Daba, Štulićeva slika i prilika, je tako napokon dočekao željno iščekivani telefonski poziv za turu " pakleničana " na Elbrus ovog lipnja.

Pjevač tog benda, Branimir Štulić, nikad nije uspio dobro savladati hrvatski jezik, ali je zato svojim slušateljima uspio ponuditi političku alternativu tadašnjem sistemu: ako se Titova filozofija društva i službeno zvala samoupravni socijalizam, Štulićeva politička ponuda mogla bi se nazvati prosvijećeni anarhizam.

Ali cijela je ljepota ove obrade u tome da kad kojim slučajem ne bismo znali da je obrada, mislili bi da je originalna Štulićeva.

Čini se da su Štulićeva djela shvatili ozbiljno kao obaveznu glazbenu lektiru.

U klasičnoj temi Živog blata i koncertnom standardu Kurvi, koja je, kako u koncertnoj najavi veli Mitu, postala himna svih naših iskrenih cura i momaka, iznad nježne melodije glasom negdje na pola puta između Štulićeva manirizma i narodnjačkog štiha (koji i Johnnyju nije bio stran) riga svoju dijagnozu: Rođena si da se grebeš, rođena si da se jebeš, jednostavno ti se zoveš kurva.

aha... nisam bila dovoljno skoncentrirana, a i pod dojmom komentatora, pa sam u prvom trenu pomislila da je štulićeva pjesma. sad kad sam je ponovo pročitala, mislim da je višeznačna, jer sam pronašla drugi smisao, od onog s kojim ti kažeš da si je napisao. podsjetila me na nešto drugo. i nisam uspjela shvatiti čija bi to mogla biti slika... uhhh

Nastala je na osnovu dva-tri elementa inspiracije, a jedan je i Štulićeva pjesma gdje opisuje čežnju naših " gastarbajtera " da se vrate u zavičaj, iz USA.

Umjesto zbornog " Aleluja, aleluja ", što se iz tristo tisuća grla proteklog vikenda razlijegalo od Jelačić placa do novozagrebačkoga Hipodroma, više bi odgovarala uvijek aktualna Štulićeva pjesma; prepjevana kao " Hrvatska u mome srcu ", govorila bi o aktualnom stanju države i njenih građana, koje je prvi put nakanio blagosloviti i produhoviti papa Benedikt XVI, građanskim imenom Joseph Alois Ratzinger.

Ili još jedna Štulićeva: Miki, ostani kod kuće.

Bilo je važno da Štulićeva publika tada stane na stranu kosovskih Albanaca, a protiv tenkova JNA, jer tenkovi se ne šalju na radnike, a ako se šalju, onda će se ti tenkovi jednog dana okrenuti i protiv nas, kao što su se deset godina kasnije zaista i okrenuli.

Pjesme nastale poslije Obale Zadrani su dobro prihvatili, ali je ipak vrhunac večeri bio kada su se počele redati " Morska vila ", koja ne gubi popularnost ni nakon bezbroj puta što smo je čuli za vrijeme rukometnog prvenstva, zatim " Di si ti ", " Sa mi je ža ", " Ona zbori ", Stublićeva " Doći ću ti u snovima " i Štulićeva " A šta da radim. "

Bilo je važno da mlada Štulićeva publika tada stane na stranu poljskih radnika, a protiv poljskih tenkova, jer iste te 1981. godine prizori iz Gdanjska repetirali su se u Prištini, gdje su se tenkovi jedne druge, nama geografski i mentalno mnogo bliže vojske prvi put okrenuli protiv svojih građana, koji nisu bili Poljaci, nego kosovski Albanci, ali su radili istu rabotu kao i radnici brodogradilišta Gdanjsk, rabotu koja će u jednom širokom zamahu historije za ciglih deset godina dovesti do rušenja Jugoslavije.

Ti i ban Dernečim, zar nevidiš da budno motrim hoće li netko napisati kakav dobar stih pa da to zloupotrijebim, pa će bit mljac, mljac @ don Anđelko, zbog ovih mudraca na tvom blogu cijeli dan mi se po glavi vrti Štulićeva Voljela me nije nijedna tužit ću ih

DRUGOM STRANOM Odlazak legendarnog Štulićeva Jablana

BOG TE MOLOVO, zazvučalo je to baš kao da da je ispalo iz nekakve radne verzije Štulićeva prijevoda Knjige Postanka: I karticom ćeš svojom djecu svoju sve više zaduživati, i drugom, i trećom

Više od Vice Vukova mi je tada značila Štulićeva " Poljska u mom srcu " (ta ipak sam bio mlađi), kad je čitav svijet čkomio pred događajima tamo ili pak " novi val " i " Paket aranžman " koji je faktički tjeraoZagreb i Beograd da se međusobno natječu u tomu tko je veći i bolji grad kulture.

Sličnost njegova i Štulićeva glasa ne može se poreći.

