Iznijeto je mišljenje prema kojem nisu u punom opsegu primjenjivane odredbe važećeg Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, odnosno da se na temelju važećeg Zakona moglo uvesti više reda na športskim natjecanjima i sankcioniranju nedoličnog ponašanja, nereda i nasilja, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja.

Članovi Odbora stoga inzistiraju na provedbi postojećih zakonskih odredbi, a osobito onih koje određuju da na onim objektima koji nisu opremljeni sukladno predviđenim odredbama, policija može zabraniti održavanje športskog natjecanja.

Zakon o športu određuje da se obavljanjem športske djelatnosti organiziranja i vođenja športskog natjecanja mogu baviti športske udruge i športska dionička društva, što iz kruga ovlaštenika isključuje ostala trgovačka društva.

Ministarstvo prosvjete i športa podnosit će Vladi Republike Hrvatske prijedloge za dodjelu novčanih nagrada, sukladno kriterijima iz ove Odluke, najkasnije u roku od osam dana od dana završetka pojedinog športskog natjecanja.

Analizirali smo i izvješće koordinatora za šport sa Svehrvatskog športskog natjecanja invalida Domovinskog rata u Zadru, gdje smo ostvarili do sada najbolje rezultate.

(2) Športski klubovi, športski savezi i druge športske udruge višeg ranga svojim će aktima utvrditi sankcije koje će se poduzimati prema športašima, trenerima i članovima upravljačkih tijela športskih klubova ako su njihovi javni nastupi ili ponašanje prije, za vrijeme ili nakon održavanja športskog natjecanja mogli izazvati ili su izazvali protupravno ponašanje gledatelja.

1. UVOD Svrha Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (u daljnjem tekstu: ZSNŠN) je osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranja okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži.

Nadalje, određivanje mjera opreza propisanih Zakonom o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: ZKP) prema počinitelju kaznenog djela učinjenog za vrijeme održavanja športskog natjecanja u kaznenom postupku ima značajnu ulogu.

To stoga jer se mjere opreza mogu počiniteljima naložiti prije i tijekom kaznenog postupka, a njihova važnost se prvenstveno ogleda u tome što se počinitelju kaznenog djela učinjenog za vrijeme održavanja športskog natjecanja može odrediti jedna od mjera kojom se počinitelju zabranjuje posjećivanje određenog športskog natjecanja. 2. KAZNENA DJELA PREMA ZSNŠN 2.1. Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe Čl. 31. a 1) Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanje športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba teško tjelesno ozlijeđena, kaznit će se za samo sudjelovanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. 2) Ako je kaznenim djelom iz st. 1. ovoga članka prouzročena smrt neke osobe, počinitelj će se kazniti za samo sudjelovanje kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. 3) Organizator ili vođa grupe koji počini kazneno djelo iz st. 1. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. 4) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina. 5) Nema kaznenog djela iz st. 1. I 2. ovoga članka ako je osoba koja je sudjelovala u tučnjavi uvučena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tučnjavi.

Ovo kazneno djelo je specifično jer se može jedino počiniti za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja.

5. Isključenja iz pokrića u osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja Isključenje iz osigurateljskog pokrića znači da osiguratelj uopće nije u obvezi isplatiti naknadu za štetu jer štetni događaj koji je nastupio nije obuhvaćen osiguranjem odnosno ne predstavlja osigurani rizik.

Za štete koje potječu od štetnog događaja koji ne predstavlja osigurani rizik ne isplaćuje se naknada iz ugovora o osiguranju od odgovornosti već naknada tih šteta pada isključivo na teret osiguranika tj. organizatora športskog natjecanja.

Dakle, osiguratelj ne bi bio dužan umjesto organizatora športskog natjecanja nadoknaditi štetu ako je ovaj namjerno tj. svjesno povrijedio pravila struke kojima je cilj nesmetano i sigurno održavanje športskog natjecanja.

Iz osigurateljskog pokrića osiguranja od odgovornosti organizatora športskog natjecanja trebaju biti isključene i tzv. športske štete.

Ovdje se prvenstveno misli na štete koje su rezultat športske igre, odnosno športskog natjecanja i koje kao takve prvenstveno pogađaju same športaše, odnosno natjecatelje, a ne nastaju zbog propusta u organizaciji športskog natjecanja.

Međutim bilo bi pogrešno mišljenje da bi se isključenje odnosilo i na štete koje pretrpje posjetitelji športskog natjecanja pozivajući se na to da i oni moraju prihvatiti rizik sudjelovanja u športu.

Organizator športskog natjecanja mora poduzeti sve zaštitne mjere kako takve športske štete ne bi pretrpjeli posjetitelji športskog natjecanja.

U uvjetima je predviđena i odredba o isključenju iz pokrića rizika štete koje mogu nastupiti zato što osiguranik tj. organizator športskog natjecanja nije otklonio posebno opasne okolnosti kao je to od njega zahtijevao osiguratelj (čl. 4 toč.

