Srećko Horvat i Igor Štiks knjigom Pravo na pobunu snažno, oštro i polemično reagiraju na aktualne političke događaje.

Izjednačavanje liberalizma i neoliberalizma na koje se odlučuju Horvat i Štiks ima brojne nedostatke, kako teorijske tako i praktične, jer, ako su svi poredci koji imaju tržišnu ekonomiju i predstavničku demokraciju neoliberalni, onda ne postoji politički relevantna razlika između Danske i Hrvatske, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, Obame i Busha, starih laburista i novih laburista.

Kako kaže jedan od rumunjskih sudionika, valja gledati Europu očima njezine periferije, i dodaje da je Rumunjska već pretrpjela sve programe koje Trojka nameće Grčkoj. Imamo dva cilja: depatologizirati Balkan i deprovincijalizirati zapadnu ljevicu, pojašnjava u jednom intervjuu7 Igor Štiks, zajedno sa Srećkom Horvatom jedan od mladih organizatora foruma. U stvarnosti su socijalna i politička pitanja umnogome ista u zemljama Balkana i u drugim zemljama Europe, bez obzira na to radi li se o novim ili starim članicama EU.

U subotu, 23. ožujka oko 14 sati u Ulici svetog Mihovila u Bročicama, prilikom obavljanja građevinskih radova u krugu poduzeća Pelet grupa sa sjedištem u Zagrebu, smrtno je stradao Mario Štiks (32) iz Lipovljana.

Neoliberali su za minimalnu državu, Štiks i Horvat su na rubu da kažu da su protiv države same.

Sudjeluju Predrag Matvejević, Igor Štiks i Srećko Horvat.

- Zagreb: Leykam international, 2010. - 371 str.: ilustr.; 21 cm U prvom dijelu književno-povijesne studije autorica analizira složeni motiv " mračne žene " u američkoj književnosti 19. stoljeća u djelima Edgara Allana Poea, Nathaniela Hawthornea i Hermana Melvillea, dok se u drugom bavi američkim spisateljicama iz istog razdoblja, te raščlanjuje kako unutar zadanog modela nacionalne kulture funkcionira kategorija ženskoga. 98. Štiks, Igor, 1977 - Elijahova stolica: roman/Igor Štiks.

Književnu nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2006. godinu dobio je mladi sarajevski književnik Igor Štiks za svoj drugi roman ' Elijahova stolica ', koji je objavila zaprešićka Fraktura.

Iako ima tek 34 godine, Igor Štiks napisao je romane " Dvorac u Romagni " i " Elijahova stolica ", za koji je 2006. godine nagrađen književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski za najbolje prozno djelo, zatim zbirku poezije " Povijest poplave " te knjigu " Pravo na pobunu: Uvod u anatomiju građanskog otpora " koju je napisao zajedno s filozofom i teoretičarom Srećkom Horvatom.

U knjizi " Elijahova stolica " Igor Štiks opisuje nesvakidašnju sudbinu austrijskog pisca Richarda Richtera koji se nakon emocionalne krize i bračnog brodoloma na pragu pedesete u proljeće 1992. godine iz Pariza vraća u rodni Beč, gdje pronalazi sakrivenu bilježnicu svoje majke.

Roman propituje koliko su čvrste te odrednice identiteta i koliko su ovisne o datom historijskom kontekstu, " otkriva Štiks, dodavši da je najtragičnija pogreška ljudi s ovih prostora što identitet shvaćaju kao kolektivnu datost, nešto čvrsto i nasljedno.

Ne čudi što je incestuozni nacionalizam odabrao kao svoju metu gradove poput Sarajeva koji nude sasvim drugačiji model i viziju socijalnog i političkog života ", kaže Štiks.

O tome koliko su ga rat te odlazak iz rodnog Sarajeva u dobi od dvanaest godina odredili kao autora, Štiks kaže: " Rat me prvenstveno odredio kao čovjeka mijenjajući stubokom moj život.

Na tzv. stranicama autora i autorica već su predstavljeni, između ostalih, Olja Savičević-Ivančević, Vlado Bulić, Branko Čegec, Igor Štiks, Daša Drndić i drugi, dok se na svim verzijama portala mogu naći relevantne književne kritike, osvrti i intervjui s pojedinim književnicima.

igor štiks je rođen u sarajevu 1977. godine, gdje je proveo djetinjstvo. 1992. godine se seli u zagreb gdje je na filozofskom fakutetu diplomirao komparativnu književnost i filozofiju. njegov prvi roman " dvorac u romagni " donio mu je mogućnost završavanja studija filozofije na pariškom université paris 8. danas živi u parizu gdje priprema doktorat na institutu d ' etudes politiques de paris. objavljuje članke, eseje, prijevode s engleskog i francuskog jezika te književne tekstove u tisku i časopisima u hrvatskoj (vijenac, zarez, quorum, europski glasnik, treći program, libra, fantom slobode, itd.), bosni i hercegovini, sloveniji, srbiji, crnoj gori i makedoniji.

