Škrilinah, Beram je video film u trajanju od 30 minuta, a govori o razvoju i znamenitostima te grobljanske crkve čuvene po ciklusu fresaka radionice majstora Vincenta iz Kastva.

U Sv. Mariji na Škrilinah nije slikao sam, već je surađivao s još dvojicom slikara nazvanih Majstorom Pasije i Majstorom Plesa mrtvaca (B.

Bliske su njegovu izrazu zidne slike u Sv. Mariji kraj Oprtlja i Sv. Jurju u Lovranu, ali one u Sv. Mariji na Škrilinah jedino su njegovo signirano djelo.

Na slici je kopija poznate freske " Mrtvački ples " iz mjesta Beram (crkvica Sv. Marija od Škrilinah), kopija se nalazi u crkvici Sv. Germana na Brijunima

Fortunin kotač nalazi se na ulaznom zidu crkve sv. Marije na Škrilinah, a većim je dijelom oštećen probijanjem prozora u zidu.

U blizini crkva sv. Marije na Škrilinah s freskama (Mrtvački ples) slikara Vincenta iz Kastva (1474.) ČAKOVEC - podignut i utvrđen od vlastelinske obitelji Čak u XIIII st.

Potpisnica ovih redaka ostala je impresionirana istraživanjem interijera i detalja beramske crkve sv. Marije na Škrilinah, gdje nas u novi pejsaž eksterijera i interijera, primjerice, uvodi intervencija slikara Bojana Šumonje, a dočekuju nas detalji i likovi nadaleko slavne freske Vincenta od Kastva " Ples mrtvaca " iz 1474. godine.

Osim pisanih djela, i likovna umjetnost može poslužiti kao dokaz o usmenim pričama ili pak kao izvor za daljnje širenje priča, kao što je slučaj s freskom Vincenta iz Kastva u crkvi sv. Marije na Škrilinah iz Berma, koja prikazuje motiv raširene basne o rodi i lisici (M.

Iz baroknoga su doba kasetirani tabulat u lopici Bl. Djevice Marije na Placu u Gračišću, zatim lopice Bl. Djevice Marije u Oprtlju (1770), Sv. Katarine u Svetvinčentu, Sv. Marije na Škrilinah u Bermu (XVIII. st.) i dr.

U Porečkoj biskupiji bilo je više od 20 benediktinskih samostana: Sv. Barbara kraj Vižinade (spominje se 1174), Sv. Dionizije kraj Motovuna (spominje se 1261), Sv. Elizabeta kraj Motovuna (spominje se 1385), Sv. Mihovil sub terra (pod zemljom) u Labincima (iz IX.st.), Sv. Mihovil nad Pazinom (spominje se u XII.st.), Sv. Marija na Škrilinah kraj Berma (iz XV.st.), Sv. Kasijan u Poreču (iz X. st.), Sv. Nikola (prije Sv. Anastazija) na otočiću kraj Poreča (od XI.st. do 1769), gdje su monasi održavali svjetionik na drva i gdje je boravio bl. Nikola Giustiniani, Sv. Ivan in Prato kraj Poreča, iz kasne antike, poslije predan templarima pa ivanovcima, Sv. Petar u Šumi (od 1134. do XV.st.) s podružnicom Sv. Sikst kraj Barata, poslije oba predana pavlinima, Sv. Marija u Vrsaru, priorat (iz XIII.st.), Sv. Vincencije u Savičenti (iz XII.st.), Sv. Petar in Bigolin kraj Dvigrada, Sv. Andrija na otočiću (Crveni otok) kraj Rovinja, koji je pripadao sv. Mariji Rotondi iz Ravenne (VI XV.st., poslije franjevački samostan), i Sv. Marija Alta (na Vrhu) kraj Bala.

U gotičkoj crkvi sv. Katarine u Lindaru preslikao je alegorijski prikaz Živoga križa, djelo istarskoga pučkoga slikara iz 1409., te u beramskoj got. bratovštinskoj crkvici sv. Marije na Škrilinah kasnogot. ciklus fresaka majstora Vincenta iz Kastva (posebno alegoriju Ples mrtvaca).

