Upitah ortodoksne šokce koja je razlika?

Zazivamo pri tom Boga da nas oslobodi od bolesti grla i svih drugih zala, pa su toga dana mnogi od nas nazočili svetim misama, što je vrlo dobro, jer Šokce, a posebice Šokice, uvijek je krasilo grlo i pjesma šokačka: U Šokice šlingani rukavi, i tkanica crven, bijeli, plavi; Nije mene rodila gospoja, već Šokica nasmijana lica; Šokica sam, govor me odaje, po odilu svako me poznaje; Šokac jesam, šokačko mi tilo, samo nosim gospocko odilo, Šokadijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje, samo su neke od šokačkih pjesama.

Od samog početka Brod je stanište došljaka sa svih strana, a služi i kao refugij za izbjegle katolike iz Bosne šokce.

U njemu se »naređuje da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu.

Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog.

... kud ćeš veće pokore kad ti firmu razjebu bosanci a stranačke izbore šokci.... glupan... da je uprego šokce u firmu a bosance u politiku možda bi i uspio.... vidite kako je pero mudar...

Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce.

Ja mislim ga ti sam sebe najviše mrziš a dokaz mi je tvoj panični strah od ljudi - zatvaraš se u najmanji mogući krug a i Šokce bi želio svesti na šokce pa bi ti kao takav bio sam samcat: i narod, i vlast i država.

Navedeno priznanje bilo je ključno rumunjskim Hrvatima kako bi se očuvala njihova stara, ali relativno malobrojna etnička zajednica ⠀ 6993 pripadnika prema rumunjskom popisu stanovništva iz 2002. godine ⠀ koja je danas uglavnom podijeljena u tri različite skupine: Karaševce, Šokce i Turopoljce.

Na žalost, i u mojem rodnom selu sve više se iz autohtonih pretvaraju u urbane Šokce.

Dijele se na Bunjevce, Šokce, Race, Dalmatince, pomurske Hrvate, podravske Hrvate i bošnjačke Hrvate.

A inače nazvati šokce glupima, a leba bela umjesto proje mu dadoše.E vidiš, to bi se moglo šovinizmom nazvati.

Ništa zato, samo dozvolite svim Hrvatima da se vrate na svoja ognjišta (prvenstveno u Vojvodinu) te nas Hrvate prestanite dijeliti na Bunjevce, Šokce i Hrvate, jer svi smo mi samo Hrvati.E, tada kada to učinite bićemo i mi zato da Srbi u Hrvatskoj budu konstutivan narod pod uvjetom da to oni i žele. Vidikovcu, koji je, očito Hrvat, stiže odgovor od Darksidea: Ujače, vi konvertiti krvatski Janičari, ponašate se kao GUSARI, otimate tuđe istorisko i kulturno nasleđe, jer svoje nemate, prisvajate narode na silu kao sto sada radiš sa Bunjevcima i Šokcima. Isti srpski komentator pojašnjava i kako Bunjevci nisu Hrvati, iako, kako kaže, od početka 90 - ih godina, HDZ pokušava na razne načine da utiče na političke strukture u Srbiji da Bunjevce prevede u Hrvate, a, prema njegovoj teoriji Bunjevci su se doselili u Bačku 1687. kao katolički Srbi.

Koja god od tih znanstvenih teorija bila uvjerljivija i činjenično utemeljenija, jedno je sigurno: sonćanski su Šokci Hrvati i katolici, i oko toga ne bi trebalo biti spora, bez obzira što je po uzoru na podjelu među bačkim Bunjevcima, i među bačke Šokce od pojedinih struktura vlasti ubačena umjetna podjela.

Godine 1877., kada je pravljena statistika Kraljevine Ugarske, povjesničar Šviker se osvrće na Brajkovića te i sam označuje Šokce i Bunjevce kao Srbe katolike.

Čudi me kako fratar nije zahvalio i pohvalio i pećkog patrijarha koji je pohrlio za turskim osvajačima, da šokce skupa s njihovim biskupima podvrgne grčkom obredu, njihove napuštene kuće naseli pravoslavcima, a od onih koji su ostali na životu i nisu pobijeni ili odvedeni u roblje, ubirat će porez.

Ljut sam na Ivu i na sve Šokce koji su znali gdje treba postaviti spomenik, a nisu ni pisnuli.

Eto kad spomenite nered u općini sjetim se onih seoskih bećaraca, a glase ovako: " ŠTO SI IVO PRODO ZEMLJU KREŠI? ", a Ivo će na to: " BOLJE KREŠI NEG TUNJI IL NEŠI ", a drugi je " E MOJ KREŠO OPĆINU NAM UZE, I ŠOKCE ĆEŠ NATJERAT NA SUZE

Leksikon podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca jedinstveno je djelo koje donosi sve relevantne pojmove vezane uz Bunjevce i Šokce te daje sveobuhvatni prikaz povijesti i života Hrvata na prostoru između Tise i Dunava, sve do Budimpešte.

