Supetarci su se od uvijek bavili poljoprivredom, krčene su velike šume po kojima je i naselje dobilo ime, ali je škrta zemlja teško mogla prehranjivati brojne obitelji.

Ponekad razmišljam, kako ta škrta zemlja, zasigurno zaslugom Svevišnjega rodi takvog sina, pametnog i skromnog.

Škrta zemlja daje malo vrhunskog kvalitetnog grožđa i to vinogradari moraju pratiti - osjećati što je ono najbolje od trsa, a ne biti slijep i voditi se samo ekonomskom vodiljom koliko bi želio imati vinogradar.

Škrta zemlja stoljećima stvara svoje blago, Kao ljubav što u srcu sidi malo rodi, malo daje, al što daje sto put više vridi

Možeš imat ' moje tijelo Gdje sam rođen tu je sve sirotinja Vuk je u nas domaća životinja Škrta zemlja nikoga ne hrani Da preživiš moraš radit vani Šljakao sam ja u tuđoj zemlji Sanjao sam o voljenoj ženi Sa arbajta kad bih doša doma Gledao sam kako raste ona Mislio sam sreću kupit novcem Sredio sam stvar sa njenim ocem Prenesoh je preko kućnog praga Mislio sam da biće moja draga Rekla mi je prvo veče, rekla mi je sve Možeš imat moje tijelo, ali dušu ne Samo tijelo ništa mi ne znači Kraj banhofa takve mogu naći Želio sam da me stvarno voli Da joj ljubav nije aerobik Kad je sa mnom da ne skriva pogled Da ne gleda uvijek negdje pored Zagrljeni kada zora sviće Da budemo kao jedno biće Rekla mi je prvo veče, rekla mi je sve Možeš imat moje tijelo, ali dušu ne Nije mogla dugo da zanese U nas nije bilo graje djece Sporo su nam prolazili dani Za večeru kad bi sjeli sami Razboli se, Bog je mladu uze Pamtim vječno njene zadnje suze I šaptaje: " Ti si čovjek vrijedan, Ali život, život on je bijedan... " Rekla mi je prvo veče, rekla mi je sve Možeš imat moje tijelo, ali dušu ne

Put je uređen kao šetnica u nekom dalmatinskom krajoliku: nizak suhozid ili uređen zidić sa svake strane puta, škrta zemlja na kojoj raste kvrgavo i bodljikavo grmlje koje na mjestima prerasta u šumarke hrasta crnike, borova, neobrađenih maslina ali i sve više obrađenih maslinika.

Piva klapa: " Škrta zemlja čuva svoje blago svako zrno ko srce u sridi malo rodi i ne daje puno a što dadne triput više vridi "

01 Škrta zemlja koju su obrađivali oslobađajući je od dalmatinskog kamenjara podižući suhozide i gomile, nije bila dovoljna za stanovnike Jezera.

Čitam malo blogove o zimskim radostima, šetnji po snigu, skijanjima, sanjkanjima a iza toga ulazak u toplu kuću, centralno grijanje, u svakoj prostoriji ista temperatura, topli napitak na stolu pa čak i uz kamin i puckatanje vatre nastavak zimskih ljepota se može promatrati kroz prozor.Sve je bijelo, svježe, čisto... snijeg pršti po malo... poneka ptičica sleti na prozor zahvalna na mrvicama kruha ostavljenim za nju...... svi ove prizore dobro znamo, jer se zimi ide u unutrašnjost..... a u Dalmaciju se dolazi ljeti.... i mislim da je malo vas doživilo istinski dalmatinsku zimu.... e ljudi moji, to vam je ovako...... kad opiči buretina 150 na sat i zubato sunce nemaš vrimena ni gledat kad prilaziš cestu, letiš po kruv u najbliži dućan, i u sekundi te bura vrati doma... ako u međuvremenu ne staneš u kakav kafić di te posluži konobar sa šalom i kapom jer se kafić od 70 kvadrata grije jednom spiralom na maloj električnoj peći..... u kućama se grije kužina i dnevni boravak, ali više puta dnevno se svi prozori otvaraju jer triba izvitrit duvan, vonj ribe, kapule, raštike ili bilo koje druge spize.... u spavaćim sobama i zahodima su po danu širom otvoreni prozori da uđe čiste arije unutra, a bome večer se samo škure zatvore, stakla ostaju otvorena nek struji malo zrak.... jedini izvor noćne topline je pidžama ugrijana na termo peći prije ulijetanja u krevet.... i to dok čekaš da se ugrije, malo otapaš led koji se skupio u plućima nakon izlaska iz tople vode, u prozračenoj banji di pingvini vode kolo..... i na rivi su zimske radosti hmmmm mokre i vlažne..... ako tuče levanat i more baca priko rive, ne pomaže ni lumbrela ni čizme... malo ko ima i čizme, šta će ti u Dalmaciji čizme koje ne propuštaju, pa nema sniga.... i ne oblači dici više od jednoga rukava, moš ih obuć i pet, isto griju ko i jedan, pa šta šporkavat toliko robe kad je nemaš di sušit.... a ja volim ovu našu zimu..... kad pustiš da ti nevera i bura tuku tilo i uživaš u tome... to se zove dišpet dalmatinski...... ko i škrta zemlja i goli kamen takva nam je i zima..... nadam se da sam približno opisala, mada znam da nećete razumit.... za razumit triba to imat u genima.... onda voliš takvu zimu....

