Najistaknutiji španjolski konkvistador svakako je bio Hernán Cortés.

Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

O plemenu je malo poznato i vjerojatno nestaju 1511, ili nešto kasnije, koje je započelo sistematskim uništavanjem indijanskog življa što ga je poveo španjolski konkvistador Diego de Velázquez (1465 - 1524).

Grad je 1515. godine osnovao španjolski konkvistador Diego Velásquez de Cuéllar, nekoliko desetaka kilometara južnije od današnje lokacije, na obalama Karipskoga mora (današnji Batabanó) da bi se tek četiri godine kasnije preselio sjevernije, na obale Atlanskog oceana.

Kada je španjolski konkvistador Hernan Cortes došao na zapadnu obalu Meksika, na Veliki petak 1519., u Srednjoj Americi živjelo je oko 25 milijuna ljudi.

Prvi Europljani došli su na prostor današnjeg Čilea 1535. godine, kada je španjolski konkvistador Diego de Almagra sa svojom ekspedicijom stigao nakon osvajanja carstva Inka u Peruu.

Pedro de Mendoza y Luján (c. 1487. - 23. lipnja 1537) bio je španjolski konkvistador, vojnik i istraživač, te prvi vojni upravitelj (špa. adelantado) regije Río de la Plata u Argentini.

U pretkolumijsko doba ovo je područje bilo naseljeno indijanskim skupinama, no grad je osnovao španjolski konkvistador Francisko Pizarro.

Nešto kasnije, zloglasni španjolski konkvistador Hernando Cortez probao je na dvoru kralja Montezume gorku vodu i to godine 1519. Kad se desetak godina kasnije vratio u Španjolsku, sa sobom je donio i čokoladni napitak nazvan cho-co-lah-tay.

Dvije godine nakon toga, Sparrow i Barbossa su krenuli u potragu za tajanstvenim Otokom mrtvih (Isla de Muerta) i prokletim blagom koje je španjolski konkvistador Hernán Cortés stoljećima ranije sakrio na otoku.

Na današnji dan 2.12.1547. umro je Hernando Cortes (Medellin, Merida, Extramadura, 1485. - Castilleja de la Cuesta, Sevilla, 2. prosinca 1547.), španjolski konkvistador, pustolov i istraživač.

Mario Vargas Llosa ro đ en je u gradu Arequipi, koji je osnovao španjolski konkvistador Franciso Pizarro, odgovoran za osvajanje i pad velikog i bogatog carstva Inka.

God. 1535. Cusco je opljačkao španjolski konkvistador Francisco Pizarro.

Nakon što je španjolski konkvistador Hernando Cortez na dvoru astečkog kralja Montezume probao ' gorku vodu ' 1519., vrativši se poslije desetak godina u Španjolsku donio je čokoladni napitak nazvan cho-co-lah-tay.

1513. - Španjolski konkvistador Juan Ponce de León prvi je ugledao Floridu dok je, prema legendi, tražio Izvor mladosti u Novom svijetu.

Pokorio ih je španjolski konkvistador i istraživač Francisco Pizzaro 1535. godine.

Oduševljen okusom pečenog krumpira kad su mu hranjive gomolje 1537. otkrili Indijanci s Anda, španjolski konkvistador Juan de Castellanos zavjetovao se da ih više neće ubijati

1519. španjolski konkvistador Hernán Cortés došao je u Tenochtitlan, glavni grad i središte astečkog carstva - najmoćniji i veličanstveni grad kulture Asteka. (slika: rekonstrukcija grada Tenochtitlan-kliknite na sliku da biste je uvećali) Hernán Cortés bio je najuspješniji od svih španjolskih osvajača - konkvistadora (španj. conquistador osvajač), koji su u službi svoje vlade, kojoj je krajnji cilj bila kolonizacija Amerike, vršili strahovita nasilja među domorocima.

God. 1523. osvojio ju je španjolski konkvistador Francisco Pizarro, premda su se Inka očuvali u brdima.

Kampehovo drvo je po prvi puta došao u Europu 1522. g., nakon što je španjolski konkvistador Hernan Cortes pokorio dijelove današnjeg Meksika.

1541. umro je Francisco Pizarro, španjolski konkvistador (španj. conquista - osvojenje).

On se zatekao u Čileu 1551. tek nekoliko godina pošto je španjolski konkvistador Pedro de Valdivia udario temelje Santiaga, budućeg glavnog čileanskog grada.

Španjolski konkvistador Hernán Cortés pokorio je Carstvo Azteca 1521. godine.

Grad je 1514. osnovao španjolski konkvistador Diego Velázquez de Cuéllar.

Najvjerojatnije je španjolski konkvistador Pedro Cieza (Creca) de Lion (1518 - 1560) bio prvi bijelac koji je vidio krumpir i opisao ga u svojoj Peruanskoj Kronici (Cronica del Peru) iz 1553. godine.