Antunović je ustrajao na nastavku izlaženje nekakvog lista koji bi naslijedio Bunjevačke i šokačke novine, jer je bio spoznaje i uvjerenja da tako može izravno utjecati na Bunjevce i Šokce u razvijanju njihove hrvatske nacionalne samosvijesti, kao i na očuvanje njihovog jezika, vjere i kulture.

Kako ti to ne razumiješ da oni već 500 godina bježe sa Kosova prema sjeveru došli do Mađarske čvrste države i krenuli prema zapadu proizvodeći šokce poput tebe abježeći pred Turcima i Arbanasima.

Nu, tu se zajebaše, jer ti si valjda jedan jedini šokac svi oko tebe su Šokci i makar su im ime podmuklo podvalili Srbi samo da se Hrvatima ne zovu, Šokce nikada nisu niti neće pregaziti.

Srbija ne dozvoli Hrvatima da se deklariraju svojim nacionalnim imenom, nego ih razdvaja na ugrožene Hrvate, na Šokce i na Bunjevce, čak i na katoličke Srbe.

Glavni Narodnooslobodilački odbor Vojvodine (NOO) uputio je u svibnju 1945. dopis svim okružnim NOO-ima, u kojem stoji: ÂťKako bunjevačke i šokačke narodnosti ne postoje, to vam se naređuje da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu.ÂŤ34 Tako je iste godine popisano u gradu 8759 Srba, 44 712 Hrvata, 38 355 Mađara, 1965 Nijemaca, 3739 Židova itd. 35

Tvoj uvaženi radić ih naziva nesvjesnom masom, i Race i Šokce.

Državna vlast u Srbiji je otvoreno osporavala pripadnost Bunjevaca i Šokaca hrvatskom nacionalnom korpusu, tako da su se i u navedenim popisima iskazivali odvojeno od Hrvata. [ 5 ] " Srbi, naime, u svojoj službenoj statistici uz Hrvate u Vojvodini još uvijek posebno iskazuju Bunjevce i Šokce, iako je znanstveno dokazano da su i oni Hrvati ", piše I.

PORUKA ISELJENIŠTVU U AUSTRALIJI Na pitanje što bi poručio hrvatskom narodu koji je također jednom napustio svoj dom, koji je sada neku drugu zemlju učinio svojom domovinom Baća Iva kaže - ' Već punih 37 godina živim izvan domovine i već 33 godine slušam životne priče mojih klijenata.Prije par mjeseci susreo sam se sa mojim prijateljem paterom Marijanom koji je već dugo u SydneyuSt Johns Park) razgovarajući o uvijek istim problemima kako djeci i unučadi sačuvati osječaj za Hrvatsku, kako sprijeliti asimilaciju.Za nas u Europi situacija je lakša zbog blizine i češći su posjeti rodnom domu.Vama u Australiji to nije moguće toliko često no unatoč tome i ovdje se primjećuje stanovito napredovanje asimilacije treće generacije.U ovom kontekstu jezik je jako važan.Odgovornost je na roditeljima koji bi sa djecom trebali govoriti u svojem domu hrvatski kako bi ga djeca temeljito naučilaNa ulici, u školama i u slobodno vrijeme mladež ionako govori jezik zemlje u kojoj živi, hrvatsko slabo ili gotovo nikako.Ne želim nikoga patetički pozivati na povratak jer povratak je na većinu iz različitih razloga nemoguć.Odluka za ostankom u Australiji ili bilo gdje drugdje racionalna je odluka.Zar ostaviti djecu i vratiti se kući? Do sada čeznuli smo za domovinom, zar da čeznemo i za svojom djecom i unucima? Migracija ima svoju cijenu.Pripadnici starijih generacija skupo su je platili ' - završavamo razgovor sa g. Ivanom Šarićem, čovjekom čiji prihod knjiga namijenjen je popravku stare crkve Sv Mateja Apostola u rodnom Štitaru, čije pjesme nose veliku cijenu danka kojeg je on morao položiti napustivši Hrvatsku, svoju Slavoniju, Šokce, polja suncokreta za kojima i danas čezne a čije slike nosi u svojm srcu, svojim stihovima.

Drama Požar strasti Josipa Kosora u kojoj se Šokce prikazuje s njihovim iskonskim strastima i porivima te duboko povezane s imanjem i zemljom, pisana je književnim jezikom, ali s mnogo lokalnih izričaja, što je zacijelo posljedica Kosorova dugogodišnjeg boravka u selu Otok nedaleko od Vinkovaca (ÂťU Otoku sam stapajući se sa životom sela doživljavao i traćio krštenja, krizmanja, pirove, žetve, kosidbe, mobe, crkveni god, poklade i sve što je sa selom bivalo i talasalo poput njegova divnog kola.ÂŤ).

U slavoniju su turci doselili šokce zbog štita i nenastanjenosti područja.

Tijekom 18. stoljeća ovo se, uglavnom useljeno ratarsko stanovništvo, stopilo u starosjedioce Šokce, bez obzira jesu li se uselili kao Ličani, Bunjevci ili bosanski Hrvati.