Moje je mišljenje da ovaj orkestar najbolje svira romantizam i glazbu s početka 20. stoljeća do Šostakoviča, to su uglavnom velika simfonijska djela u kojima se tempo mijenja svakih desetak taktova.

Jedan od velikih bila je premijera Katarine Izmajlove Dmitrija Šostakoviča u skladateljevoj nazočnosti 1964. Katarina Izmajlova pod ravnanjem Milana Horvata u režiji Koste Spaića s Mirkom Klarić i Pierom Filippijem bila je kultna predstava zagrebačke Opere, koja ju je odvela na gostovanja u velika europska glazbena središta, od napuljskog San Carla do Holland festivala.

Na kraju smo čuli još jedno remek-djelo komorne glazbe, dojmljivu Sonatu za violončelo i glasovir u d-molu op. 40 Dmitrija Šostakoviča.

Dokaz da su je vratili na koncertne daske Doma kulture u Novoj Gradiški bila je oduševljena novogradiška publika koja je Animato nagradila toplim pljeskom istinski uživajući u valcerima i polkama J. Straussa ml. i D. Šostakoviča, tangu M. Rodriqeza, A. Pijazolle i J. Gade, izboru iz Velikog potpuria operete E. Kalmana Grofica Marica, balskim i promenadnim notama hrvatskih, ruskih, njemačkih i talijanskih kompozitora.

Da, jučer smo postupili prema vlastitoj SAVJESTI: gromoglasnim pljeskom potpore ispratili smo sjajne umjetnike i njihove interpretacije Šostakoviča i Arenskog te potpisali listić.

Ovosezonska Plava oktava obiluje i izvedbama velikih simfonija, a već prvi koncert u sezoni donio je jednu od najizvođenijih u 20. stoljeću: slavnu i sjajnu Petu simfoniju ruskog velemajstora Dmitrija Šostakoviča.

Programe su sačinjavala standardna djela klasične glazbe, ali i ona koja zacijelo, obzirom na naše glazbeničke snage u Hrvatskoj. nikada ne bismo čuli u tako sjajnoj izvedbi poput Koncerta za violinu, glasovir i gudački kvartet, op. 21 Ernesta Chaussona, Preludija i Scherza za gudački oktet, op. 11 Dmitrija Šostakoviča, Kvinteta za glasovir, dvije violine, violu i violončelo u f-molu Césara Francka ili Okteta za četiri violine, dvije viole i dva violončela u C-duru, op. 7 Georgea Enescua.

Šostakoviča, zabilježile su u studenom prošle godine za etiketu ArcoDiva.

Šostakoviča i sasvim neizrađene, tonski nekultivirane Čajkovskijeve skladbe Souvenir de Florence.

Dojam izvedbeno najcjelovitije točke večeri ipak je ostavio i sjetan i opor oktetski original iz ranoga Opusa 11 Dmitrija Šostakoviča, uz čiji će polagani Preludij i zahuktalo reski Scherzo s nepredvidljivim ritamskim i ritmičkim naglascima, obratima i iznenađenjima, i složno muziciranje mladih zaljubljenika u komornu glazbu doći do punog izražaja.

I nema čega tu sve nema, od prezrela Mahlera do Šostakoviča i Richarda Straussa, od gotovo lajtmotivičkoga signala tritonusa i plesne groteske s punktiranim (tokatnim) bijesom neobarokne polifonije, iznad koje će dirigent Penderecki zajedno sa Zagrebačkom filharmonijom (Dvorana Lisinski, 27. travnja), u skladatelju Pendereckome prepoznati staro-novo-staro lice velemajstora zanata i organizacije kompozicijske tehnike.

Čajkovskoga te 5. simfonijom Dmitrija Šostakoviča, oba djela vrlo često na repertoaru toga orkestra.

Vrijedno je spomenuti da je Stefan Milenković nastupio s istim programom dva dana poslije i na festivalu u Mostaru, gdje je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra Vjekoslava Šuteja izvela i 5. simfoniju Ludwiga van Beethovena, a maestro Kogan ponovno nastupa uz Zagrebačku filharmoniju 9. lipnja u Lisinskom sa još jednim rijetkim repertoarnim djelom 13. simfonijom Dmitrija Šostakoviča uz sudjelovanje basa Nikolaja Didenka, Muškog zbora HRT a i Muškog akademskog zbora Ivan Goran Kovačić.

Članovi ansambla izveli su dva gudačka kvarteta Dmitrija Šostakoviča: Četvrti u D-duru, op. 83 i Treći u F-duru, op. 73. Premda su dva kvarteta nastala u doba i pod utjecajem staljinističke represivne politike, Šostakovičeva se glazba slušala samo kao glazba, a ne kao politički iskaz.