ČOKOLADA se proizvodi od KAKAOVCA (theobroma cacao), biljke koja je izvorno uspjevala samo u SREDIŠNJOJ i JUŽNOJ AMERICI.Danas se kakaovac uzgaja na KARIBIMA, u AFRICI, JUGOISTOČNOJ AZIJI i na južnopacifičkim otocima SAMOA i NOVA GVINEJA.Tri su osnovne vrste kakaovca: FORASTERO, od kojeg se dobiva 90 % svjetske proizvodnje čokolade, CRIOLLO, čiji su plodovi najrjeđi i nacjenjeniji, te TRINITARIO, nastao križanjem forastera i criolloa.Posljednjih godina uzgajivači kvalitietu plodova poboljšavaju kroz programe hibridizacije, a najnovija istraživanja i primjena suvremenih biotehnoloških metoda pokušavaju rješiti pitanje osjetljivosti ove biljke na njezine bolesti.Kakaovac je iznimno osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature.Raste u tropskim pojasevima, 20 stupnjeva južno odnosno sjeverno od EKVATORA.Posebna se pažnja poklanja uvjetima uzgajanja kakaovca mora poklanjati tijekom prve četiri godine uzgoja, kada je biljka najosjetljivija.Novoposađena mladica kakaovca obično se sadi u sjeni nekog drugog drveta, najčešče BANANE, KOKOSA ili KAUČUKOVCA.Nakon četvrte godine se kakaovac presađuje na plantaže, koje se obično nalaze u dolinama, u područjima zaklonjenim od vjetra s, s dovoljno padalina i dobrim uvjetima drenaže tla.Kakaovac prve plodove počinje davati tek nakon pete godine rasta.U dobrim uvjetima, stablo kakaovca može narasti prosječno 5 - 7 metara, ali postoje plantaže na kojima je dosegnuo i 30 metara visine Stablo može živjeti duže od 200 godina, no smatra se da im je korisni vjek na plantažama tek oko 25 godina, nakon čega se nasadi zamjenjuju mlađim stablima.Izvorno INDIJANSKO imee za čokoladu su izmislili MAJE, a glasi XOCOATL, što znači " gorka voda ", dok rječ KAKAO potječe od ASTEČKOG naziva za kakaovac-CACAHUATL.Zloglasni ŠPANJOLSKI konkvistador HERNANDO CORTEZ je " gorku vodu " probao 1519. godine na dvoru kralja MONTEZUME.Kad se 1928. Cortez vratio u španjolsku sa sobom je donio i čokoladni napitak po imenu CHO-CO-LAH-TAY.Godine 1615. napitak SHO-CO-LAH prvi se put pojavio na kraljevskom vjenčanju u FRANCUSKOJ.Otuda je kao CHOCOLATA doputovao 1622. godine u ENGLESKU.Prvi susret EUROPLJANA i čokolade zbio se 15. kolovoza 1502. godine.Na svom posljednjem, četvrtom putovanju, KOLUMBO i njegova posada spazili su pokraj malog otoka blizu obale današnjeg HONDURASA ogromni kanu dug poput galije i prepun dobara za trgovinu-između ostalog i kakaovca.Njegov sin FERDINAND zamijetio je značaj koji INDIJANCI pridaju ovim plodovima, ali nije znao da su ta zrna vrjedila kao valuta.Prema tovarnim listama brodova kojima je putovao, Kolumbo je plodove kakaovca u Europu donio već sa svojeg prvog putovanja, ali su kralj Ferdninand i kraljica ISABELLA potupno zanemarili neugledne smeđe bobice.Tek je Hernando Cortez otkrio koliko su zapravo unosne, te je time utemeljio dugogodišnji izvor bogatstva španjolskoj kruni.U nekim djelovima srednje amerike zrnima kakaovca plaćalo se sve do pretprošlog stoljeća, a konvistadori su odmah shvatili praktičnu stranu " uzgajanja " novca.Pohlepni Cortez oduševio se time da novac raste na drveću, pa je u ime Španjolske u današnjem MEKSIKU 1519. godine zasadio prvu službenu " plantažu novca ". Devet godina kasnije Cortez se vratio u Španjolsku i na dvor KARLA V. donio čokoladni napitak s opremom za njegovo pripravljanje.Karlu V. se čokoladni napitak nije jako dopao i bio mu je prilično odbojna okusa.Umjesto slatke poslastice kakvu zamišljamo danas, Karlo je zapravo kušao nešto sasvim drugo.Prema tradicionalnom receptu po kojem su čokoladu pripremali Azteci, Cortez je kraljev napitak začinio s puno ljutih papričica.Španjolci su vrlo brzo papričice zamijenili ŠEČEROM i VANILIJOM, pa su, tek nakon ovih izmjena, čokoladu zavoljeli i Europljani.Španjolskoj je uspjelo tajnu čokolade sačuvati skoro cijelo stoljeće.U međuvremenu su napravili velik posao sadeći plantaže kakaovca u ekvatorijalnim kolonijama i trgujući sve popularnijim novim pićem

Ali zato, osam godina kasnije, 1579., španjolski konkvistador komandir Juan Gutierez Picon bilježi u svom Izvještaju o Ek Balam-u da mu je kapetan Francisco de Montejo (zapovjednik konkvistadora) poklonio grad Ek Balam.

Narod je nastavio očekivati njegov povratak, a legenda kaže da je posljednji aztečki vladar, car Moctezuma, vjerovao da je španjolski konkvistador Cortes sam Quetzalcoatl, kao i da je ta nezgoda koštala Azteke carstva

Oxib-Queh i Beleheb-Tzi (Ošib-Keh i Beleheb-Ci). 12. vladari po redu, tada je već došao Donadiú ili Tonatiuh (španjolski konkvistador Alvarado).