Radi se o projektu u kojem Lenić, slijedeći u prostoru tragove predaka i mjesta jakih energetskih žarišta i vibracija (Beram Sv. Marija na Škrilinah), te uzimajući s tih mjesta otiske prošlih generacija (interpretacije zidnih fresaka, otisci ruku i stopala hodočasnika), na suvremeni način i suvremenim medijima povezuje podneblja/prostore, vremena, ljude, ideje i vjerovanja.

Dijelovi projekta su prije svega 17 kolažiranih, doslikanih i kompjutorski dorađenih grafika u obliku traka, koje se spuštaju cijelom visinom crkvice/galerije od krovišta do poda, s interpretacijom motiva fresaka iz crkvice Sv. Marije na Škrilinah u Bermu, majstora Vincenta iz Kastva.

Bogata prapovijesna nalazišta (Šandalja, Romauldova spilja...) koja svjedoče o naseljavanju prvih stanovnika, histarske gradine iz brončanog razdoblja (Nesactium, Monkodonja...); antički rimski spomenici (amfiteatar Arena, Slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, ostaci brojnih rimskih vila...); kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču iz 6. stoljeća, uvršten u UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine; druga vrijedna sakralna baština kao što su srednjovjekovne crkvice oslikane freskama (Sv. Barnabe u Vižinadi, Sv. Foške u Batvačima, Sv. Martina u Lovreču, Sv. Margarete pokraj Vodnjana), posebno čuveni dragulj srednjevjekovnog zidnog slikarstva Ples Mrtvaca u crkvici Sv. Marije na Škrilinah pokraj Berma, najveća istarska crkva Sv. Blaža u Vodnjanu sa zbirkom sakralne umjetnosti koja sadrži 730 djela i predmeta iz razdoblja 5. do 19. stoljeća i sačuvanim mumificiranim tijelima nekoliko svetaca; ostaci glagoljaškog utjecaja u srednjovjekovnoj umjetnosti i pismenosti; srednjovjekovni kašteli i utvrde u Dvigradu, Svetvinčentu, Pazinu, Puli, Momjanu, Pietra Pelosa pokraj Buzeta; povijesne gradske jezgre gradića u istarskoj unutrašnjosti i na obali; brojne austrijske fortifikacije iz 19. stoljeća u okolici Pule; talijanska arhitektura između dva svjetska rata sa rudarskim naseljem Rašom - zasebnom urbanističkom cjelinom; prepoznatljiva tradicionalna ruralna arhitektura sa suhozidima i kažunima - jedinstvenim kamenim poljskim kućicama kružnog oblika, tek su dio bogate kulturne baštine i obrisi ostataka osebujne prošlosti Terre Magice kako Istru, često, mnogi nazivaju.

Lenić ih je za ovaj projekt poglavito iščitavao sa zidova i podova srednjovjekovne crkvice Sv. Marije na Škrilinah u Bermu (Istra), koja je iz istoga stoljeća kao i kastavska crkvica sv. Trojice, te sa fresaka koje je oslikao majstor Vincent iz Kastva.

Na zidu Sv. Marije od Škrilinah (link) jedna od fresaka prikazuje Sv. Martina, a Celestin Medović ga je 1912. naslikao na glavnom oltaru župne crkve.

Dok su većinu istarskih fresaka radili umjetnici freskoslikarstva iz Pule, Vodnjana, Kopra, Beram je za većinu fresaka u Sv. Mariji na Škrilinah angažirao Vincenta iz Kastva.

U okviru Programa javnih potreba u kulturi Grada Pazina za 2008. i 2009. godinu nastavljeno je s izvođenjem zaštitnih radova na crkvama sv. Petra i Pavla u Trvižu i sv. Marije na Škrilinah u Bermu, na kaštelu u Pazinu te u pazinskoj župnoj crkvi Svetog Nikole.

U Istri je naslikan u Bermu (Sv. Marija od Škrilinah) te u slovenskom dijelu Istre (Hrastovje).

U hrvatskim krajevima poznat je prikaz mrtvačkog plesa u kapeli sv. Marije na Škrilinah u blizini Berma, koji je naslikao Vincent iz Kastva 1474. a u crkvi Sv. Trojstva u Hrastovju, u slovenskom dijelu Istre, Ivan iz Kastva 1490. U Bermu se pored bočnih vrata kapele nalazi i freska sv. Sebastijana.