Vinko Brešan, redatelj, Hrvatska Alma Prica, glumica - dramska prvakinja, Hrvatska Vilim Matula, glumac, Hrvatska Jurica Pavičić, novinar, pisac i filmski kritičar, Hrvatska Mate Matišić, dramatičar, scenarist, skladatelj i glazbenik, Hrvatska Oliver Frljić, kazališni redatelj, Hrvatska Igor Štiks, pisac, Hrvatska Predrag Lucić, novinar, pisac i redatelj, Hrvatska Nenad Puhovski, redatelj, Hrvatska Nadežda Čačinović, filozofkinja, predsjednica hrvatskog P. E. N. - a, Hrvatska Slavko Goldstein, novinar, nakladnik i pisac, Hrvatska Slobodan Šnajder, pisac i publicist, Hrvatska Miljenko Jergović, pisac, novinar, Hrvatska Sibila Petlevski, spisateljica, Hrvatska Žarko Puhovski, profesor filozofije politike, Filozofski fakultet Zagreb, Hrvatska Urša Raukar, glumica, Hrvatska Heni Erceg, novinarka, Hrvatska Ivica Đikić, novinar i pisac, Hrvatska Drago Pilsel, novinar, Hrvatska Predrag Matvejević, pisac i publicist, Hrvatska Viktor Ivančić, novinar i pisac, Hrvatska Zdravko Zima, esejist, kolumnist i književni kritičar, Hrvatska Slavenka Drakulić, spisateljica i novinarka, Hrvatska Borut Šeparović, kazališni redatelj, Hrvatska Rade Šerbedžija, glumac, Hrvatska Lenka Udovički, redateljica, Hrvatska

Za ponedjeljak, 30. novembra u 18:00, u velikoj dvorani Novinarskog doma održat će se tribina " Nova blokada? - strategije otpora i perspektive besplatnog obrazovanja " na kojoj učestvuju Srećko Horvat, Igor Štiks, Jerko Bakotin, Andrea Zlatar, Goran Radman i drugi, a očekuje se i dolazak studentskih vođa iz Beograda.

Za sada je poznato da će nastupi ti Roman Simić, Ivana Sajko, Edo Popović, Igor Štiks, Nenad Popović, Adriana Škunca, Delimir Rešicki te brojni drugi au tori.

Gjalskog, održat će se do 28. listopada u Zaboku, a njihov središnji dio čini dodjela Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski čiji je ovogodišnji dobitnik Igor Štiks za roman Elijahova stolica.

Igor Štiks ističe kako ne postoji konsenzus oko bitnih pitanja koja kriza postavlja pred EU, a u šali dodaje kako su državljani zemalja bivše Jugoslavije u komparativnoj prednosti pred članicama EU jer su navikli živjeti u kriznim vremenima.

Slična se logika može primijeniti i na domaću realnost Štiks vs.

Potaknut neočekivanim saznanjem Richard odlazi u Sarajevo kako bi pronašao oca, ili bar prikupio dodatna saznanja o njemu. 1992. je godina, Sarajevom bjesni rat, a Richard tamo odlazi u svojstvu novinskog izvjestitelja, što Štiks iskorištava kako bi roman začinio kritikom evropskog ciničnog odnosa spram bosanske ratne klaonice, utjelovljenog u stranim novinarima koje Richard u Sarajevu susreće.

No, Štiks se ne zaustavlja na tome već putem lika tajanstvenog starca Simona donosi i pesimističnu tezu o globalnoj propasti multikulturalnosti i Sarajevu kao tek jednom u nizu tzv. mrtvih gradova kojima je bratoubilački virus ubio multietničku dušu.

Osim toga, posredstvom starca Simona Štiks roman obogaćuje i jednom digresivnom jergovićevskom pričom u priči, tragičnom informbiroovskom štorijom o ljubavi, politici, osveti i gubitku iluzija, kojoj ne manjka poveznica s Richardovom sudbinom.

Valjda upravo stoga i Štiks upliće mitološke motive, ponajprije o Edipu i Odiseju, poigravajući se i Hadom i njegovim Stiksom, dajući romanu mjestimice ozračje antičke tragedije, ne samo zbog zle kobi protagonista nego više zbog nemogućnosti da ikako sami utječu na sudbinu, da preuzmu kormilo svoje lađe jer put su im jednoć neki bozi odredili.

I gor Štiks rođen je 1977. u Sarajevu, gdje je i odrastao.

Igor Štiks ovogodišnji dobitnik književne nagrade ' K. Š.Gjalski '

Nakon uspješnih premijera u Beogradu i Sarajevu, predstava je nastavila privlačiti publiku tijekom cijele godine, a oduševljenje je nedavno podijelio i međunarodni žiri BITEF-a (Beogradski Internacionalni Teatarski Festival) koji ju je nagradio Grand Prixom ' Mira Trailović ' za najbolju predstavu ", kaže sarajevski pisac Igor Štiks.

ŠTIKS: U Beču sam boravio tri mjeseca krajem 2000., gdje sam se zbližio s tim čudnovatim gradom mračne povijesti.

Da podsjetimo, uz njega u uži su izbor ušli Rade Jarak s Enciklopedijom očaja, Boris Perić s Vampirom, Ivana Sajko s Rio barom i Igor Štiks s Elijahovom stolicom.