Kao ostala isključenja koja se navode u Uvjetima, a mogla bi se uzeti u obzir i u osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja jesu: a) štete na parkiranim vozilima i stvarima u njima te krađa istih (čl. 4 toč. 15 Uvjeta), b) štete proizašle zbog manjka u blagajni, pogrešaka u isplati, prijevare, pronevjere od strane osiguranika ili osobe za koju on po zakonu odgovara (čl. 4. toč. 17 Uvjeta), c) štete nastale uslijed krađe ili nestanka novca, dragocjenosti svih vrsta te isprava (čl. 4. toč. 18 Uvjeta) kao i štete koje su nastale uslijed krađe stvari koje pripadaju osiguranikovim djelatnicima (čl. 4. toč. 19 Uvjeta) d) štete proizašle iz ulijeganja i klizanja zemljišta, te poplava (čl. 4. toč. 20 Uvjeta), e) štete uslijed djelovanja nuklearne energije (čl. 4. toč. 22 Uvjeta), f) ekološke štete (čl. 4. toč. 10 Uvjeta) i štete nastale od azbestnih tvari (čl. 4. toč. 13 Uvjeta), g) štete iz posjedovanja i korištenja plovila, letjelica, motornih vozila i ostalih (npr. radnih) vozila, (čl. 4. toč. 4 Uvjeta), h) štete na stvarima koje je osiguranik uzeo u zakup, poslugu, skrb, ostavu i sl (čl. 4. toč. 6. Uvjeta).

3. Treće osobe u osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja Pitanje trećih osoba važno je iz razloga postojanja izravnog prava (actio directa) trećih osoba prema osiguratelju od odgovornosti sa zahtjevom za naknadu štete. (čl. 965/1 ZOO).

Navedenim pozivnim načinom određivanja kruga trećih osoba u okviru odgovornosti organizatora športskog natjecanja trećim osobama svakako bi se smatrali ponajprije posjetitelji športskog natjecanja.

No, nedvojbena je činjenica da i pravne osobe u sustavu športa mogu u športskim natjecanjima pretrpjeti štetu (npr. ozljedama igrača, oštećenjem športske opreme i športskih objekata) pa bi tako u krug trećih osoba ulazile i športske udruge, športska trgovačka društva i športske ustanove (čl. 5/3 ZOŠ-a) Konačno, u krug trećih osoba koje mogu biti oštećena organizacijom športskog natjecanja ulazile bi i osobe koje nemaju nikakve veze s športskim natjecanjem kao npr. slučajni prolaznici, vlasnici i ostali korisnici motornih vozila, nekretnina, a koji mogu pretrpjeti štetu zbog npr. propusta u organizaciji športskog natjecanja čime se ujedno postavlja i pitanje odgovornosti organizatora takvog natjecanja.

Već smo ranije rekli da je ugovaratelj osiguranja organizator športskog natjecanja, pa sve navedene kategorije osoba organizatora koje su naprijed navedene prema toj odredbi isključene su iz kruga trećih osoba, tj. ne bi imale pravo na naknadu štete iz osigurnine osiguranja od odgovornosti koja bi nastala ili je u vezi s provođenjem i organizacijom športskog natjecanja.

Primjerice športski klub koji je organizator športskog natjecanja ne bi imao pravo na isplatu naknade za štetu iz osigurnine temeljem ugovora o osiguranju od odgovornosti koja je nastala uništenjem ili oštećenjem njegove imovine uslijed športskog natjecanja zbog njegovih vlastitih propusta.

Interes da ne nastupi štetni događaj svakako imaju organizatori športskog natjecanja, dakle iste one osobe koje se pojavljuju i kao ugovaratelji osiguranja.

Drugim riječima, u osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja ugovaratelj osiguranja i osiguranik su u pravilu ista osoba.

Također, i pravne osobe koje su u vlasništvu ili suvlasništvu ugovaratelja osiguranja/osiguranika, poput primjerice trgovačkog društva kojemu je športski klub povjerio obavljanje pojedinih poslova i koje se smatra povezanim društvom (čl. 23/2 ZOŠ-a) ne smatra se trećom osobom u smislu ugovora o osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja.

Ovakva bi odredba (tzv. srodnička klauzula) mogla naći svoju primjenu kada bi se kao osiguranik, a ujedno i kao organizator športskog natjecanja pojavila fizička osoba, a što načelno nije isključeno.

No ipak, postojanje ovakve odredbe u osiguranju od odgovornosti organizatora športskog natjecanja ne bi imalo baš nekog posebnog opravdanja, jer načelno gledajući svi su oštećenici žrtve određenog štetnog događaja te se među njima ne bi trebala praviti razlika po porijeklu, konkretno spadaju li ili ne u članove uže obitelji osiguranika (organizatora športskog natjecanja).

Posebno je pitanje što je s djelatnicima osiguranika, odnosno zaposlenicima organizatora športskog natjecanja.