Škrta zemlja davala je malo: za sve žitelje bilo je dovoljno jedino sunca.

Riječ je o deliciji proizvedenoj od plodova prirode koje je dalo more, škrta zemlja, kamenjar i pašnjaci prekriveni solju.

Život na škoju, kaže Goran, uvijek je bio mukotrpan, tako je i danas, ali " kamen, more i škrta zemlja uvijek su našli načina da nas održe. "

Škrta zemlja ih nije mogla prehraniti, a ni radnih mjesta za njih nije bilo.

Škrta zemlja i mukotrpan rad vrijednih pelješčana proizveli su čuvena vina koja su ime Pelješac učinila poznatim u svijetu.

Kako je desetljećima područje župe Sveta Barbara Natrkižovljan živjelo od plodova žuljevitih ruku svojih stanovnika, a škrta zemlja nije urodom mogla prehraniti brojno stanovništvo mnogi su napustili rodni dom, i potrazi za poslom, trbuhom za kruhom otišli u svijet za nekom zaradom.

Ako bude Užanci, škrta zemlja očuvat će svoje blago.

Maslina je s razlogom postala simbol Dalmacije i njenih ljudi, kraja čija škrta zemlja udarana burama i suncem daje tako malo svojim stanovnicima.

Šime Odžaković i njegovo obiteljsko gospodarstvo tim su važniji jer ne svjedoče samo o opstanku i žilavosti, nego su pokazatelj da hrvatski čovjek nije bezidejan i nepoduzetan čak i tamo gdje su mu je jedini prijatelji kamen, škrta zemlja i obilje sunca.

Usputno se pojedinci bave poljoprivredom, jer je škrta zemlja i od nje se ne može živjeti.

Stvorene pod geslom " Škrta zemlja čuva svoje blago ", Užance su se razvile u svojevrsni prikaz svekolikoga života minulih doba primoštenskih Stanova, drevnih naseobina toga kraja.

Novigradsko područje je vrlo pogodno za podizanje maslinika - škrta zemlja, plitka crvenica s dosta udjela kamena najbolji je teren za kvalitetno bavljenje maslinarstvom, ističe Vlatković

Ovdje je škrta zemlja i nemoguće je preživljavati radeći samo u poljoprivredi.

Od poljoprivrede obrađuju se male površine, jer tu je jako škrta zemlja.

teško je (da ne kažem nemoguće) saznati jesu li ljudi bili zadovoljniji/bolje živjeli tada ili su zadovoljniji/bolje žive sada... tu nisam baš siguran je li moguće dati siguran odgovor... to što bi moderan čovjek jako teško i nesretno živio u nekom prošlom vremenu ne podrazumijeva da bi čovjek tog prošlog vremena sretan i zadovoljan bio u današnjem vremenu: ne zna: Znam da ja drkam po internetu, da su moji roditelji veći dio života kao težaci, djedovi po svjetskim rudnicima jer ih je škrta zemlja slabo prehranjivala, a pradjedovi nisu imali čak ni svoju zemlju nego su prosili od Talijana i Turaka prostor na kojem mogu napasati ovce.

Organizatori ovogodišnjih Primoštenskih užanci, koje će se održati u Dragi (Burni Primošten) početkom kolovoza, u dogovoru s mještanima toga sela, odlučili su toj tradicionalnoj manifestaciji, sa znamenitim sloganom " Škrta zemlja čuva svoje blago ", vratiti njezinu izvornost i osloboditi je komercijaliziranih natruha.

Ova škrta zemlja nije mogla sve žitelje othraniti pa su već odavno išli po bijelome svijetu, trbuhom za kruhom.

Ne može ih obeshrabriti teško prohodno tlo, visok nagib i škrta zemlja.

Pod motom Škrta zemlja čuva svoje blago, koji je već godinama zaštitni znak te kulturno-tradicijske manifestacije, ništa se ne bi moglo održati bez šibenske Vinoplod Vinarije.

»Tu je škrta zemlja pa su ljudi išli po svijetu, borili se da bi preživjeli.

U dubokim travama Slavonije vidjela sam bročike visoke i 120 cm ali na suhim pašnjacima Velebita gdje nema pretjerane vlage naraste od 15 - 40 cm, i kako škrta zemlja čuva svoje blago ona sa planine je mnogostruko više mirisala, i svježa i suha.