U zagrebačkom HNK gledao sam Lady Machbet Mcenskog okruga Dmitrija Šostakoviča.

Najljepši komad muzike te je večeri bio Preludij iz Pet skladbi za dvije violine i klavir Dmitrija Šostakoviča koji je Lev Atovmijan aranžirao u glazbi za film Gadfly, a za dva violončela i klavir Šulić i Hauser koji zbog naglog rasta broja ponuda za nastupe i snimanja brzinom munje moraju graditi repertoar obradama jer je izvorna literatura gotovo nepostojeća... pročitajte cijeli tekst...

Pod ravnanjem Pavela Kogana Filharmonija će 9. lipnja u KD Vatroslava Lisinskog s početkom u 19.30 sati prirediti izvedbu monumentalne 13. simfonije za bas, zbor i orkestar u d molu, op. 113 Dmitrija Šostakoviča.

Nekoć, dok bi kupovao ploče od Supraphona i Hungarotona, zavaravao bi sindrome grižnje savjesti koje bi mu probuđivali drugovi kupujući gotovo isključivo ruske skladatelje, osobito Šostakoviča.

Pred punim gledalištem osječkoga HNK, članovi proslavljenoga Zagrebačkog kvarteta nastupili su u organizaciji RC Osijek izvedbom gudačkih kvarteta Franza Josepha Haydna i Josepha-Mauricea Ravela te djelom Dmitrija Dmitrijeviča Šostakoviča u dodatku na tradicionalnome Božićnom koncertu u petak, 12. prosinca 2008. u 20:00 h.

Izvodile su se skladbe Dmitrija Šostakoviča Koncert za glasovir, trublju i gudače, Michaela Haydna Koncert za trublju i gudače te Edwarda Griega Holberg suita.

To je vjerojatno zato jer sam, na svu sreću, odrasla uz prekrasnog oca kojeg nikada nisu zanimali auti, pivo i utakmice (pa kroz to onda i njegov vlastiti ego), već oca koji je manijakalno kupovao knjige, pušio lulu, znao napamet ruske klasike i slušao Šostakoviča.

Naime, violončelistica Monika Leskovar bila je solistica u Koncertu za violončelo i orkestar u e-molu, op. 85 Edwarda Elgara s kojim je prije petnaest godina ostvarila prvu suradnju s maestrom Šutejem, a s 1. simfonijom Dmitrija Šostakoviča Šutej je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Gjadrova.

Držim da je Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula djelo koje možemo ubrojati u najvrednija djela 20. stoljeća napisana za violinu i orkestar te da stoji uz bok najboljima u tom žanru dvama koncertima Dmitrija Šostakoviča, dvama koncertima Sergeja Prokofjeva i koncertu Igora Stravinskoga.

Predviđen je kompletni ciklus gudačkih kvarteta i klavirski kvintet Dmitrija Šostakoviča u Muzeju Mimara (datumi koncerata: 14. listopada 2003, 11. studenog 2003, 9. prosinca 2003, 10. veljače 2004, 9. ožujka 2004, 11. svibnja 2004), koji će djelomično biti izveden i u drugim hrvatskim gradovima te u cijelosti na turnejama u Velikoj Britaniji, Italiji, Australiji i Sjedinjenim Državama.

U prvom dijelu je izveden vrlo zahtjevan i osebujan 2. koncert za violončelo i orkestar, op. 126 Dmitrija Šostakoviča posvećen Mstislavu Rostropoviču.

Naime, sam je skladatelj za nju rekao da je ovaj puta pisao o vedrini i sreći pa je težina dodana u ovoj interpretaciji vjerojatno rezultat površnije čitana Šostakoviča.

Njegova interpretacija Prve simfonije u f molu Dmitrija Šostakoviča bila je daleko od pukog brojanja doba on je razmišljao o glazbi koja je, u ovom slučaju, bila iznimno složena.

S velikom preciznošću dirigent je zamislio da glazbene ideje Dmitrija Šostakoviča, koje su za njegovo vrijeme bile iznimno napredne (za slušatelje na početku 20. stoljeća neka su rješenja djelovala poput iznenađenja), moraju zvučati zanimljivo i neobično i zagrebačkoj publici.

Monika Leskovar pobijedila je zahvaljujući izvedbi Koncerta Dmitrija Šostakoviča.

Zato i privatni radovi Šostakoviča, puni melankolije, očaja i privatne tjeskobe (usredotočeni na njegove gudačke kvartete) nisu ništa manje organski dio staljinističke kulture nego što su to njegova velika javna djela (usredotočena na njegove službeno slavljene simfonije: Petu, Sedmu i Jedanaestu).