Sam koncert započeo je s lakšim stvarima te su u akustičnim verzijama odsvirane pjesme s njihova prvog albuma poput Urbanove " Budi moja voda ", Cohenove " Hallelujah " te Štulićeva " Men ' se dušo od tebe ne rastaje ".

Inače, u spomenutih 14 knjiga sabrana su Štulićeva izabrana djela, od prijevoda antičke književnosti, tekstova o pjesama grupe Azra, autobiografije s komentarima do knjige nastale od novinskih tekstova.

lipi moj u ilistriranom riječniku hrvatskog jezika kraj pojma DOSLJEDAN stoju štulićeva slika da ljudi znaju kako izgleda neko ko je dosljedan tako da bi triba imat malo više respekta prema svom imenjaku, a šta se tiče diskografije ne bi se složia s tobon al ukusima se ne raspravlja dakle da rezimiramo štulić je kralj

Kada se gleda iz tog kuta, postaje jasnije i zašto se većina prisutnih, među kojima su bili i Ante Batinović i Ivica Prtenjača, složila da nedavno objavljena Profilova Štulićeva biografija " Fantom slobode " autora Hrvoja Horvata, koja je i bila povod okruglom stolu, vrlo dobro iscrtava Štulićevu glazbenu karijeru, dok većina pravih Azrinih fanova misli kako se ona ne može niti uspoređivati s izvrsnim dokumentarcem Ines Pletikos " Kad Miki kaže da se boji ".

Jednosatna govorancija na temu " Mjesto Branimira Johnnyja Štulića u hrvatskom kulturnom prostoru " prošla je tako bez pravih polemičkih tonova, svodeći se na unisono deklamiranje nebrojeno puta ponovljenih konstatacija o " Azri ", odnosno na kronološko tranširanje Štulića na onog iz sedamdesetih, onog iz osamdesetih i onog devedesetih, kao i isticanje antologijskih vrijednosti albuma " Azra ", " Sunčana strana ulice ", " Ravno do dna " i " Filigranski pločnici ", te omalovažavanje Štulićeva kasnijeg rada i zgražanje nad novijim postupcima i izjavama.

Iako će je kritika pokopati, a površna publika uglavnom neće shvatiti, album će strpljive slušatelje nagraditi s nekoliko izvrsnih pjesama koje lakoćom mogu biti uvrštene u vrhunac Štulićeva opusa.

Time je frontmen Big Banga, stanoviti Đele, samo potvrdio procjenu organizatora koji ga je predstavio kao " najvećeg živućeg Štulićeva fana na ovim prostorima ".

No Štulićeva glavna preokupacija jest prijevod Homerove Ilijade koji je i dovršio 1995. godine pod nazivom Božanska Ilijada. 1997. godine Štulić izdaje album Blase kojime se, prema kritici, vraća standardima ranijeg rada.

Krhko je znanje) " i Štulićeva pjesma " okej ludo, moram da te pitam " razigrali su pijane neurone. uzela me za ruku i odvela u sobu, nisam se opirao. dva-tri poljupca i - ne mogu ja to, nije fer dobro je, lutko, cijenim to, barem nekom pamet nije strana. nakon što je otišla dugo sam u sobu držao zatočen miris njenog tijela. dva dana nakon toga zaustavio me na ulici - jeste li spavali? pitao je s tugom i gorčinom. šutio sam. što mu reći? što želi čuti? potvrdu onoga što mu je rekla ili potvrdu onoga u što je sumljao. ako ne vjeruje njoj zašto bi, k vragu, vjerovao meni. izjedala ga je sumnja, shvatio sam to po načinu kako me izbjegavao, kako je pronalazio detalje na koje će skreniti pogled kada bi se slučajno sreli i kako ju je čvrsto stezao u zagrljaj, kao da želi reći " ona je samo moja ". udaše mi moju Tenu. ni Tenu, ni moju

Naslovna će pjesma proročki predvidjeti raspad Jugoslavije, " No comment " predstaviti Azru u čistom rockabilly izdanju, klaustrofobični " Flash " uključiti vjerojatno najljepši Štulićev refren, a " Klinček stoji pod oblokom " biti prva i ujedno daleko najuspješnija Štulićeva obrada narodnih motiva.

Koliko me zadivljuje Štulićeva dosljednost u stavovima prema ovim prostorima i ljudima toliko mi se osam puta više sere od lešinara koji na račun njegova lika i djela dižu pare na starim, konzerviranim rokerima (čitaj budalama) koji se drže glazbe iz mladosti kao što se muha drži za sasušeni drek u kukuruzu.

Otvorila nam je Štulićeva supruga Josephine Grundmeyer.

Iz ove zadnje pjesme, kaže Emil, jako ga krijepe četiri stiha, iako ne zna što zapravo znače: ' ' kuda idu ljudske snage/kamo bježe guzice/ako si u kremenadli/nisi za kobasice. ' ' Također, Emil tvrdi da je pravi rock ' n ' roll mrtav, ali ne i za njega jer ga on može osjetiti čak i u ta dva Štulićeva stiha koja ne razumije.